Svaki sistem centralnog grijanja napunjen je vodom, koja prenosi toplinu od kotla u kojem se zagrijava, prema radijatorima koji zagrijavaju pojedinačne prostorije. Također može cirkulisati kroz druge izmjenjivače topline, kao npr. u kombinovanim bojlerima za zagrijavanje vode u domaćinstvu.
Voda se prilikom zagrijavanja širi, odnosno povećava svoj volumen, a kasnije kada se ohladi, vraća se u prvobitno stanje. Drugim riječima, kod zagrijanog sistema centralnog grijanja stvara se „višak“ vode, koji se mora negdje „skladištiti“, a kada se sistem ohladi, ta voda treba da se vrati natrag.
Zbog toga postoje ekspanzione posude, koje prihvataju taj „višak“ vode i ne dozvoljavaju da se u sistemu centralnog grijanja stvori suviše veliki pritisak usljed širenja vode.
Taj pritisak usljed nepravilne izrade grijanja i nepoštovanja mjera zaštite, može uzrokovati snažnu eksploziju u sistemu sa teškim posljedicama!
Iz tog razloga bih molio da se ovaj tekst prouči do kraja!
__________________________________________________________________________________________________________________________
ZATVORENI SISTEM CENTRALNOG GRIJANJA
Osnovna karakteristika kod zatvorenog sistema je osilacija pritiska, u zavisnosti od temperature vode u sistemu. Velike razlike pritiska značajno utiču na vijek trajanja svih komponenti unutar sistema, a posebno na trajnost kotla. Kod zatvorenog sistema poželjno bi bilo da razlike pritiska između hladnog i zagrijanog sistema ne prelaze 0,3 – 0,4 bara.
Razni "majstori" daju paušalne savjete, kako da se odredi pritisak kod zatvorenog sistema, što je vrlo pogrešno! Kod zatvorenog sistema postoji samo jedan način za određivanje pritiska, koji ću opisati u slijedećem tekstu.
Da bi znali kolika ekspanziona posuda vam je potrebna i koliki pritisak ćete staviti na hladnom sistemu (20 C), potrebno je znati dva podatka :
- kolika je ukupna visina sistema, od najdonje tačke ( računa se tačka gdje se nalazi ugrađeni manometar u blizini kotla ili na samom kotlu) pa do najviše postavljene cijevi ili radijatora,
- kolika je približna ukupna količina vode u sistemu.
Da bi se izračunala ukupna količina vode, potrebno je sabrati podatke o količini vode unutar kotla, svakog radijatora (ti podaci se nalaze u tehničkoj dokumentaciji), zatim količini vode u cijevima ( približna dužina cijevi se pomnoži sa količinom vode/metru cijevi) i tome se doda još 2-3 litra vode u razdjelnicima, pumpi, ventilima.
U prilogu je tabela renomiranog proizvođača opreme za centralna grijanja "Elbi". Iz priložene tabele, prema dobijenim podacima se izabere odgovarajuća ekspanziona posuda.
Na primjer, u sistemu imate 200 litara vode, a visina sistema je 4 metra. Prema ovoj tabeli, za sistem je odgovarajuća posuda ER12 CE od 12 litara. (gledati na drugu i petu kolonu)
Lično bih preporučio da izaberete ekspanzionu posudu "za broj veću", jer razlika u cijeni nije mnogo veća, a razlika u pritisku sistema toplo/hladno će se dosta smanjiti. Zatvorena ekspanziona posuda u funkcionalnom smislu ne može biti prevelika, može biti samo preskupa, ali nikako nije dobro ako je premala.
Zatvorena ekspanziona posuda se sastoji od hermetički zatvorene limene posude, u kojoj se nalazi gumena membrana. U prostoru sa membranom se nalazi plin dušik (azot), koji je napumpan pod određenim pritiskom. Taj pritisak za manje posude iznosi (fabrički napumpano) uglavnom 1 - 1,5 bara. Plin dušik se stavlja zbog povećanja trajnosti membrane, ali ako je potrebno, može se dopumpati i običan zrak uz pomoć pumpe za auto-gume. Prije ugradnje zatvorene ekspanzione posude, obavezno treba izjednačiti pritisak u posudi, sa proračunatim pritiskom za sistem grijanja!
Znači imate sistem od npr. 4 metra visine, to iznosi 0,4 bara plus 0,2 bara = 0,6 bara. Na posudi, najčešće na suprotnoj strani od priključka, treba se nalaziti jedan ventil, koji izgleda kao ventil na auto-gumi. Uz pomoć malo preciznijeg manometra za gume, uglavnom je potrebno ispustiti plin iz posude do potrebnog pritiska, što na prikazanom primjeru iznosi 0,6 bara. Taj podatak treba pribilježiti na za to određeno mjesto na posudi kao na slici. Ako na posudi nema takve naljepnice, onda to treba obilježiti na neki drugi način.
Kako da korigujete pritisak u ekspanzionoj posudi bez skidanja posude možete pročitati ovdje.
Da bi se objasnilo, zašto je potrebno uskladiti pritisak ekspanzione posude i sistema grijanja, može se krenuti u dvije krajnosti. Uzmimo da je projektovani pritisak u sistemu 1 bar.
U malim sistemima centralnog grijanja, maksimalni pritisak koji se može postići ograničen je sigurnosnim ventilom, koji se otvara na 2,5 - 3 bara, zavisno od izvedbe. Kod zatvorenih sistema, ugradnja tog ventila je obavezna, kako bi se spriječila eventualna eksplozija sistema usljed neke nepredviđene havarije.
Ovaj slučaj je sličan, kao da ekspanziona posuda nije uopšte ugrađena. Sada zamislite da naložite takav sistem, pritisak bi naglo porastao sa 1 bar na 2,5 -3 bara (voda ne bi mogla ući u posudu) i aktivirao bi se sigurnosni ventil (voda bi iscurila iz sistema), a temperatura vode ne bi bila ni približna radnoj temperaturi.
To je sličan slučaj kao kada je gumena membrana u posudi oštećena, pri čemu posuda mora da se zamjeni. Prilikom usipanja vode u sistem, posuda bi se većim dijelom napunila vodom i time bi se značajno smanjila korisna zapremina posude. Prilikom nalaganja takvog sistema, pritisak bi također porastao sa 1 bar do krajnje granice od 2,5 - 3 bara, doduše nešto sporije nego u prvom slučaju. Bila bi postignuta radna temperatura sistema, ali preko sigurnosnog ventila bi izašla određena količina vode, tako da bi i pritisak, kada se sistem ohladi, bio značajno manji od početnih 1 bar.
Kod prizemnih sistema, gdje su svi elementi grijanja smješteni približno u istoj ravni, preporučio bih da se početni pritisak postavi na 0,4 - 0,5 bara, zavisno od toga na kojoj visini je montirana cirkulaciona pumpa. Kod pojedinih proizvođača pumpi može se u tehničkim karakteristikama pročitati, da je za ispravan rad pumpe, na njoj potreban minimalan pritisak od 0,3 bara. Da bi se to postiglo, u ovakvim slučajevima je poželjno montirati pumpu na što nižoj tački, odnosno na povratnoj cijevi prema kotlu.
Montaža zatvorene ekspanzione posude
Zatvorena ekspanziona posuda se može montirati negdje na zid u blizini kotla za grijanje i spojiti na povratni vod prema kotlu. Izuzetak su posude veće zapremine koje imaju već ugrađeno postolje za montažu na pod. Veza između posude i sistema se može izvesti sa jednom cijevi manjeg promjera npr. aluplast 16 – 20 mm. Priključak posude bi trebao biti približno u visini manometra za mjerenje pritiska, kako bi se usklađivanje pritiska u sistemu sa podešenim pritiskom u posudi izvelo što preciznije.
Po pravilu na vezi između posude i kotla ne bi smjelo biti nikakvih zapornih elemenata. Međutim neko danas ugrađuje te posude i preko ventila, kako bi se u slučaju oštećenja membrane, posuda mogla što brže zamijeniti bez izbacivanja vode iz sistema. U tome vidim nekakvu opravdanost, ali bi u tom slučaju trebalo ugraditi isključivo kuglasti ventil, kod kojeg se prema položaju ručice odmah vidi da li je otvoren ili zatvoren. Ako je cijev prema posudi nešto veće dužine, bilo bi poželjno da se negdje kod priključka ugradi i odzračni ventil.
Ekspanziona posuda će vršiti svoju funkciju bez obzira u kojem položaju se montira. Međutim ipak bih preporučio da se pri montaži okrene tako, da ventil za korekciju pritiska u posudi stoji prema dole. Ako bi postojala nekakva sumnja da je membrana u posudi oštećena, to se može lako provjeriti pažljivim i brzim pritiskom na iglu ventila. Ukoliko bi iz ventila kapala voda, to bi bio znak da se posuda mora zamijeniti. Naravno takve provjere treba vršiti samo u krajnjem slučaju, kako se ne bi poremetio ranije podešeni pritisak u posudi.
Na kraju, vezano za složenije male zatvorene sisteme centralnog grijanja sa ugrađenim toplotnim spremnicima (puffer), još jedna tabela sa velikim ekspanzionim posudama.
Pozitivna strana zatvorenog sistema,
- jednostavna i brza ugradnja zatvorene ekspanzione posude, na svim vrstama centralnog grijanja.
Negativne strane zatvorenog sistema,
- oscilacije u pritisku prilikom zagrijavanja sistema, koje utiču na trajnost svih komponenti grijanja, a posebno varenih limenih kotlova. Uz termičku dilataciju limova prilikom zagrijavanja kotla, djelovanje raznih štetnih kondenzata koji se stvaraju zbog lošeg goriva i loše projektovanih sistema grijanja - previsok pritisak i velike oscilacije pritiska u sistemu su najčešći uzrok brzog stradanja kotla! Prilikom učestalih jačih promjena pritiska, dolazi do „napuhavanja i ispuhavanja“ kotla, koja nisu vidljiva golim okom, ali stvaraju „zamor materijala“ posebno na kritičnim mjestima kao što su varovi. Nestručno podešen pritisak u sistemu može skratiti vijek trajanja limenog kotla i do nekoliko puta.
- zatvorena ekspanziona posuda zbog svoje konstrukcije ima ograničeni rok trajanja.
- obavezna je ugradnja dodatnog sigurnosnog ventila, kao i zaštitnog termoventila koji nešto poskupljuju izradu grijanja. Isto tako je potrebna redovna kontrola istih, kao i kontrola pritiska u sistemu.
- konstantni problemi prilikom odzračivanja sistema, ukoliko u sistemu postoji dosta „zračnih džepova“, a automatski odzračni ventili nisu pravilno postavljeni, ili čak nema mogućnosti da se ugrade na kritična mjesta.
__________________________________________________________________________________________________________________________
OTVORENI SISTEM CENTRALNOG GRIJANJA
Otvoreni sistem centralnog grijanja se karakteriše svojom pouzdanošću i trajnošću, posebno kod grijanja sa kotlovima na čvrsta goriva. Sam naziv „otvoreni“ znači da sistem na najgornjoj tački ekspanzione posude ima odušak, kroz koji slobodno cirkuliše zrak, zavisno o količini vode u posudi. Pritisak u ovakvom sistemu grijanja je skoro potpuno isti, bez obzira na temperaturu vode u sistemu. Pritisak iznosi onoliko kolika je visina sistema, mjerena od manometra kod kotla do visine nivoa vode u ekspanzionoj posudi ( svaki metar visine – 0,1 bar pritiska). U prizemnim objektima bi trebalo obratiti pažnju na to, da visina između cirkulacione pumpe i nivoa vode u posudi bude minimalno 3 metra, što obezbijeđuje pritisak za pravilan rad pumpe ( min. 0,3 bara).
Na žalost malo firmi proizvodi otvorene ekspanzione posude (znam samo za „Centrometal“), tako da oni koji prave otvoreni sistem, većinom sami prave i ekspanzionu posudu.
Otvoreni sistem, odnosno otvorena ekspanziona posuda, mogu se napraviti na dva načina.
- ekspanziona posuda priključena sa jednom cijevi,
- ekspanziona posuda priključena sa dvije cijevi (protočna)
Protočna posuda je neuporedivo bolja, a sama izrada i ugradnja ne iziskuju mnogo više posla i materijala nego za posudu u prvom slučaju. Zbog toga ću u daljnjem tekstu obraditi samo taj način.
Prije početka izrade otvorene posude, potrebno je utvrditi da li u objektu postoje tehničke pretpostavke za izradu otvorenog sistema centralnog grijanja?
Otvorena posuda se postavlja iznad najviše tačke sistema grijanja, uglavnom na tavan objekta, jedan kraj posude se priključuje na polazni vod, a drugi na povratni vod kotla. Ta veza između kotla i posude trebala bi biti direktna, vertikalna i što je moguće više pravolinijska, bez ikakvih dodatnih priključaka i ventila. Znači ako postoji mogućnost da se kroz objekat napravi trasa za cijevi koje vežu kotao i posudu, zatim ako se za posudu može obezbijediti adekvatno mjesto, onda se može i ugraditi otvoreni sistem.
Prilikom izrade otvorenog sistema, trebamo jedino znati kolika je količina vode u sistemu, kako bi približno dimenzionisali otvorenu posudu. Koeficijent širenja vode je 0,035 za razliku temperature vode od 14 C do 90 C.
Ako u sistemu imamo 200 litara vode, na navedenoj razlici temperature voda će povećati svoju zapreminu za 200 x 0,035 = 7 litara. Ekspanziona posuda mora imati toliki kapacitet da primi određenu količinu vode za rezervu (proizvoljno 10-15 litara), plus tih 7 litara i plus da ostane još malo slobodnog prostora, kako pri maksimalnoj ekspanziji voda ne bi baš bila na samoj granici da počne prelivati. Ovdje bi bila dovoljna posuda od 20 – 25 litara, ali pošto na tržištu baš nema nekakve ponude tih posuda, može se korisiti posuda one veličine koja vam se nađe pri ruci.
Izrada otvorene ekspanzione posude
Te posude se najčešće prave od starog električnog bojlera za zagrijavanje sanitarne vode, zapremine 30 – 50 litara (ako je u sistemu puffer, onda je i posuda shodno tome veća).
- potrebno je kupiti 3 pocinčane vodovodne niple od ½ cola i jednu od ¾ cola ( za odušak poz. 8), iz starog bojlera izvaditi pocinčanu posudu i dobro je očistiti sa unutrašnje strane.
- na posudi treba izbušiti rupe, a posuda se može okrenuti i vertikalno, važno je samo da rupe budu približno raspoređene kao na slici. Rupe trebaju biti tolikog promjera da se u njih mogu ubaciti navoji nipli.
- niple treba zavariti za posudu i ako je moguće, ofarbati varena mjesta iznutra i izvana kvalitetnijim zaštitnim premazom.
- iako prilikom eksploatacije u posudi praktično nema pritiska, bilo bi poželjno da se posuda ispita na nepropusnost pod pritiskom npr. 1,5 bara. Stari bojleri su bačeni najčešće zato što negdje procure, pa je potrebno i to evn. zakrpiti.
- kao što se vidi na slici, kroz posudu cirkuliše topla voda iz kotla i zato ju je potrebno toplinski izolovati. Prilikom montaže treba obratiti pažnju na to da se ostavi dovoljno prostora oko posude za postavljanje izolacije. Izolovanje se može uraditi oblaganjem kompletne posude sa staklenom ili kamenom vunom debljine 5 cm. Od kartona se može iskrojiti i napraviti završna oplata, kojom se prekrije izolacija na posudi. Vanjska površina limene posude je relativno mala i samim tim uz dodatak izolacije, toplotni gubici su na njoj neznatni (kreću se na nivou energetskih gubitaka tog nekadašnjeg bojlera, dok je bio u upotrebi).
Pronašao sam podatak da energetski gubici kod standardnog bojlera od npr. 50 l iznose 1,15 kWh / 24 h. To je mjereno pri temperaturi vode od 65 C i temperaturi okoline od 20 C. U našem slučaju prosječnu temperaturu vode u posudi možemo računati na istom nivou. Prosječna temperatura okoline može se kretati za 10 – 30 stupnjeva niže, zavisno od prosječne vanjske dnevne temperature, odnosno podneblja gdje se nalazi objekat. Međutim gore opisana izolacija je mnogo bolja od one koja se stavlja na standardne električne bojlere, a i posuda nije napunjena vodom do vrha, već je ispunjena možda jednom trećinom do polovinom svoje zapremine. Kada bi se sve sabralo i oduzelo, mislim da energetski gubitak posude u prosjeku ne bi trebao prelaziti nekih 40 – 50 W po satu, što je naspram snage nekog manjeg kotla za grijanje od npr. 17 kW stvarno zanemarivo.
Moju eksp. posudu sam pravio od stare posude kamionskog kompresora od 30 litara, pošto mi se tada nekako "našla pri ruci". Priključci su malo drugačije postavljeni nego na gornjoj slici, jer sam koristio stare priključke na posudi, kako bih što više izbjegao zavarivanje.
Ovako napravljena posuda, osim što služi da primi ekspanziju vode prilikom zagrijavanja kotla, ima i slijedeće funkcije :
- odušak na otvorenoj ekspanzionoj posudi (poz. 8) služi kao sigurnosni ventil kod zatvorenog sistema. Ovakav „sigurnosni ventil“ je neuporedivo bolji od onog kod zatvorenog sistema. Prilikom eventualne havarije (npr. otkazivanje pumpe i pregrijavanje sistema), taj „ventil“ reaguje odmah ispuštanjem vode odnosno vodene pare, bez prethodnog značajnog povećanja pritiska u sistemu. Kod zatvorenog sistema sigurnosni ventil se aktivira tek nakon stvaranja pritiska od 2,5 – 3 bara!
- jedna vrlo velika prednost otvorenog sistema sa protočnom posudom, a o čemu se rijetko gdje može nešto pročitati, je automatsko odzračivanje kompletnog sistema grijanja i to već nakon prvog nalaganja!
To znači da u sistemu praktično nisu potrebni nikakvi automatski odzračni lončići!
- može se reći da ovako izvedena otvorena posuda djelomično služi i kao „čudotvorni“ četveroputni ventil, pošto se povratni vod sa toplom vodom iz posude vraća direktno na povratni hladni vod na kotlu. Time se donekle povisuje temperatura vode koja se vraća u kotao. (o četveroputnim ventilima i ostalim glupostima nešto malo kasnije).
Kao što se vidi na gore priloženoj slici, unutar sistema grijanja imamo praktično dva nezavisna cirkulaciona kruga – jedan je preko pumpe, kotla i radijatora, a drugi između posude i kotla. Između posude i kotla postoji takozvana „gravitaciona cirkulacija“ pri čemu topla voda sa manjom gustoćom odlazi prema gore, a hladna obrnuto.
Ovaj proces se odvija i kod izgašenog sistema grijanja, sa tendencijom da se temperatura vode u kotlu i posudi izjednači. Ova cirkulacija je spora, ali dovoljna da ne dođe do smrzavanja vode u ekspanzionoj posudi na tavanu i u najhladnijoj zimi.
Uključena cirkulaciona pumpa svojim potiskom ubrzava cirkulaciju u krugu kotao – posuda i time se stvaraju još neki pozitivni efekti.
Svi oni koji su imali problema sa „žuborećim“ radijatorima i odzračivanjem zatvorenog sistema grijanja, znaju kako ta pojava može ići na živce. Kod sistema centralnog grijanja zrak dolazi zajedno sa vodom koja se usipa, ali to nije sve. Kada zagrijavate na šporetu vodu u loncu, možete primjetiti da sa dna lonca izlaze nekakvi zračni mjehurići. Ta pojava se dešava i unutar kotla za centralno grijanje i to će trajati sve dok slobodni molekuli kisika (i ostalih zračnih sastojaka) iz vode ne izađu napolje. Ti zračni mjehurići zajedno sa vodom kruže kroz sistem, premještajući se iz jednog „zračnog džepa“ u drugi, težeći da odu u neku „gornju zonu“ i stvarajući pri tome neugodan zvuk u radijatorima. Ako kod zatvorenog sistema automatski odzračni lončići nisu postavljeni kako treba, onda dolazi do problema.
Na gore priloženoj slici lijevo se vidi, na koji način treba montirati cijevi od kotla prema razdjelnicima i prema ekspanzionoj posudi, da bi odzračivanje bilo uspješno. Kao što se vidi, važno je da cijev prema posudi stoji vertikalno, a prema razdjelnicima horizontalno.
Pri tome glavna cijev iz kotla ne treba striktno biti u toj visini. Kod mene npr. polazni vod iz kotla ide prema dole, dok je sa druge strane zida priključak sa posudom i razdjelnikom izveden dosta iznad visine kotla.
Inače ovakav način spajanja ipak ne bih preporučio, a nešto više o tome u temi Korisne preporuke i detalji pri izradi centralnog grijanja.
Prilikom prvog usipanja vode u sistem, potrebno je samo preko običnih odzračnih ventila odzračiti svaki radijator i odzračiti cirkulacionu pumpu. Ako u sistemu postoji još neki veći „zračni džep“, koji bi mogao potpuno spriječiti cirkulaciju vode kroz sistem, na ta mjesta također treba staviti običan odzračni ventil. Ili jednostavno kratkim odvajanjem cijevi sa npr. obližnjeg radijatora izbaciti zrak.
Nakon toga treba manuelno uključiti pumpu i provjeriti da li postoji cirkulacija vode kroz sve elemente grijanja. To je lako utvrditi, jer će se iz radijatora, kotla i pumpe čuti karakteritično „žuborenje“ vode, koje označava prisutnost zraka u sistemu. Nakon toga treba naložiti kotao i pustiti grijanje u rad. Nakon nekog vremena će žuborenje u sistemu prestati, a u potpuno tihoj prostoriji iz radijatora će se čuti samo blagi tupi metalni zvuk, koji označava da je praktično svaki milimetar unutrašnjeg prostora radijatora ispunjen vodom. Nakon ovog postupka taj sistem praktično više nikada ne treba odzračivati.
Preporučio bih da se polazna cijev prema ekspanzionoj posudi izvede sa nešto većim promjerom npr. alu-plast promjera barem 20 mm (ili više ako je veći sistem), dok je za povratnu cijev dovoljan promjer od 16 mm. Takve cijevi će obezbijediti sasvim dovoljan protok vode prilikom eventualne havarije, kao i odgovarajuću gravitacionu cirkulaciju.
Na odušak posude (poz. 8) treba montirati cijev (promjera ¾ cola ili više za veći sistem), čiji drugi kraj će biti izvan objekta (obično na vanjskoj strani krova). Ako je ta cijev nešto duža, prilikom montaže treba obratiti pažnju da se postavi pod nekim nagibom, koji će spriječavati da se u cijevi skuplja kondenzovana voda, kako ne bi došlo do zaleđivanja te vode i začepljenja cijevi. Na samom izlazu cijevi može se pričvrstiti i nekakva zaštitna sitna mrežica, koja će spriječiti ulazak raznih insekata i evn. začepljenje cijevi. Tu mrežicu samo lagano pričvrstite, kako bi pri evn. izlasku vode sama spala sa cijevi.
Prilikom rada grijanja voda u sistemu lagano isparava, tako da bi u početku malo češće trebalo kontrolisati njezin nivo preko plastičnog crijeva (poz. 7).
Kasnije je dovoljno kontrolisati nivo pred početak sezone grijanja. Bilo bi poželjno da se voda po potrebi dosipa direktno u ekspanzionu posudu, npr. preko oduška za zrak.
Ako ipak želite potpuno eliminisati dosipanje vode, možete napraviti kondenzator za vodenu paru od neke nerđajuće posude kao na slici.
Ovu posudu sam napravio eksperimentalno od prohromskog lima, spojena je na odušak (poz.8) i iz nje odlazi izvod preko krova. Na donjoj strani je plastično prozirno crijevo za kontrolu nivoa vode u ekspanzionoj posudi. Proces je vrlo jednostavan, vodena para iz ekspanzione posude odlazi u kondenzacionu posudu, tu se hladi, ponovo pretvara u vodu i kroz plastično crijevo vraća natrag u sistem. Nakon ugradnje te posude, nisam više nikada dosipao vodu u sistem.
Preporučio bih jedino, da se zbog sigurnosti za vezu između posuda i izlaz prema krovu, koriste cijevi nešto većeg promjera nego na slici (npr. aluplast 26 mm ili pocinčana cijev ¾ cola, može i više za veći sistem).
Negativna strana otvorenog sistema
- nemogućnost ugradnje ekspanzione posude u svakom objektu (niski objekti bez tavana, nezgodan unutrašnji raspored prostorija i sl.)
Pozitivne strane otvorenog sistema
- otvorena (protočna) ekspanziona posuda je višefunkcionalna, čime se čitavi sistem pojednostavljuje i samim tim postaje pouzdaniji u radu,
- sigurnost kod otvorenog sistema je na mnogo višem nivou nego kod zatvorenog, samim tim zahtjeva manju kontrolu,
- trajnost svih komponenti kod otvorenog sistema centralnog grijanja je mnogo veća nego kod zatvorenog sistema.
__________________________________________________________________________________________________________________________
ZAKLJUČAK:
Osim jednostavnije ugradnje zatvorene ekspanzione posude, ne postoji niti jedan jedini razlog koji bi išao u prilog zatvorenom sistemu!
Zato definitivno preporučujem ugradnju otvorenog (protočnog) sistema, svuda gdje god je to tehnički izvodljivo!
Ako ne vjerujete u ovo što sam napisao, proučite slobodno neku tehničku literaturu vezanu za ovu problematiku, ali gledajte da ta literatura bude stara barem nekih 30-40 godina. Plašim se da današnji „stručnjaci“ vole mnogo da izmišljaju toplu vodu.
Dodatna objašnjenja u vezi hidrostatičkog pritiska vodenog stuba možete pročitati ovdje u temi „Očitavanje vrijednosti temperature i pritiska sa mjernih instrumenata u sistemu“.
OPREZ, u posljednje vrijeme neke firme su neobjašnjivo uvele nove garantne uslove, po kojima ne priznaju garanciju na svoje proizvode, ukoliko su ugrađeni u otvorenom sistemu grijanja (npr. pojedini panelni radijatori). Obratite pažnju na to i izbjegavajte takve proizvode!
__________________________________________________________________________________________________________________________
U raznim tehničkim forumima mogu se ponekad pročitati polemike oko toga, koji sistem centralnog grijanja je bolji – otvoreni ili zatvoreni?
U istim forumima razni „majstori“ favorizuju zatvoreni sistem i što je još gore, navode čitaoce da u svoje sisteme grijanja „napumpavaju“ prekomjerni pritisak i to bez ikakvog logičnog obrazloženja!
Isti „majstori“ ponekad tvrde, da je otvoreni sistem centralnog grijanja „prevaziđen i zastarjeo“, što je po meni jedna notorna glupost. Također pokušavaju pomoću raznih zabluda obrazložiti tu glupost, a evo neke od njih:
- otvoreni sistem je preko ekspanzione posude više izložen koroziji nego zatvoreni.
To apsolutno nije tačno! Da bi se mogao odvijati proces hemijske korozije, osim vode je potreban i kisik. Prilikom prvog usipanja vode u centralno grijanje i otvoreni i zatvoreni sistemi su podjednako izloženi koroziji. To je prvenstveno iz razloga, što u sanitarnoj vodi koja se sipa u sisteme postoje slobodni molekuli kisika, koji se postepeno oslobađaju prilikom zagrijavanja vode i izlaze iz sistema. Kod zatvorenog sistema izlaze kroz automatske odzračne ventile, a kod otvorenog sistema preko ekspanzione posude. Kisik u obje vrste sistema može naknadno ući samo preko vode koja se naknadno dosipa. Ili da pokušam to dočarati na drugi način. U akvarijumu ukrasne ribice „udišu“ upravo taj kisik. Da bi te ribice preživjele, neophodno je pored akvarijuma postaviti malu motornu pumpu, koja će preko cjevčice upumpavati zrak sa kisikom na dno akvarijuma, ili treba učestalo mijenjati vodu. Kao još jedan dokaz ovoj tvrdnji, mogu poslužiti moji cijevni radijatori ručne izrade. Oni su napravljeni od običnih željeznih građevinskih šavnih profila (debljine 2 mm), vareni amaterskim aparatom i već desetu godinu ništa ne puštaju. Jedini element grijanja koji može biti izložen koroziji je otvorena ekspanziona posuda, ali ona je iznutra pocinčana ako se radi od starog bojlera.
Upravo zbog gore navedenog, nije poželjno mijenjati ili ispuštati vodu iz sistema centralnog grijanja, osim u slučaju kada je neophodna popravka ili rekonstrukcija sistema!
- voda u otvorenoj ekspanzionoj posudi na tavanu se smrzne pri niskim temperaturama i stvori „čep“ koji dovodi do eksplozije sistema.
Kod jednostavne jednocijevne otvorene posude to je moguće, ukoliko se posuda dobro termički ne izoluje. Kod „protočne“ otvorene posude, tako nešto je apsolutno nemoguće, jer postoji konstantan protok vode između kotla i posude, čak i kada je grijanje isključeno!
- kod niskog pritiska u sistemu (ispod 1 bar!), dolazi do pojave kavitacije na lopaticama protočne pumpe, koja oštećuje pumpu.
Ova originalna izmišljotina je nešto novijeg datuma i namijenjena je mlađim ljudima koji nisu imali dodira sa centralnim grijanjem, a i nisu baš tehnički potkovani. Još nisam čuo za slučaj, da je od kavitacije stradala protočna pumpa malog sistema grijanja (50-100W). Inače kavitacija je jedna još uvijek nedovoljno proučena pojava, koja pravi oštećenja na brodskim elisama, turbinama snažnih vodenih pumpi i slično. Kod pumpe u malom sistemu centralnog grijanja može jedino doći do problema sa cirkulacijom, odnosno savlađivanjem otpora vode pri prolasku kroz sistem, ukoliko je na pumpi pritisak manji od 0,3 bara. Pretpostavke su da je u ovom slučaju kavitacija uzročnik slabijeg potiska pumpe, ali o nekakvom oštećenju pumpe nema ni govora.
Uostalom kako onda objasniti, zbog čega se ne kvare pumpe za izbacivanje vode iz veš-mašina i mašina za suđe, iako je na njima pritisak vode u prosjeku oko 0,05 bara?
Ili primjer moje pumpe, na kojoj je pritisak manji od 0,5 bara. Već desetu godinu radi potpuno nečujno, kao prvog dana kada je ugrađena.
- pri većem pritisku u sistemu je veća iskoristivost grijanja.
Na ovo bih samo odgovorio, da sistem centralnog grijanja i ekspres lonac nisu isto.
Sve to me je navelo da se pitam, pa zašto se to radi?
Mali sistemi centralnih grijanja se ne prave od jučer, naprotiv, postoje već decenijama. Nekada su kotlovi na čvrsta goriva trajali prosječno 20–30 godina, a danas ?!?
„Majstori“ nas ubjeđuju kako je danas normalno da sadašnji kotlovi traju mizernih 5-6 godina ili čak i kraće, jer zaboga, današnji nivo kvaliteta izrade je strašno opao! Ali da li je to baš tako?
Do prije nekoliko godina, u tehnologiji izrade malih sistema centralnog grijanja nije se uopšte znalo za nekakve troputne i četveroputne ventile. Ajde da kažemo, da upotrebom tih ventila u nekim specifičnim slučajevima, stvarno možemo postići neke pozitivne efekte. Ali da li su oni baš neophodni u svakom sistemu grijanja na čvrsta goriva? Čitao sam negdje, da danas neke firme čak uslovljavaju garanciju njihovog kotla ugradnjom tih ventila, kako bi navodno kotlovi duže trajali! (naravno mislim pri tome na djelomično vraćanje tople vode na povratni vod kotla).
Kada sam kupio 2005. godine moj etažni kotao, u shemama za montažu nije bilo tog 4-putnog ventila. Danas uz taj kotao dobijete uputstvo za ugradnju sa tim ventilom, doduše ne znam da li s tim uslovljavaju i garanciju.
Inače o velikoj prevari zvanoj „miš ventil“ možete naći više detalja na stranici „Korisne preporuke kod opsluživanja i održavanja sistema centralnog grijanja“ u temi „Mješajući ventil - ima li smisla njegova ugradnja?“. Pročitajte obavezno i komentare na dnu te stranice.
„Tlak hladnog sistema mora biti minimalno 1,0 bar-a (najviše 1,8 bar-a).“
Ovo je citat iz najnovijeg uputstva za upotrebu i montažu etažnog kotla BIO CET 17 (Centrometal). Nigdje nije naglašeno o kojem sistemu se radi, niti zašto bi pritisak hladnog sistema trebao biti baš 1-1,8 bara!? Nekoliko stranica prije toga, u tom istom uputstvu, za isti kotao, između ostalog je objavljena i shema spajanja na otvoreni sistem.
Da li je ovo uputstvo pisala nekakva sekretarica ili dispečer iz navedene firme? Ne bih rekao, prije će biti da je to napisalo neko stručno lice, koje je jednostavno dobilo nalog da napiše takvu glupost.
Preveliki pritisci u sistemu uzrokuju znatno kraći vijek trajanja kotla. Nameće se logično pitanje, zašto bi proizvođač kotla namjerno obmanjivao sopstvene kupce i u uputstvu davao savjete kojima će znatno smanjiti rok trajanja svog proizvoda???
Kod proizvodnje takvih kotlova i ostale visokotlačne opreme, očito postoji nekakva „tehnička kvaka“. Naime svaki visokotlačni proizvod, pa tako i kotao za centralno grijanje, mora biti atestiran između ostalog i na određeni pritisak, pa tek onda može ići u slobodnu prodaju. To je svakako i jedan od EU tehničkih standarda koji se mora ispoštovati. Kada se napravi kotao koji zadovoljava propisani atest, takav proizvod bi u nekim optimalnim uslovima mogao trajati izuzetno dugo. Takvom politikom, firme koje proizvode kotlove na duži rok ne mogu ostvariti planirane profite, jer će i onako malo tržište biti brzo zasićeno.
I sada dolazimo do recepta za poslovanje, barem kod ovakvih vrsta proizvoda. Dakle prvo treba napraviti jedan solidan, kvalitetan kotao, koji će zadovoljavati sve ateste i EU standarde. Zatim treba postaviti neke „tehničke standarde za montažu i upotrebu“, kojima će se skratiti vijek trajanja tog istog kotla na jedan „pristojan“ period, pri kojem ekonomija proizvođača kotlova i opreme neće biti ugrožena.
I bez brige, ovo nije karakteristično samo za „Centrometal“, ista sranja se mogu naći i kod renomiranih brendova kao što su „Bosch“, „Viessmann", „Buderus",...
Stvar je vrlo jednostavna, treba se samo malo osvrnuti oko sebe. Živimo u svijetu, gdje je sve podređeno profitu, pa tako i nauka. Kojoj to korporaciji odgovara da njezini tehnički proizvodi traju decenijama ili ne daj Bože vječno???
To danas jednostavno ne postoji. I onaj po današnjim mjerilima najkvalitetniji i najskuplji tehnički proizvod, mora imati ograničeni rok trajanja.
Osim toga sve što se proizvede, mora se naravno i prodati, inače cijela priča ne bi imala nikakvog smisla.
Ali ovo je tema o centralnom grijanju, pa da se vratim ponovo na to. Spomenuo sam negdje u blogu jednocjevni sistem centralnog grijanja. To je toliko „dobar“ sistem, da jednostavno nisam htjeo da gubim moje dragocijeno vrijeme, kako bih nešto pisao o tome. Kada sam pravio grijanje, jedini koji su mi predlagali jednocijevni sistem bili su trgovci!!!
Naravno, cilj im je bio da mi utrape skupu opremu koju niko neće da kupi. Možda takvi sistemi mogu naći primjenu u nekim izuzetno rijetkim slučajevima, ali to ovdje svakako nije taj slučaj.
Slična je stvar i sa 3-putnim i 4-putnim ventilima. Kupi, plati, ugradi, plati, a šta ćeš poslije sa tim – ma koga je briga?
Po forumima čitam kako „entuzijasti“ ugrađuju sebi u centralno grijanje na drva po tonu elektronike i nekakvih dodatnih uređaja, kako bi im grijanje bilo „konfornije“. Drva se moraju rezati, cijepati, slagati, skladištiti, prenositi, ubacivati u kotao, čistiti pepeo (naravno sve to u velikim količinama) i gdje je tu konfor???
Šta god da ugradite od tog „konfora“ u svoj sistem centralnog grijanja na drva, možete samo da ga zakomplikujete i smanjite njegovu trajnost i pouzdanost. Grijanje na drva nikada nije bilo konforno i nikada neće ni biti ! Tačka završena priča !
Kao što sam već naveo, sva roba pa i sistemi centralnog grijanja, danas moraju biti napravljeni na način, ne da toliko služe ljudima, već da donose profit. Profit ide u džep proizvođača opreme, ovlaštenim distributerima, ovlaštenim (i neovlaštenim) serviserima, kao i anonimusima u raznim forumima, koji svojim „savjetima“ vrlo često, nekada i agresivno, navode auditorijum na pogrešna riješenja. Zbog toga je gore opisani otvoreni sistem centralnog grijanja (po meni skoro pa savršen) bukvalno „smrt“ za sve navedene persone i zbog svoje trajnosti je „tabu tema“ u ovom području.
__________________________________________________________________________________________________________________________
Ako imate vremena, pročitajte još moje slijedeće blogove, koji doduše nemaju nikakve veze sa centralnim grijanjem, ali koji možda mogu djelomično promijeniti neke vaše poglede na svijet.
Prvi blog je pod nazivom „Moguća teorija o teorijama zavjere“(link), u kojem se postavlja pitanje o porijeklu mikroprocesora i uopšte kompletnog informatičkog okruženja u kojem živimo. Mislim da je blog prilično dobro argumentovan, sa smjernicama za one koji su raspoloženi za nekakvo dublje istraživanje te teme.
Drugi blog je pod malo dužim nazivom „Einzigartige Schnitzereien - Igor Pesocki - Skulptur im Bild“, što u prevodu znači „Jedinstveni duborezi – Igor Pesocki – skulptura u slici“ (link). Taj blog je dvojezičan (njemački i srpsko-hrvatski) i nije komercijalnog karaktera, odnosno izloženi radovi se ne mogu kupiti, niti se mogu praviti po narudžbi.
Navedeni link vodi pravo u moju galeriju radova, odakle se klikovima jednostavno može doći na linkove, koji detaljnije objašnjavaju faze izrade nekih od mojih pojedinačnih radova.
Mislio sam da je prikljucim bio gde u sistemu sa samo jednom cevi, ali taba mislim da ne bi bilo ozracivanja.
OdgovoriIzbrišiA problem je sledeci, kotlarnica je udaljena od kuce 5-6 metara i dosta je niza od kuce, cevi u kuci su mi na 4 metra, a krov od kotlarnice je mnogo nizi, i onda bih mogao da izbacim ekspanzionu posudu iznad kotlarnice, ali mislim da bih to bio problem zimi i morao bih dobro da je izolujem.
Pa ne znam da li bi moglo nekako da se ubaci u kucu i tamo poveze na cevi i da ima nekog efekta sa ozracivanjem?
Jer bas mi je problem da je povezem kod kotla jer bih morao imati bas dugacke cevi, oko 20 metara.
Radi mi sada sve to pod pritiskom, ali ne znam da li bi moj kotao izdrzao dugo te velike promene pritiska, a pravio sam ga da radi na biomasu.
A bas imam problema sa vazduhom, jer su tu spajana dva centrlana grejanja u jedno pa ima mnogo vazdusnih dzepova.
Nešto sam pisao o takvom „hibridnom“ otvorenom sistemu na samom kraju teme „Korisne preporuke i detalji pri izradi centralnog grijanja“ (može se otvoriti klikom na vrhu ove strane).
IzbrišiMeđutim mislim da je malo previše očekivati, da se na taj način ostvari i brzo odzračivanje kompletnog sistema. Otvorena protočna ekspanziona posuda se stvarno ponaša poput najvišeg radijatora u sistemu, ali mislim da samo gore opisani položaj priključnih cijevi omogućuje kvalitetno odzračivanje. Ja bih ipak pokušao locirati sve te zračne džepove i postavio bih na njima odzračne lončiće.
Uradio sam grijanje na principu otvorenog sistema. Većinu preporuka sam pronašao na ovom blogu. Juče je bilo prvo nalaganje i jako sam zadovoljan urađenim,sistem se brzo
OdgovoriIzbrišiodzračuje,poslije prvog odzračivanja na hladno,nije ni bilo vazduha u sistemu. Zbog visine tavana,otvornu posudu sam postavio na visinu od 3,8m od pumpe, a na 3,3m od manometra. Ali,manometar pokazuje 0,2 bar. Šta bi mogao biti uzrok tome,osim nepreciznosti uređaja?! Na prvom nalaganju,poslije 73° C pojavljuje se klokotanje vode i variranje kazaljke manometra. Ne znam da li je u pitanju kavitacija uslijed malog pritiska na pumpi ili je zo tek izdvajanje gasova iz vode uslijed prvog nalaganja?! Postoji opcija podizanja posude još 1,5m,ali bi cijevi morale da stoje ukoso. Smatram da bi po onome šzo sam pročitao pritisak u ovakvom sistemu trebao bizi veći čime bi se zadovoljio minimum pritiska koji je za ovu pumpu 0,05bar na 55°C, a 0,3bar na 95° C. Pozdrav i hvala!
Analogni mehanički manometri su vrlo grubi instrumenti i u većini slučajeva možete primjetiti kod njih jednu prilično nelinearnu skalu za očitavanja pritiska, posebno na početku skale. Sa druge strane, hidrostatički pritisak je prirodna pojava koja je konstantna i prema kojoj možete praktično baždariti svaki manometar.
IzbrišiUkoliko je u ekspanzionoj posudi odgovarajući nivo vode, opisana pojava se svakako može pripisati nepreciznosti manometra. Međutim, Vama će manometar kod ovakvog sistema biti potreban samo prilikom ispitivanja instalacije nakon prvog usipanja vode i kasnije početkom svake sezone grijanja kod kratke probe cirkulacione pumpe. Inače u ovom slučaju na manometar možete slobodno zaboraviti.
Kod prvog nalaganja i otvorenog i zatvorenog sistema, mogu se čuti svakakvi zvukovi propraćeni raznim oscilacijama. To je uzrokovano kretanjem većih zračnih mjehura kroz instalaciju i ta pojava brzo nestaje tokom prvog nalaganja kotla. Zbog nešto sporijeg oslobađanja rastvorenih zračnih sastojaka iz vode, u početnom periodu će se još povremeno u samom kotlu na kratko čuti klokotanje vode, ali i to će vremenom potpuno prestati (ako je u pitanju protočna ekspanziona posuda). U tom periodu je potrebno samo nešto češće kontrolisati nivo vode u ekspanzionoj posudi i po potrebi dosipati vodu.
Visina ekspanzione posude u ovom slučaju je sasvim dobra i tu ne bih ništa dirao. Želim Vam prijatno i dugovječno korištenje tog sistema centralnog grijanja i veliki pozdrav!
Urađen je otvoreni sistem grijanja na jednoj etaži prema vašoj priloženoj shemi. Peć je Alfaplam Rustik. Prvi utisci su odlični izuzev već opisanih anomalija ne navedenoj temperaturi koje su vj. posljedica oslobađanja gasova iz vode. Riječ je o prvom nalaganju,vj.sam trebao sačekati još neko vrijeme i uvjeriti se u čemu je problem.
OdgovoriIzbrišiŽelim vam čestitati na tome što ste podjelili svoja iskustva sa drugim ljudima i zahvaliti na pomoći. Pozdav!
Puno hvala na pohvalama i podršci! Pošto vidim da se ljudi malo uplaše prilikom prvog puštanja grijanja u rad, napravio sam malu dopunu teksta u temi „Korisne preporuke i detalji prilikom izrade centralnog grijanja“ dio „Prvo puštanje grijanja u rad i balansiranje sistema“.
IzbrišiGore navedeni problemi su zapravo sve normalne i prolazne pojave, koje će većim dijelom nestati nakon prvog nalaganja, a nešto kasnije i u potpunosti.
Napišite još koji komentar tokom zime kada se sistem stabilizuje, o tome kako ste zadovoljni grijanjem. Pozdrav!
Pozdrav! Malo se vratih na ovaj blog jer sam ovdje stekao mnogo znanja o izradi centralnog grijanja. U ovim komentarima iznad, od 8.11.2015., pitao sam za neke savjete i opisao svoj sistem grijanja koji je u potpunosti zasnovan na vasem blogu, naravno prilagodjen mom prostoru i opremi kojom sam raspolagao. Tada sam rekao da sam veoma zadovoljan,a evo nakon sest godina mogu to samo da ponovim. Poslije prvog nalaganja i odzracivanja sistema nikada nije bilo ptrebe za bilo kakvom intervencijom. Ni jedna opravka,niti odzracivanje. Cak nikada nisam dosuo ni vodu u sistem(otvoreni sistem) jer je nivo vode samo neznatno pao(mjerim pocetkom sezone grijanja). Sve pohvale i mnogo srece u zivotu i radu. Pozdrav!
IzbrišiU mene je otvoreni sistem i na boci na tavanu nemam oznaku do kojeg nivoa treba biti voda. Majstor kad je dopunjavao sistem sipao je vodu dok nije potekla na odušak koji je izveden izvan tavana, a isti se nalazi na vrhu boce. Da li to šta smeta?
OdgovoriIzbrišiNe smeta to ništa, majstori uglavnom na taj način dopunjavaju otvoreni sistem grijanja. U toku zagrijavanja sistema, voda će povećati svoj volumen i za toliko će još izaći vode preko oduška.
IzbrišiMeđutim dugoročno gledajući, ipak bih preporučio da se između ulaza i oduška na ekspanzionoj posudi montira nekakvo prozirno plastično crijevo, preko kojeg bi se mogao pratiti nivo vode u posudi. Ako postoji problem sa smrzavanjem vode, to crijevo se može nekako improvizovano izolovati ili da se preko svega napravi nekakav omarić i sl.
Također bi preporučio da se cijev od oduška montira na posudu preko holenderskog spoja, tako da bi se mogla lako odspojiti od posude i da se kroz taj otvor dosipa voda preko posude u sistem grijanja. Na taj način u sistem neće dodatno ulaziti zračni sastojci rastvoreni u vodi, a možete i sami pratiti nivo vode u sistemu i po potrebi dosuti vodu.
Поштовани господине Песоцки, урадио сам проточни отворени систем по вашим упутствима (осим "вруће" цеви која иде од котла ка експанзионој посди која је ½ цола уместо ¾ цола) и све функционише како треба. Да ли овај пропуст може да доведе до пробема у исправном раду систма у будућности? Велика вам хвала на савету.
OdgovoriIzbrišiPozdrav Milovane,
Izbrišišto se tiče funkcionalnosti sistema, grijanja, odzračivanja i same uloge ekspanzione posude, tu nema nikakvih problema. Međutim ta cijev je i potencijalni izlaz za vodenu paru i vodu prilikom eventualne havarije, odnosno nekontrolisanog pregrijavanja kotla.
Stvaranje vodene pare prilikom pregrijavanja kotla je proces koji se odvija jednom malo bržom dinamikom. Iz tog razloga je zbog preventive bolje montirati cijev nešto većeg presjeka, kako bi se u takvom slučaju što više smanjio otpor prilikom prolaska vodene pare i vode na putu prema ekspanzionoj posudi i kako tokom havarije u kotlu i instalaciji ne bi dolazilo do značajnijeg povećanja pritiska.
Svaka mala instalacija centralnog grijanja predstavlja priču za sebe i teško je predvidjeti kod svakog pojedinačnog slučaja brzinu stvaranja i kretanja vodene pare, ako bi evn. došlo do nekakvog pregrijavanja kotla.
Ako se radi o stvarno malom sistemu grijanja (npr. mali kamin do desetak kW na toplovodnom izlazu), ako su cijevi prema ekspanzionoj posudi kratke (prizemna instalacija) i postavljene idealno kao na gornjoj slici, mislim da bi onda i cijev od ½ cola bila zadovoljavajuća. Treba imati u vidu da i povratna cijev kod protočne ekspanzione posude u krajnjem slučaju prilikom havarije dijelom rasterećuje kotao od pritiska.
Ako se radi o malo većem sistemu grijanja, u najgorem slučaju moglo bi doći do povećanja pritiska u kotlu, koji bi ipak trebao biti manji od pritiska pri sličnoj situaciji u jednom zatvorenom sistemu grijanja. Međutim pošto su otvoreni sistemi već „naviknuti“ na nizak i stabilan pritisak, kod neke starije i već dotrajale instalacije moglo bi doći do curenja vode.
Ovo je priča o tome „šta bi bilo, kad bi bilo“ , a ja bih ipak preporučio da se preduzmu neke druge mjere, kako bi se potpuno izbjeglo pregrijavanje kotla. Pri tome prvenstveno mislim na obezbjeđivanje sigurnog rada cirkulacione pumpe (ugradnja invertora i pravovremena zamjena pumpe ako se iz nje čuju sumnjivi zvukovi) i ako je moguće ugradnju zaštitnog termo-ventila.
Poštovani...
OdgovoriIzbrišiJa koristim otvoreni sistem grejanja već 11 godina. Grejem sa podnim grejanjem i radijatorima. Koristim drvo, ugalj i ponekad struju. Sam sam napravio sistem. Sve radi perfektno, ali....svaki dan se susrećem sa malim greškama koje me nerviraju.
Koristim otvoreni sistem. Ekspanziona posuda mi je na tavanu. Nažalost nije iznad kotla nego je iznad kupatila. Znači na tavan izlazi cev iz radijatora u kupatilu i na to je montirana posuda. Koristim samo jedan cev a ne dve kao Vi.
Ekspanzionu posudu sam dobro izolovao ali cev koja izlavi van kuće se ponekad zaledi. Tada kao da imam zatvoreni sistem. Vidim na meraču pritiska.
Kada je u sistem 30-40 Celsiusa toplo onda mi je pritisak 1,5-2 Bara. Kada ne ložim onda padne na nulu i čujem da pumpa ne radi normalno. Kao da nema vode u sistemu.
Kada grijem sa strujom onda se redovno čuju mehurići u sistemu.
Pitanje: da li baš moram da stavim iznad kotla ekspanzionu posudu? Kako da rešim problem sa zaleđivanjem, ako cev izlazi van kuće?
Da li znate zašto se čuju mehurići? (jel ne može direktno da izađe kroz sistem u ekspanzionu posudu?)
Kako to da ponekad nema vode u pumpi? Pumpa je montirana na povratnu cev (hladna). Znam da se voda širi kada se greje. Ali jednostavno ne razumem ako sistem pun vode zašto nema vode kod pumpe ako ne grejem. (to se samo dešava kada je jako hladno i kada se zaledi izlazna cev ekspanzione posude!!!!)
Unapred Vam se zahvaljujem na odgovoru.
Izvinjavam se za moguće greške.
Srdačan pozdrav.
Čaba Černuš
Pozdrav Čaba,
Izbrišiovo što ste opisali i nije baš mala greška, jer svako začepljenje kod otvorenog sistema može dovesti u najgorem slučaju i do eksplozije kotla (ako niste ugradili sigurnosni ventil). Već sam opisao slučaj, kod kojeg se otvorena ekspanziona posuda može montirati negdje npr. na dolaznom vodu nekog gornjeg radijatora. Pri tome na putu od kotla do posude ne smije biti nikakvih ventila (radijatorskih, prigušnih, mješajućih i sl.). Također u tom slučaju na kotao se moraju montirati sigurnosni i zaštitni termo-ventil, isto kao kod svakog zatvorenog sistema grijanja.
Pri tome kod normalne eksploatacije grijanja ni u kom slučaju pritisak u instalaciji grijanja ne bi smjeo da se povećava.
U cijevi koja se montira na odušak ekspanzione posude i koja je izvedena negdje izvan objekta, ne smije biti nikakve vode, pa samim tim ne bi smjelo biti i nikakvog zaleđivanja. Provjerite nagib te cijevi, odnosno da li postoji negdje mogućnost da se u toj cijevi kondenzuje voda. Ako ste dosipali vodu u sistem na način, da jednostavno priključite sanitarnu vodu preko crijeva negdje na dnu instalacije i pustite da teče dok ne počne prelivati iz posude, također u tom slučaju može u odušnoj cijevi ostati manja količina vode.
Isto tako, ako već niste, postavite tu odvodnu cijev promjera barem ¾ cola.
Povodom ovoga sam dodao još neke manje izmjene u gornjem tekstu, jer mislim da sam tu napravio propust izostavljanjem ovog objašnjenja.
Što se tiče zračnih mjehurića, očito imate problem sa odzračivanjem instalacije. Kod sistema sa jednostavnom (jednocijevnom) otvorenom ekspanzionom posudom prisutni su problemi sa odzračivanjem kao i kod zatvorenog sistema. Kroz tu posudu nema cirkulacije vode i odzračivanje treba da se vrši preko odzračnih lončića. Samo jedan manji dio zraka će polako izaći preko te posude i to u dijelu instalacije gdje je ona montirana.
Tu Vam na žalost ne mogu pomoći, već morate sami locirati mjesta gdje se evn. stvaraju zračni džepovi i na ta mjesta da montirate odzračne lončiće.
Postovanje gospodine Pesockiod od Zdravka..
OdgovoriIzbrišiCitajuc ovaj vas blog skuzio sam koliko mi je pogresaka napravio majstor dok mi je radio grijanje.
Naime prije 14 godina sam radio etazno grijanje sa kuhinjskim sporetom marke Plamen-tirolija 16 kw stan povrsine 90 m2,,i koji se sada nerade a vjerovatno zbog toga sta dugo traju ima ih kod ljudi preko 30 godinai pored svih nedostataka sta je napravio sa spretom sam zadovoljan.
Citajuci sta ste sve napisali i gledajuci slike koje ste opostavili skuzio sam da je kod mene problem zubora kroz radijatore ekspanziona posuda koju je covjek tako traljavo napravio da mi sada i nije cudo toliko zraka u sistemu grijanja.
Naime ekspanzionu posudu mi je postavio iznad sporeta nekih 2,3 m iznad pumpe a ona je nekih 0.6 m od poda spojena je sa polazne cjevi kojoj je promjer 26 mm , a cjev koja ide prema posudi je 16 mm i ista takva cjev ide sa posude vani.
Interesira me po vasem misljenju jesam li u pravu, cim stane ova sezona grijanja uradit cu sve po ovim vasim skicama i slikama i to sam jer radim varenje i plinskim i co2 aparatom,a isto tako i lotanje.
jos me samo zanima bi li posudu kupio novu centrometalovu sa 4 izvoda ili da napravim od starog bojlera ,sto je bolje po vasem misljenju.
Unaprijed vam se zahvaljujem na savjetu ako nadjete vremena za odgovor.
Pozdrav Zdravko,
Izbrišikoliko sam razumio iz ovog komentara, zadovoljni ste sa Vašim grijanjem, a problem je samo loše odzračivanje instalacije grijanja. To je vrlo čest problem, posebno kod instalacija grijanja koje se naknadno ugrađuju u već završenim objektima, a da se pri tome ne montiraju odzračni lončići na odgovarajuća mjesta.
Ekspanziona posuda je stvarno postavljena suviše nisko naspram cirkulacione pumpe, međutim to jedino može stvarati probleme kod cirkulacije vode kroz sistem. Može ali i ne mora, što zavisi od toga kolika je veličina i kako je napravljena instalacija grijanja, odnosno koliki otpor se stvara prilikom kretanja vode kroz cijeli sistem.
Navedeni promjeri cijevi također ne utiču na slabo odzračivanje, s tim da bi bilo poželjno da cijevi vezane za ekspanzionu posudu budu malo većeg promjera (obrazloženje je iznad u odgovoru za Milovana).
Vaš problem možete pokušati da riješite na dva načina. Prvi je da locirate mjesta gdje bi se evn. mogli stvarati zračni džepovi i da tu montirate odzračne lončiće. Provjerite nagib radijatora (tema „Korisne preporuke i detalji pri izradi centralnog grijanja“) i na njima evn. ugradite automatske odzračne ventile umjesto običnih.
Iz sistema izbacite samo onoliko vode, koliko je potrebno da Vam ne smeta prilikom vršenja tih prepravki. Nakon završenog spajanja dospite vodu do potrebnog nivoa preko ekspanzione posude, koristeći pri tome postavljene odzračne ventile da izbacite zrak iz instalacije.
Nakon te intervencije bilo bi poželjno da se kotao naloži, kako bi se iz sistema dodatno izbacio preostali zrak i kasnije dopunila ekspanziona posuda.
Ako ipak želite potpuno promijeniti ekspanzionu posudu, obzirom na starost instalacije grijanja, bilo bi dobro da napravite malu „generalku“ cijelog sistema.
Prije nego što počnete sa radovima, pripremite sve što je potrebno za taj posao. Nije dobro da sistem centralnog grijanja duže ostane bez vode, zbog ubrzanog stvaranja korozije u unutrašnjosti instalacije. Planirajte izvođenje ovog posla negdje pred početak slijedeće sezone grijanja, kako bi nakon završetka radova odmah mogli izvesti i nalaganje kotla.
- dobro očistite kotao, skinite ekspanzionu posudu i zatvorite priključak prema kotlu. Preko slavine usipajte sanitarnu vodu u instalaciju, sve dok se pritisak u sistemu ne popne do 1-1,5 bar. Taj probni pritisak će biti sasvim dovoljan, obzirom da kotao uobičajeno radi na višestruko manjem pritisku,
- ostavite da to stoji tako par sati, a u međuvremenu provjerite ima li kakvog vlaženja ili curenja na spojevima i svim elementima grijanja. Pokušajte malo odvrtati i zavrtati radijatorske i prigušne ventile na svakom radijatoru (zapamtite položaj prigušnih ventila, kako bi ih vratili u prvobitan položaj). Ako se na nekom ventilu pojavi curenje vode, znači da je isti zreo za zamjenu. Ako curenja vode ima na više ventila, onda bi bilo dobro da se zamijene ventili kompletno na svim radijatorima. Ako slučajno imate ugrađene ventile starijeg tipa, koji imaju maticu na okretnoj osovini, samo malo pritegnite tu maticu.
Nakon ovakve probe imati ćete preliminarni uvid u stanje instalacije i možete planirati šta je sve evn. potrebno sanirati,
- nakon toga možete izbaciti vodu iz sistema i započeti planirane prepravke i evn. popravke,
- skinite radijatore i isperite talog koji se nakupio na dnu radijatora. Kod ponovne montaže obratite pažnju na nagib radijatora,
- ako postoji mogućnost, prebacite cirkulacionu pumpu na povratni vod,
- kada ste sve pospajali, ponovo napravite probu pod pritiskom 1-1,5 bara (pročitajte u temi „Korisne preporuke i detalji pri izradi centralnog grijanja“ sve od dijela „Prvo usipanje vode i ispitivanje kompletnog sistema na curenje vode pod pritiskom“)
Pošto se već bavite zavarivanjem, preporučio bih da sami pravite ekspanzionu posudu. Takva posuda će biti mnogo kvalitetnija, jer je unutrašnja antikorozivna zaštita neuporedivo bolja kod sanitarnih bojlera, nego što je temeljna farba koju koristi „Centrometal“ za zaštitu svojih posuda. Možete uzeti stari pocinčani ili emajlirani bojler (nikako plastificirani), a prilikom zavarivanja priključaka svakako će doći do djelomičnog oštećenja te antikorozivne zaštite. Ta mjesta treba izvana, a posebno iznutra dobro premazati sa dvokomponentnim tečnim metalom (sporosušećim), ili barem sa debeloslojnom antikorozivnom farbom tipa „Hammerite“ ili sličnom. Prilikom odabira bojlera, tražite neki stari model koji ima elipsasti otvor za grijač, kroz koji ćete moći izvršiti unutrašnje čišćenje i zaštitno premazivanje uz pomoć lampe i nekakve letvice sa četkicom. Sa poklopca bojlera možete odstraniti grijač i cijev od termostata, zatvoriti rupe i sve zajedno zadihtovati, po mogućnosti sa novim gumenim dihtungom. Tako napravljena posuda može trajati decenijama.
IzbrišiGospodine Igore hvala na iscrpnim informacijama i savjetima ima ono dosta toga za popravit i prepravit a kad budem to radio racunam to sve uradit u jednom danu ali prije toga naravno mislim sve pripremit samo onda to ugradit.
OdgovoriIzbrišiInteresira me jedino par detalja sa one vase rkspanzione posude jer se bas dobro nevidi sa slika jel se i odvod na kondenzator i povrat na njega spajaju na posudu i jel na samoj posudi ili na kondenzatoru ostavljen ispust za visak vode u slucaju pregrijavanja sistema , znam da vas gnjavim ali sta mogu kad ste voljni pomoc jel bolje posudu stavit kao sta ste to vi uradili ili horizontalno.
Jos jednom iskreno hvala i svako vam dobro zelim u zivotu od Zdravka.
Kada sam napisao da sistem ne valja ostaviti duže vremena bez vode, nisam mislio da se taj posao odrađuje na brzinu. Dan-dva više ili manje tu ne igra nikakvu ulogu, važno je da se svi spojevi naprave kvalitetno i pedantno, jer ipak ta instalacija nakon prepravke treba besprijekorno funkcionisati duži niz godina. Ne bi bilo dobro da se izbaci voda iz grijanja, a onda da se zbog nekakvog nedostatka materijala ili zbog drugih obaveza to ostavi tako da stoji mjesecima.
IzbrišiNa skici otvorenog sistema možete uočiti tačku gdje se spaja prozirno plastično crijevo (7) na cijev oduška posude (8). U toj tački se kod mene nalazi kondenzaciona posuda, tako da odušak praktično prolazi kroz kondenzacionu posudu i izlazi vani. Naravno cijevi su u praksi nešto duže.
To sam napravio eksperimentalno prije nekih 7-8 godina sa ciljem da potpuno eliminišem dosipanje vode u sistem. U tome sam i uspio, tako da jednom godišnje prilikom čišćenja dimnjaka samo bacim pogled na prozirnu cijev i konstatujem da je nivo vode u posudi dobar.
Međutim što se tiče funkcionalnosti odvoda prilikom evn. havarije, to bi trebalo prepraviti tako da se montira ulazna i izlazna odušna cijev iz kondenzacione posude promjera barem ¾ cola. Kako sad stvari stoje, nešto sam lijen da to sada prepravljam, pa će to vjerovatno biti odrađeno jednog lijepog dana, kada dođe na red generalka kompletnog grijanja.
Mislim da bi se ovaj efekat mogao postići još jednostavnije, tako da se na odušak jednostavno montira malo duža pocinčana cijev promjera 1 col ili više, pod blagim nagibom prema ekspanzionoj posudi. Vodena para bi se kondenzovala u toj cijevi prije nego što bi izašla vani i u obliku vode skliznula natrag u ekspanzionu posudu. Pri tome i ta cijev ili kondenzaciona posuda trebaju biti postavljene u hladnom (tavanskom) prostoru.
Ekspanzionu posudu možete montirati i vertikalno i horizontalno, kako se bolje uklapa u prostor. Važno je samo da je nivo vode u posudi na minimumu kod hladnog sistema za nekoliko centimetara viši od donjeg priključka dolaznog voda na posudu.
Pozdrav
Veliki pozdrav
OdgovoriIzbrišiNa nekoliko primjera otvorenog sistema sam video ventil koji prespaja ulaz i izlaz ispod ekspanzione posude,navodno ga nazivaju mešajući ventil i Ima ulogu da se u početnom nalaganju peći brže zagreju radijatori.
Kod mene je otvoreni sistem a posuda je kućna produkcija, oko 130 litara.
Radijatori su guseni pa je prilično tromo kada se ujutro odloži prva vatra ako se prethodni dan/noć ugasila.
Ima li ovaj ventil ikakvog smisla ili je to samo "šarena laža" da se potroši još malo matrijala kada se pravi grejanje.
Pozdrav
I svaka čast na podeljenom znanju i iskustvu.
Niste precizno definisali kako je taj mješajući ventil spojen, jer to „ispod ekspanzione posude“ može imati i drugačije značenje.
IzbrišiNa gore priloženoj shemi otvorenog sistema možete uočiti da se eksp. posuda ne nalazi u istom krugu sa cirkulacionom pumpom. Zbog toga je cirkulacija vode kroz posudu mnogo slabija nego cirkulacija u radijatorskom krugu. Kada bi pumpu prebacili npr. na polazni vod odmah kod priključka na kotao, situacija bi bila potpuno drugačija. Tada bi na povratnom vodu od posude trebalo montirati nekakav prigušni ventil kao kod radijatora, jer bi u suprotnom moglo doći do problema prilikom balansiranja cijelog sistema. U svakom slučaju montaža bilo kakvog ventila kojim bi se premostio ulaz i izlaz na eksp. posudi nema nikakvog smisla, niti ima veze sa radijatorima.
Možda ste mislili na mješajući ventil koji se montira između ulaza i izlaza samog kotla. Tu se prema preporuci proizvođača kotlova u posljednjih desetak godina montira uglavnom 4-putni ventil i to navodno zbog „zaštite“ kotla. Ova „teorija“ sa bržim zagrijavanjem radijatora je neka novija verzija koju još nisam čuo. U svakom slučaju, priča vezana za tako ugrađene mješajuće ventile spada u „urbane legende“, isto kao priča o tome kako je otvoreni sistem prevaziđen i zastarjeo. To su stvari koje nikada niko nije znanstveno teorijski i praktično dokazao. Sa druge strane, u praksi se pokazuje da je otvoreni sistem neuporedivo bolji od zatvorenog, kao i da ugradnja mješajućeg ventila na navedeni način, u većini slučajeva predstavlja običnu glupost i bačene pare.
Naime, 4-putni ventili nisu nikakva novost, već su u upotrebi vjerujem više od 50 godina i to u prvobitnom obliku kakvi se i danas koriste. Njihova namjena je npr. za regulisanje temperature na grupi radijatora kod srednjih i većih sistema grijanja (jednim okretom se priguši-isključi više radijatora, bez povećanja hidrauličkog pritiska na cirkulacionoj pumpi), preusmjeravanje cirkulacije kod kombinovanih sistema (npr. kombinacija sa solarnim grijanjem), regulacija temperature kod podnog grijanja i sl.
Onda su se neki mangupi prije desetak godina dosjetili, kako da povećaju prodaju takve opreme, pod izgovorom o nekakvoj „zaštiti“ kotla za centralno grijanje. Najbolja mi je priča o tome kako taj ventil spriječava „toplotni šok“ prilikom povratka ohlađene vode iz radijatora u kotao. Zamislite onda koliko miliona sanitarnih bojlera doživljava „toplotne šokove“, kada se neko tušira zimi i u bojler iz vodovoda ulazi voda temperature 10-15 C, pa se miješa sa toplom vodom u bojleru temperature 70 ili više stepeni.
Ili priča o navodnom spriječavanju kondenzacije u kotlu. Najčešći uzroci kondenzacije u kotlu su korištenje nedovoljno osušenih drva za nalaganje i predimenzionisani kotao. U ovim slučajevima možete ugraditi i deset mješajućih ventila, ali kondenzaciju nećete spriječiti. Ugradnja tih ventila po ovom osnovu može biti opravdana samo ako su uslovi u kojima se taj sistem grijanja koristi specifični. O tome sam nešto više pisao u temi „Korisne preporuke kod opsluživanja i održavanja sistema centralnog grijanja“ dio „Priprema drva za zimu i stvaranje kondenzacije u kotlu centralnog grijanja“
Sa druge strane, onaj ko ugradi običan mješajući ventil bez ikakve automatske regulacije, može samo očekivati probleme prilikom svakodnevnog štelovanja, sve dok mu to ne dosadi i postavi taj ventil u neutralan položaj, odnosno na način kao da uopšte nije ugrađen. Problem je ako taj ventil koristi neupućena osoba, pa ga okrene tako da se potpuno kratko spoje ulaz i izlaz kotla. U tom slučaju će doći do pregrijavanja kotla, a ako još zaštitne mjere nisu napravljene kako valja, može doći i do teže havarije.
molim Vas za savjet juce nam je eksplodirala cjev na kotlu na cvrsto grejanje na srecu nije doslo do tragedije.pre par godina smo zbog starog dimnjaka prebacili pec na drugi zid i tada su nam uradili zatvoreni sistem a bio je otvoreni pre intetesuje me da li moze sad da se napravi otvoreni posto bi cjevi morale ici gote od kotla pa linevo 2 metra pa cosak zida jos 2 metra i onda gore na tava i ako moze da li treba mjenjat posudu na tavanu jer je prazna godinama i da li cjevi od peci idu pre ventila ili posle ventila na peci ventili sluze da se zavrnu kad se pali gasni kotao.Unapred Vam se zahvaljujem.Sve Vam najbolje zelim malo sam se umirila posle danasnjeg dana citajuci Vase izlaganje.Pozdrav
OdgovoriIzbrišiKod zatvorenog sistema može doći do eksplozije elemenata grijanja samo, ako sistem nije dobro napravljen ili ako u nekom dužem periodu eksploatacije nisu kontrolisani elementi zaštite sistema. Kod Vas je vjerovatno u pitanju prvi slučaj, a vraćanje na otvoreni sistem je moguće, s tim da bih preporučio, da se montira cijev prema otvorenoj ekspanzionoj posudi promjera barem 1 col, zbog kako ste naveli nemogućnosti da se ta cijev direktno sprovede do posude.
IzbrišiŠto se tiče stanja otvorene ekspanzione posude, to treba provjeriti na licu mjesta.
Sve zaštitne mjere, bilo da se radi o sigurnosnom ventilu i zatvorenoj ekspanzionoj posudi ili odvojku prema otvorenoj ekspanzionoj posudi, moraju se izvesti odmah pored kotla, prije bilo kakvih drugih ventila.
Molim vas ,,mozete li mi reci koji je razlog pregrijavanja pumpe ,,jer i kad je mala temperatura pumpa je topla ?
Izbriši„Pregrijavanje“ pumpe centralnog grijanja je prilično relativna stvar. Te pumpe su projektovane da rade u temperaturnom području do nekih 110 C, a to su temperature pri kojima se možete dobro opeći. Ako ste došli do tog zaključka samo na osnovu dodira pumpe sa rukom, to je onda više stvar Vašeg subjektivnog osjećaja, nego nekakva metoda kojom možete utvrditi stvarno pregrijavanje.
IzbrišiDoduše danas se sve više proizvode asinhroni elektromotori koji rade na samoj granici temperaturne izdržljivosti, a posebno kod jeftinih mašina za kućnu upotrebu. U svakom slučaju, ako niste sigurni u pouzdanost Vaše cirkulacione pumpe, možete kupiti jednu rezervnu. U slučaju pregorijevanja pumpe, ona se može relativno brzo zamijeniti, bez ispuštanja vode iz sistema (ako su, kao što je uobičajeno, postavljeni ventili ispred i iza pumpe).
Za evn. stvarno pregrijavanje ne bi trebao postojati neki poseban razlog u sistemu grijanja, osim same pumpe. Zato uvijek preporučujem da se uzima neka kvalitetnija cirkulaciona pumpa, jer je ona „srce“ sistema grijanja.
Hvala na odgovoru,,zaista,laik sam za ove stvari mislim da je pumpa kvalitetna ,ali...
IzbrišiAko moze da mi odgovorite ,kad dosipam vodu ,jer treba manjak je,,mora li bit hladna pec ,mislim bez vatre?
Hvala!
Kod zatvorenog sistema grijanja kompetna instalacija mora biti ohlađena približno na nekakvu sobnu temperaturu, kako bi se mogao podesiti odgovarajući pritisak u sistemu.
IzbrišiKod otvorenog sistema može se dosipati voda i kada grijanje radi, ali bih preporučio da se u tom slučaju voda dosipa direktno u otvorenu ekspanzionu posudu. Makar kod otvorenog sistema je uobičajeno dovoljno samo provjeriti nivo vode u posudi na početku sezone grijanja i po potrebi dosuti vodu. Dosipanje vode kod otvorenog sistema u toku sezone grijanja neophodno je samo nakon usipanja svježe vode u cijeli sistem, a inače pretjerano gubljenje vode iz posude može samo da ukazuje na nekakvo curenje vode iz sistema.
Postovani, da li se sme povratni vod iz ekspanzione posude povezati pre pumpe na povratnom vodu
OdgovoriIzbrišiNe, jer bi se u tom slučaju izgubio sekundarni cirkulacioni krug preko ekspanzione posude, a posuda bi se ponašala kao svaki radijator u primarnom krugu grijanja, bez obzira što nije spojena preko razdjelnika. Moglo bi doći do problema sa balansiranjem sistema, osim ako bi se na povratnom vodu iz posude ugradio prigušni ventil, što svakako nije poželjno.
IzbrišiDa ne bi bilo zabune, shema u blogu nije nekakva moja kreacija, već je to jedan od uobičajenih načina spajanja otvorenog sistema. (u ovom uputstvu greškom nije ucrtana pumpa u shemi otvorenog sistema za desnu izvedbu - pogledati lijevu izvedbu)
http://www.centrometal.hr/wp-content/uploads/2011/12/EKO-CET-23-Teh-upute-02-2008.pdf
Da li ekspanziona posuda može stajati na toplom vodu? Hvala!
OdgovoriIzbrišiPretpostavljam da mislite na zatvorene ekspanzione posude, a one se mogu spajati i na topli vod. Za takav slučaj postoje industrijske zidne konzole sa ugrađenim sigurnosnim grupama (sigurnosni ventil, odzračni lončić i termometar/manometar), na koje se mogu direktno montirati posude manje zapremine sa donje strane.
IzbrišiMogu se naći neke starije sheme sa takvim načinom spajanja posude, ali ja bih preporučio da spojite posudu na sistem grijanja onako kako je to predvidio proizvođač vašeg kotla, posebno ako je kotao još pod garancijom.
Postovanje!
OdgovoriIzbrišiImam otvoren sistem i samo jednu cev sa povratne cevi iz kotla koja ide direktno u exp. sud.Posto su ovih dana veliki minusi izgleda da mi je negde na tavanu smrzla voda u ovoj cevi.Posuda je izolovana,ali postoji mogucnost da se otvori posto ima poklopac.U posudi ima komadica leda,ali nije zaledjena.Zakljucio sam da je negde zaledilo poso mi je pritisak umesto 0.5bara sto je normalno porastao na 1 bar.Temp u kotlu je 50 stepeni.Koliko je situacija alarmantna,ovo mi se desava prvi put ne znam sta raditi?
Ova situacija bi mogla biti i te kako alarmantna pošto vjerovatno, kako je uobičajeno za otvorene sisteme, nemate ugrađen sigurnosni ventil.
IzbrišiPokušajte iz ekspanzione posude potpuno izbaciti vodu sa ledom i ubacite u nju vrelu vodu.
Zagrijte dovodnu cijev fenom ili na neki drugi način.
Izolujte što je bolje moguće dovodnu cijev do posude nekim priručnim materijalom kao što su suhe krpe, karton ili neki sličan izolacioni materijal. Kada budete u mogućnosti, napravite za taj komad cijevi i ekspanzionu posudu nekakvu drvenu oblogu i šupljine ispunite kamenom ili staklenom vunom.
Možete pokušati usuti malo vode u sistem, uz pomoć crijeva preko ventila za usipanje vode negdje na dnu instalacije. Pri tome pratite kako se ponaša manometar instalacije grijanja.
Pažljivo naložite kotao sa manjom količinom drveta i tek kada ste sasvim sigurni da je omogućen slobodan protok vode do posude, nastavite sa normalnim loženjem.
Pokusavao sam vrelim krpama i fenom da odledim cev ali nisam uspeo.Probacu sutra ponovo.Danas nisam preterivao sa lozenjem,drzao sam temp. kotla na oko 40 stepeni.Sta mislite da li bi mogao ovako da radi dok ne odledim.Koji bi pritisak bio kritican i sta bi konkretno bila posledica u slucaju neke havarije.Mislim da bi za sledecu godinu trebao prepraviti sud kao sto ste vi opisali.Hvala vam puno na odgovorima i saradnji.
IzbrišiOva situacija je vrlo neugodna i kritična i svakako vam ne mogu preporučiti da dalje koristite takav sistem grijanja. U krajnjem slučaju radije bih demontirao kompletnu cijev i ekspanzionu posudu, razmrznuo sve da bude prohodno i ponovo montirao te elemente na instalaciju sa toplotnom izolacijom.
IzbrišiU najcrnjem scenariju, kotao bi mogao eksplodirati i raznijeti kompletnu prostoriju u kojoj se nalazi. U ovom linku je opisan jedan od primjera, šta se može desiti kada se cijevi od centralnog grijanja smrznu. Doduše u ovom slučaju su vjerovatno bile smrznute glavne cijevi instalacije i kako sam primjetio na drugim linkovima, radilo se o zatvorenom sistemu grijanja.
http://radio-feral.ba/aktuelno/majstor-poginuo-u-eksploziji-kotla-u-dubravama
U gornjem tekstu nisam opisivao jednostavan otvoreni sistem grijanja sa jednom cijevi, tako da možda nisam dovoljno naglasio važnost izolovanja posude i dovodne cijevi u takvom slučaju.
Na priloženoj slici moje ekspanzione posude, možete primjetiti da su osim posude izolovane dovodna i odvodna cijev prema posudi. Međutim, izolacija na mojim cijevima je izvedena da bi se maksimalno smanjili toplotni gubici, za razliku od vašeg slučaja, gdje toplotna izolacija predstavlja sigurnosnu mjeru.
Na žalost neki majstori prilikom izrade instalacije grijanja ne prilažu dovoljno pažnje ovom detalju, što može dovesti do kobnih posljedica.
Postovanje,
OdgovoriIzbrišiHteo bih Vam se zahvaliti na vrlo informativnom blogu.
Imam jedno pitanje u vezi otvorene exp. posude.
Kazete:"Preporučio bih da se polazna cijev prema ekspanzionoj posudi izvede sa nešto većim promjerom npr. alu-plast promjera barem 20 mm (ili više ako je veći sistem), dok je za povratnu cijev dovoljan promjer od 16 mm. Takve cijevi će obezbijediti sasvim dovoljan protok vode prilikom eventualne havarije, kao i odgovarajuću gravitacionu cirkulaciju. "
Molio bih da objasnite, da li postoji razlog zbog cega su polazni i povratni vod razlicitog precnika, ili je
mozda rec samo o ustedi na materijalu?
Pozdrav, DJ
Kao što sam naziv bloga sugeriše, ovaj je blog prvenstveno namijenjen onima koji imaju „petlju“ da sami naprave centralno grijanje. Prilikom pravljenja bloga, nastojao sam prikazati kako da se što jednostavnije i jeftinije napravi jedan potpuno bezbjedan i pouzdan sistem centralnog grijanja, koji bi trebao funkcionisati bez problema jedan duži niz godina. Pri tome sam imao u vidu generalno lošu ekonomsku i socijalnu situaciju u cijelom regionu, kod koje ugradnja centralnog grijanja predstavlja sve veći luksuz.
IzbrišiNastojao sam da izbacim neke elemente koje bi neki majstori uopšteno ugrađivali u sistem grijanja, pa tako preferiram i da se ugrađuju cijevi odgovarajućeg promjera, koje nisu bespotrebno predimenzionisane. Iako na prvi pogled to izgleda kao beznačajna ušteda, nekoliko metara cijevi ovamo, nekoliko onamo, sve to povećava ukupne troškove za materijal sistema centralnog grijanja.
Kod protočne otvorene posude iz sigurnosnih razloga je važnija cijev koja je priključena na polazni vod i zato je bitan njezin promjer, kako bi kod evn. havarije vodena para i voda što lakše izašli vani.
Dali za pravljenje ekspanzione posude otvorenog sistema može da posluži loastično bure ili kanister?
OdgovoriIzbrišiNeko stavlja i plastičnu ekspanzionu posudu, ali to ipak ne bih preporučio, posebno ako se još radi o protočnoj posudi u kojoj se tokom grijanja nalazi vruća voda.
IzbrišiPri izradi plastičnih predmeta za široku potrošnju, danas se priprema takav sastav plastične mase, koji se nakon određenog vremena počinje sam razgrađivati odnosno raspadati. Mi uglavnom ne možemo znati koliko je dug taj period za pojedini proizvod, pa tako ni za manju plastičnu burad i kanistre. Pri tome mislim na posude do par desetina litara zapremine.
S druge strane, kod izrade specifičnih plastičnih proizvoda kao npr. alu-plast cijevi ili velikih plastičnih rezervoara za vodu, može se pronaći podatak da je njihov vijek trajanja minimum 50 godina.
Kada se postavlja otvorena ekspanziona posuda za grijanje, to bi trebalo biti jedno trajno riješenje, odnosno element grijanja koji jednom postavite i više ne dirate, osim u slučaju nekakve rekonstrukcije.
Poslije dvije sezone grijanja sam prezadovoljan otvorenim sistemom grijanja koji sam izradio po uputstvima sa ovog bloga. Ovo je sada treća sezona a nije bilo potrebe za bilo kakvim intervencijama, odzračivanjem, čak ni dosipanjem vode u sistem. Preporučujem svima koji kreću u izradu sistema grijanja da pročitaju ovaj blog ( u potpunosti) i da ga slijede u izradi sistema grijanja. Čestitka autoru i pozdrav!
OdgovoriIzbrišiSvaka cast za blog.
OdgovoriIzbrišiMalo objasnjenje za kavitaciju (sto inace kod ovih pumpi ne bi trebalo da bude problem).
Kavitacija se javlja kada se na usisu pumpe javi podpritisak takav da voda na tom podpritisku prokljuca. Odnosno svaka temperatura ima svoj pritisak kljucanja i suprotno... Sad treba sve to izracunati...
Pa sad ne mogu baš svaki detalj iz bloga svesti na nekakav akademski nivo, jer bi se onda sve skupa proteglo u nedogled. Jednostavno koristim podatke koje je već neko proračunao i objavio, odnosno sami proizvođači cirkulacionih pumpi.
IzbrišiKonkretno kod pumpi koje sam spominjao stoji podatak o minimalnom pritisku od 0,27 bara kod temperature od 90 C (Grundfos, na samom kraju PDF-a),
http://www.grejanje-expont.rs/UserFiles/81_grundfos_serija100_opsti_podaci.pdf
odnosno 0,3 bara (3 metra) kod temperature od 95 C (Wilo, eng PDF)
http://www.grejanje-expont.rs/UserFiles/83_wilo_star_rs_tch_podaci.pdf
Ako je pumpa montirana na povratnom vodu kao što sam opisao u blogu, do navedenih temperatura vode na pumpi ne može doći, osim ako bi kotao potpuno proključao. A do totalnog pregrijavanja kotla dolazi uglavnom onda kada pumpa stane, pri čemu naravno i ne može doći do kavitacije. Pri tome neću ni da razmišljam o nekakvim ekstremnim situacijama kao npr. igranje sa ventilima u sistemu.
Zapravo ako gledamo stvarnu temperaturu vode na pumpi u normalnoj eksploataciji grijanja, pritisak bi mogao biti i manji od 0,3 bara, ali svakako treba uzeti u obzir i nekakav faktor sigurnosti zbog različito izvedenih instalacija grijanja.
Inače su kotlovi na kruta goriva uglavnom predviđeni za maksimalnu radnu temperaturu vode do 90 C, a rijeđe do 95 C.
Negdje sam pročitao podatak, da se oštećenja dijelova turbine pumpe usljed kavitacije počinju razmatrati tek kod agregata snage 1 kW pa na više, a tu svakako ne spadaju gore navedene pumpe.
Pozdrav!
OdgovoriIzbrišiImam protočnu otvorenu posudu sa 2 cijevi 20 i oduškom istog promjera.
Uvijek su bile tople do prije par dana kad sam primjetio da je odlazna samo mlaka već 50 cm iznad peći, a povratna hladna?
Ugasio sam pumpu i nabio 100' temperaturu u peći. Odlazna cijev je bila malo toplija, a povratna opet hladna?
Pritisak se nije mijenjao 0,5 b.
Da li se nešto začepilo, smrzlo ili šta već?
Nije bilo velike hladnoće, oko -5
Molim za savjet?
Očito nemate cirkulaciju vode kroz ekspanzionu posudu, za šta po meni jedini uzrok može biti nedostatak vode u posudi. Ona ne bi smjela da se smrzne, posebno ako vam je do sada uredno funkcionisala. Što se nekakvog mehaničkog začepljenja tiče, to ne mogu da komentarišem, jer ne znam koliko je kvalitetno to sve skupa napravljeno.
IzbrišiProvjerite nivo vode u posudi i dospite vodu ako nedostaje. Nakon toga provjeravajte nivo vode malo češće, jer ako se voda naglo gubi iz posude, onda imate curenje vode negdje u sistemu grijanja.
Poštovanje.Imao sam otvoreni sistem nekih dvadesetak godina i exstra mi se pokazao.Posle su došle neke izmene zbog gasa i.t.d.Pitao bih vas pošto sad opet imam kotao na čvrsto gorivo i planiram da ugradim akumulator toplote da li mogu da uradim otvoreni sistem sa posudom na najvišoj tački ili ipak mora zatvoreni sa exs.posudom?
OdgovoriIzbrišiNaravno da se u tom slučaju može napraviti otvoreni sistem grijanja. Stavite u pretraživač naziv ovog linka (PDF) otvorite ga i proučite u njemu sheme s otvorenim sistemom grijanja.
IzbrišiVitotec Laddomat 21_ispravke _kre.indd - Viessmann
Laddomat 21 je u ovom slučaju optimalno riješenje, ali mislim da se može napraviti i drugačija regulacija, samo bi trebalo paziti na položaj i promjer izlaznog voda iz kotla.
postovanje,moram da priznam da sam odusevljen vasim jednostavnim objasnjavanjem i prikazom funkcionisanja sistema grejanje,,sve pohvale,,ja vec nekoliko godina koristim elektro kotao od 12 kw sa zatvorenim sistemom grejanja tj.tako zvani elektro blok sa svom svojom skalamerijom izmedju ostalog i sa tom ekspanzionom posudom,sve me to uzasno nervira i brine,a po meni je to i potencijalna bomba u kuci, a posebno me nervira to kanstanto pracenje visine pritiska i nerviranje,no da ne gnjavim mnogo vi to znate i sami,,moje pitanje je: Da li mogu na postojici kotao izbaciti ekspazionu posudu i na tu cev motirati cev za posudu za otvoreni sistem grejanja i ako mozete opisite mi priblizno radove,,napominjem da imam mogucnost da novu otvorenu ekspanzionu posudu postavim na visinu 3,5 m od pumpe,e sad nije bas pravolinijski vertikalno neophodna je kosina od 1m...zaista vam hvala na svemu sto sam ovde procitao i zevim vam svaku srecu i zdravlje
OdgovoriIzbrišiVi svakako imate neuporedivo manje razloga za brigu od onih koji imaju zatvoreni sistem centralnog grijanja na kruta goriva. Naime u kotlu sa električnim grijačima sigurno mora postojati nekakav sigurnosni prekidač, koji bi odmah isključio grijače ako bi iz nekog razloga temperatura vode došla do kritične granice. Kod kotlova na kruta goriva ne postoji takav „prekidač“, pa i kod potpunog zatvaranja regulatora protoka zraka, voda u kotlu se nastavlja dalje zagrijavati. To se doduše odvija slabijim intenzitetom, ali sasvim dovoljno da u slučaju pogrešno napravljene instalacije uzrokuje teže havarije pa i eksploziju.
IzbrišiZa usporedbu uzmite običan električni sanitarni bojler, koji je ugrađen praktično u svakom domaćinstvu. Na hladnom vodu možete primjetiti mali sigurnosni ventil, iz kojeg ponekad zna i da procuri voda. U tom momentu je u bojleru pritisak od nekih 6 - 9 bara zavisno od modela ventila, ali mi to ne možemo registrovati, pošto se na takve instalacije po pravilu ne ugrađuje manometar. Svaki takav bojler osim osnovnog termostata i sigurnosnog ventila mora imati ugrađen i dodatni sigurnosni termostatski prekidač. Naravno bojlerska posuda ima potpuno drugačiju konstrukciju od jedne kotlovske posude, pa samim tim bez problema izdržava tolike pritiske kao i veće promjene pritisaka.
Moj savjet bi bio da kod vaše instalacije ne mijenjate ništa, već samo da podesite pritisak u instalaciji i ekspanzionoj posudi onako kako sam gore opisao. Prvo provjerite u tehničkom uputstvu kotla, da li postoji nekakava blokada koja bi isključila grijače kod nekog minimalnog pritiska, pa ako postoji onda podesite pritisak prema tehničkom uputstvu.
Postovani, imam otvoren sistem, prvih par dana skala za pritisak je pokazivala nulu, ali se sad pritisak povecao na pola bara. Da li treba to da me brine? I htela sam jos da Vas pitam i za susac u kupatilu, kazu majstori da je normalo sto stalno zubori jer ima puno poprecnih sipki, da li mozete da mi predlozite neko resenje? Hvala unapred
OdgovoriIzbrišiVjerovatno se manometar mehanički zaglavio, važno je samo da u ekspanzionoj posudi ima dovoljno vode. Nije normalno da sušač žubori, već je to znak da se u njemu skuplja zrak i treba ga odzračiti. Ugradite na vrhu sušača odzračni lončić ili automatski odzračni ventil za radijatore.
IzbrišiПоштовани Игоре,
OdgovoriIzbrišiсве највоље у Новој години.
Да ли ћете писати о соларном грејању бафера као допуни система на дрва?
Ако не дајте корисне линкове.
Puno hvala na lijepim željama, ja također želim vama i svim čitaocima ovog bloga sve najbolje u Novoj 2019. godini.
IzbrišiNa žalost, nemam u planu da pišem o solarnom grijanju u kombinaciji sa toplotnim spremnikom centralnog grijanja na drva.
Svojevremeno sam planirao da kod sebe ugradim nešto takvo, ali sam odustao od toga. Naime kada se na papir stave troškovi ugradnje solarnog sistema i na drugu stranu dobijena energija iz takvog sistema, potreban je izuzetno dugačak rok eksploatacije da bi se takva ugradnja isplatila. Čak i kada se računa samo cijena materijala za samogradnju, nisam tu našao pozitivnu računicu. Zbog toga se u nekim razvijenim zemljama dobijaju visoke subvencije kao poticaj za ugradnju takvih sistema.
Takvi sistemi možda mogu biti komercijalno isplativi kod nekih velikih hotelskih i sličnih kompleksa, ali mislim da je to za individualne stambene objekte ipak samo luksuz.
Što se tiče ugradnje samog toplotnog spremnika, kroz blog sam već dosta pisao o tome u negativnom kontekstu. Kao razlog takve ugradnje navodi se nekakav konfor kod nalaganja drva, a zanemaruje se cijena takvog sistema kao i dugoročno njegova pouzdanost. Ako već hoćete konforno grijanje, onda izaberite grijanje na plin ili struju, a drva zaboravite.
Doduše u nekim državama kao npr. Njemačkoj, već nekih 7-8 godina je na snazi pravilnik po kojem ne možete ugraditi centralno grijanje na drva bez toplotnog spremnika. To nije zbog nekakve brige za „konfor“ prilikom grijanja, već se tu radi o određenim ekološkim normama. Pri tome se praktično više ne ugrađuju klasični kotlovi, već pirolitički kotlovi i takvi sistemi su višestruko skuplji od sistema koji se ugrađuju kod nas.
Mislim da te norme neće još dugo biti primjenjive kod nas, a posebno ne u ruralnim područjima.
Za ovu temu ne mogu preporučiti nikakav link, jer sva „literatura“ o tome potiče od strane proizvođača toplotne opreme. Takve linkove ne smatram kao nekakvu relevantnu tehničku literaturu, već isključivo kao reklamne brošure kojima se preporučuje ugradnja svega što treba i što ne treba.
Поштовани Игоре желим вам срећну нову 2019.
OdgovoriIzbrišiМајстор ми је уградио пре три године отворени систем централног грејања (са двоцевним експанзионом посудом). Све је повезано као што сте ви нацртом предложили, изузев полазног вода ка експанзионој посуди који сте издвојили на цртежу. Мајстор је узео везу Т-рачвом из полазног вода (из шпорета) на доле па је онда усмерио (уз помоћ два колена) ка експанзионом суду навише, а од исте Т-рачве на горе иде полазни (топли) вод ка радијаторима.
Када ми је недавно процурио сушач у купатилу, заврнуо сам вентиле до доласка мајстора да замени исти. Али, од тада су ми полазни и повратни вод ка експанзионом суду млаки до хладни (не врући као до тада) а у полазном и повратном цевоводу чује жуборење воде.
Да ли се жубор воде чује због мехурића ваздуха у цевима који због повезивања експанзионе посуде у систему не могу да иду ка експанзионом суду, или би могло бити нешто друго у питању? Унапред хвала и живели!
Hvala Milovane i ja vama želim sve najbolje u Novoj godini,
Izbrišine znam zašto je majstor tako zakomplikovao taj spoj koji ste opisali, ali ako je to funkcionisalo od početka, onda taj spoj ne bi trebao biti probem. Čudno je da sušač procuri nakon samo tri godine korištenja i to u otvorenom sistemu grijanja.
Žuborenje vode u cijevima je siguran znak da u sistemu imate zraka. Ako cijevi prema ekspanzionoj posudi nisu vruće, to znači da nemate cirkuaciju vode kroz posudu. Razlog za to može biti nedovoljna količina vode u posudi. Nivo vode u posudi mora biti toliki da oba priključka u njoj koji dolaze od kotla budu potopljeni i to kada je sistem hladan.
Prvo dospite vodu u posudu, tako da prelazi nekoliko centimetara preko polaznog priključka (pogledajte gore shemu otvorenog sistema). Tokom odzračivanja sistema nivo vode u posudi će ponovo pasti, tako da to trebate kontrolisati i održavati odgovarajući nivo sve dok se sistem potpuno ne odzrači.
Ako i pored dovoljnog nivoa vode u posudi kroz nju nema cirkulacije, onda treba provjeriti da povratni vod iz posude nije začepljen nekakvim smećem koje je preostalo tokom izrade.
Postovanje.
OdgovoriIzbrišiOdusevljen sam blogom.
Siri vidike...a sledeci prvi predlozeni blog cu takodje posetiti.
Da se vratim na grejanje :)
Kolioko bi bilo ispravno/pogresno? u otvoreni sistem usuti antifriz-glikol?
Evo linka
http://www.grejanjesrbija.com/antifriz.php
Hvala unapred na izdvojenom vremenu i svako dobro.
Da budem iskren, nemam nekakvog iskustva sa antifrizom jer za njegovu primjenu u sistemu grijanja nisam nikada imao potrebe. Primjenu antifriza bih preporučio jedino u objektima gdje se centralno grijanje samo povremeno koristi, pa tako postoji stvarna opasnost od smrzavanja vode u sistemu, kao i u solarnim sistemima grijanja.
IzbrišiŠto se tiče antifriza u otvorenom sistemu grijanja, mislim da tu ne bi trebalo biti nekakvih problema, makar bi to pitanje ipak bilo prikladnije postaviti proizvođačima antifriza.
Poštovani Igore,
OdgovoriIzbrišiPrvo bi hteo da Vas pohvalim za odličan blog.Tražeći rešenje za moj problem naišao sam na blog
U pitanju centralno grejanje sa kotlom na čvrsto gorivo sa otvorenim sistemom. Ekspaziona posuda je povezana sa dve cevi sa kotlom.ceo sistem je funkcionisao odlično sigurno jedno 20 godina.medjutim problemi nastaju kada smo zamenili kotao.kada se podiže temperatura u kotlu i kada je konstantna sve radi kako treba, medjutim kada krene da se hladi kotao dolazi do glogotanja vode u radijatorima koji su u višoj zoni tj.deomradijatora je hladan.kada se ponovo počne dizati temperatura u sistemu automatski ventil na radijatoru izbaci vazduh i sve OK.Ne znam iz kog razloga kotao povlači vodu iz tih radijatora a ne iz posude koja se nalazi na tavanu. Proveravano,ima dovoljno vode u posudi.nekoliko majstora dolazilo i gledalo i svi kažu nemoguće i čude se.
Ako imate ideju šta može da bude bio bih Vam zahvalan da napišete
Često sam spominjao kako nije dobro mijenjati vodu u sistemu centralnog grijanja, osim ako se radi o popravci ili rekonstrukciji sistema. Međutim nisam naglašavao da kada se jednom stara voda izbaci iz instalacije, onda bi prije usipanja svježe vode trebalo dobro isprati talog i prljavštinu iz svih radijatora, kotla, a po mogućnosti i iz cijevi.
IzbrišiTokom prve sezone grijanja u instalaciji će se stvoriti određena količina taloga koji je mješavina kamenca iz vode, čestica površinske korozije i raznih nečistoća koje su preostale u cijevima prilikom montaže i dihtovanja spojeva. Taj talog će se skupiti uglavnom na dnu radijatora, kotla i možda nekim nižim dijelovima sistema. Nakon prve sezone grijanja ta voda je potpuno oslobođena od kamenca i zračnih sastojaka sa kisikom koji uzrokuju koroziju, tako da se više ne stvara novi talog.
Kada sipate svježu vodu, a da niste prethodno isprali kompletnu instalaciju grijanja, onda će se iz svježe vode ponovo stvoriti novi talog, koji sa starim slojevima taloga može dovesti do nekakvog začepljenja cijevi ili ventila. Ako je još instalacija bila bez vode neki duži period u vremenu između zamjene dva kotla, onda bi se taj talog djelomično mogao pretvoriti i u tvrde čestice.
Pošto je sistem, kako navodite, radio odlično oko 20 godina, onda ne vidim neki drugi razlog za opisani problem. Posebno obratite pažnju na donje spojeve cijevi od ekspanzione posude.
Meni sigurnosni ventil nije blizu šporeta nego na sušaču u kupatilu. Sistem je zatvoren .Može li tako?
OdgovoriIzbrišiNe može.
IzbrišiPoštovanje,
OdgovoriIzbrišiImamo grejanje preko šporeta na drva,naravno zatvoreni sistem i imamo problem kada nestane struja,pritisak odmah skače toliko da moramo gasiti šporet. Šta uraditi kako pritisak ne bi naglo rastao i stvarao problem u sistemu? Hvala
Taj problem možete riješiti ugradnjom pretvarača istosmjerne u izmjeničnu struju (UPS) i akumulatora 12V 55-75Ah, o čemu sam pisao u temi „Korisne preporuke i detalji pri izradi centralnog grijanja“.
IzbrišiMi imamo taj pretvarač. Ali kad nestane struja dok je nov može na eko da radi nekih 2 sata a evo posle dve godine jedva pola sata. Pa me zanima ima li neko bolje rešenje od toga da svake druge godine kupujemo novi i šta se dešava ako zbog toga pumpa stane a špptet gori da li zaista odmah mora vodom da se gasi?
IzbrišiŠto se tiče pretvarača napona, na tržištu se može naći raznih uređaja različitih kvaliteta i karakteristika. Ovo što ste opisali u tekstu liči mi na pretvarač MIK 200 sa integrisanim akumulatorima.
IzbrišiTaj uređaj je očito proizveden u nekakvoj kućnoj radinosti, urađen je dosta traljavo i ima vrlo skromne karakteristike. Unutar kutije nalaze se dva paralelno spojena olovna gel akumulatora, svaki po 7Ah pri 20 satnom pražnjenju. To znači pri pražnjenju sa prosječnom strujom od 0,35 A, odnosno 0,7A za dva akumulatora, dok je kod pražnjenja kada radi pumpa potrebna struja i preko 5A, a to značajno smanjuje taj deklarisani kapacitet akumulatora. Inače akumulatori su fiksirani selotejp trakom, tako da treba na to obratiti pažnju pri otvaranju tog uređaja.
Taj eko modus znači da pumpa ne radi kontinuirano već se uključuje i isključuje u kratkim intervalima. Na taj način se značajno produžuje vrijeme pražnjenja akumulatora, inače bi pumpa radila duplo kraće vrijeme.
Vrlo rado bih preporučio da se iz uređaja izvedu kablovi za priključenje na nekakav vanjski akumulator, ali sa limitiranom strujom punjenja od 1A, akumulator bi se punio cijelu vječnost. Osim toga nema mogućnost automatskog uključenja dopunjavanja u stanju mirovanja, pa morate periodično isključiti i uključiti uređaj kako bi se aktiviralo punjenje.
Rješenje je da kupite nekakav kvalitetniji pretvarač sa vanjskim akumulatorom većeg kapaciteta.
Ako pumpa stane dok šporet gori, dolazi do pregrijavanja kotla o čemu sam već dosta pisao. Ako se to desi kada niste kod kuće ili spavate, ne možete niti pravovremeno reagovati da bi spriječili veću havariju sistema usljed pregrijavanja. Zato postoje zaštitne mjere kao sigurnosni ventil, zaštitni termo ventil i odvod iz ekspanzione posude ako je urađen otvoreni sistem.
Pec je 25kWh, EP 35l(ostao je 35l jer je stara pec bila 32kWh).
OdgovoriIzbrišiKoliko sam razumeo EP bolje i da je veca, nije dobro da je manja.
Ovih dana nije toliko hladno pa nije bilo potrebe da se lozi pec na vise od 50stepeni. Znam da to nije dobro za pec, ali Ja probleme sa kondezom/slivanjem/plakanjem peci/odzaka nemam.
Sve je suvo, a od ogreva samo za potpalu drva koristim, i posle toga ugalj i samo ugalj.
Posto je zatvoreni sistem u pitanju, i grejem bruto 217m2, pritisak dostize u sistemu i do 2.2Bara kad lozim i drzim 60stepeni.
Vidim da se pominje da ovo nije dobro, kao i da postoje formule preko kojih se mogu sracunati pritisci za svaki sistem.
Mene interesuje, posto nemam problem sa gubitkom vode i EP je zamenjena pre mozda 3godine, na staroj je prsla membrana, vidim da se pominje pritisak u hladnom modu, sto je oko 1-1.5ili1.8bara. Koliko zaista treba da bude pritisak u hladnom rezimu u mom slucaju i kako to da sracunam?
Kod mene je ranije u hladnom rezimu bio oko 1.6bara, pa sam resio da oborim na 1bar da bih dobio vecu temperaturu, ali mi se nesto cini da bi jos mogao da obaram ali niam siguran do koliko, pa molim za savet.
Primjetio sam da ljudi vrlo rijetko koriste gore prikazan jednostavan proračun pritiska u centralnom grijanju na kruta goriva. Zato ću pokušati na drugi način slikovito da prikažem ovaj problem.
IzbrišiNa vašem automobilu imate gume koje trebaju biti propisno napumpane npr. na 2 bara. Vi te gume napumpate na 3 bara, što je još uvijek u granicama dozvoljenog, barem što se tiče samih guma. Taj auto će i dalje biti u funkcionalnom stanju, ali dugoročno gledajući prednji i zadnji trap će prije doći na popravak, gume će se neravnomjerno trošiti, a i vožnja u krivinama kao i pri kočenju će biti manje bezbjedna.
Majstori obično stave početni pritisak na hladnom sistemu 1 - 1,5 bara, pretpostavljam iz razloga što je ekspanziona posuda već fabrički napumpana na takav pritisak, a neda im se da ga na posudi smanjuju na projektovani pritisak za dotični objekat. Takav sistem će raditi bez problema, sve dok je taj pritisak u granicama dozvoljenog za kotao, odnosno sve dok je manji od graničnog pritiska sigurnosnog ventila.
Dugoročno gledajući, spojevi i elementi na kotlovskim posudama se više naprežu kod višeg pritiska i time se nešto skraćuje njihov vijek trajanja. Uostalom, zamislite da imate dva identična kotla koja su pri kraju svog životnog vijeka. Šta mislite, koji će od ta dva kotla prije procuriti, onaj kod kojeg je propisno određen pritisak ili onaj kod kojeg je taj pritisak 2 -3 puta viši?
Iako sam gore već objasnio kako se određuje pritisak u instalaciji centralnog grijanja, pokušati ću to još jednom.
1. odredite visinu instalacije, kod koje je nulta tačka manometar u blizini ekspanzione posude, odnosno manometar na kotlu ako je posuda približno u istoj visini. Naviša tačka do koje treba mjeriti može biti vrh nekog radijatora ili cijev instalacije grijanja na najgornjoj etaži. Naravno ta tačka ne mora biti vertikalno iznad kotla, već se može nalaziti bilo gdje na najgornjem spratu objekta. To je nešto slično kao pojam nadmorske visine, s tim da je u tom slučaju nulta tačka prosječna razina mora.
Svaki metar te visine znači 0,1 bar, a na to dodate još 0,2 bara i imate projektovani pritisak instalacije grijanja za vaš objekat.
Ako se radi o prizemnom objektu, taj pritisak se može odrediti paušalno na 0,4 - 0,5 bara.
2. Na ekspanzionoj posudi, obično na suprotnoj strani od priključka, imate plastični poklopac i ispod njega ventil kao na automobilskoj gumi. Ako posuda još nije montirana na instalaciju, uz pomoć malo preciznijeg manometra za gume ispustite plin odnosno zrak iz posude preko tog ventila do projektovanog pritiska za vaš objekat. Ako je taj pritisak u posudi niži od projektovanog, onda pumpom za gume napumpajte posudu do tog pritiska. Vrijednost podešenog pritiska napišite negdje na vidljivom dijelu posude.
U slučaju kada je posuda već montirana i funkcionalna, prvo morate ispustiti vodu iz sistema grijanja do pritiska negdje za oko 0,1 bar ispod projektovanog pritiska objekta. Znači ne ispuštate svu vodu iz sistema grijanja. Nakon toga primjenite gore opisani postupak.
U ovom slučaju temperatura vode u sistemu bi trebala biti kao sobna nekih 20 - 22°C, kako bi se cijeli postupak podešavanja izveo preciznije. To možete postići manuelnim uključenjem cirkulacione pumpe, kako bi se temperatura vode u kotlu smanjila. Pretpostavka je da kotao nije naložen, već da se topla voda u kotlu rashladi od prethodnog nalaganja.
3. Kada ste podesili pritisak u ekspanzionoj posudi, usipate vodu u sistem do projektovanog pritiska koji očitate na manometru instalacije grijanja. Ako taj pritisak zbog odzračivanja po malo pada (na hladno), možete ga podesiti više za 0,1 - 0,2 bara, a kasnije kada se stabilizuje, održavajte ga na nivou koji je obilježen na posudi.
Postovani Igore, ovaj opis sad govori vise nego bilo sta drugo.
Izbriši"Šta mislite, koji će od ta dva kotla prije procuriti, onaj kod kojeg je propisno određen pritisak ili onaj kod kojeg je taj pritisak 2 -3 puta viši?"
Ovaj sto ima veci pritisak. Ujedno ne zelim Ja da teram ovako visok pritisak, nego nisam bio obavesten da to pravi probleme, hocu reci, EP je vec fabricki na 1.5bara i pri montiranju i putanju u rad, meni su samo rekli: "na hladno drzi oko 1.5 ili 1.6bara", i vec duze vreme vidim i sam da to ide i do 2.8bara na 60stepeni. Sam sam odlucio da spustim na 1bar i sad za istu temperaturu dobijem oko 2 ili 2.2bara, sto je dobro ali citajuci post i jos neke objave vidim da je to previsoko.
1.Ovo me malo buni ili Ja ne mogu sazvakati ovo u svojoj glavi, pa da pojasnim gde mi je "magla". Pec se nalazi u podrumu/garazi, u pitanju je polu ukopan suteren, visoko prizemlje+sprat, tacnije tri etaze.
Manometar je jedan odmah blizu EP drugi je nize i na peci je. Ako uzimam ovaj blize EP kao nultu tacku, od njega do plafona ima oko 1.5 ili 2m(ovo sam lupio, moram da premerim sutra), visina plafona je oko 2.65m, i na spratu od poda do vrha radijatora u dnevnom boravku je oko 0.80cm, ako gledam kupatilo i susac peskira njegova visina je oko 1.90m, ako u istom kupatilu uzmem kombinovani bojler tj ozracno lonce kao tacku merenja to je oko 2.10m.
Ugrubo racunaro ako se uzme radijator kao visina to je 5.45m, ako je susac peskira 6.55m, ako je lonce kod bojlera 6.75m, 0.5 ili 0.6 + 0.2, za moj sistem ispada 0.7 - 0.8bara. I to koliko sam shvatio treba i na EP da se podesi, a posle i prilikom punjenja isto tako i u instalaciji.
Namerno sam uzeo 2m kao polazno pri racunanju(racunao sam u to i debljinu prve i druge ploce, isto ugrubo).
Nadam se da ovo sto sam napisao u stavci 1. da je to to i da sam sazvakao ovaj deo xD
2. Ovo je vec jasno. Samo sto sam Ja razumeo da treba skroz da ispraznim vodu iz sistema, cak i iz peci, u prevodu da nema vode nikako, i da tek onda da krenem da pumpam ili ispustam pritisak iz EP.
Pitanje, posto necu skidati EP, a izbacicu pritisak dok ne dodjem na 0.1Bara, sa ugasenom pumpom(inace ista radi stalno, nemam termostat koji pali istu).
Da li moram 4-ki ventil da zatvorim skroz , tipa sad je na 5 ili 6, 10 je skroz otvoren a 0 je zatvoren, dok radim ovaj postupak sa EP?
3. Ovo je kristalno jasno.
Bez obzira što je pritisak na hladno previše podešen, razlika pritiska između hladnog i zagrijanog sistema je zabrinjavajuća. Optimalna razlika bi bila 0,2 - 0,3 bara, a kod vas se to kreće do 1,2 bara. I kada se pravilno podesi pritisak na hladno, ta razlika će se smanjiti, ali će i dalje ostati previsoka. Uzrok tome može biti jedino premala ili neispravna ekspanziona posuda.
IzbrišiTako velike oscilacije nisu dobre kako za kotao i druge elemente grijanja, tako ni za membranu u ekspanzionoj posudi, koja je izložena velikim deformacijama, naravno pod pretpostavkom da je premala i još uvijek ispravna. Gore pročitajte dio za provjeru i određivanje veličine ekspanzione posude.
Dobro ste krenuli sa mjerenjem visine, a kako sam shvatio najviša tačka sistema koja je „potopljena“ vodom je cijev kombinovanog bojlera. Ako je to kako ste napisali 6,75m znači da bi projektovani pritisak bio 0,675 bara + 0,2 bara = 0,875 bara, što možete zaokružiti na 0,9 bara. To je pritisak koji treba da se podesi u ekspanzonoj posudi i kasnije usipanjem vode u hladan sistem da se podesi preko manometra ugrađenim na cijev grijanja.
Kao što sam naveo, NE VADITE kompletnu vodu iz sistema, već u ovom slučaju ispuštate vodu dok se na manometru kod EP ne očita 0,9 - 0,1 bara = 0,8 bara. Na taj način iz najviše tačke sistema, odnosno iz cijevi vezane za kombinovani bojler neće izaći voda. Ako potpuno ili djelomično izvadite vodu, ponovo ćete morati odzračivati sistem, a i sa svježom vodom opet ćete u sistem ubaciti i određenu količinu kamenca.
Što se tiče 4-k ventila, ako je to ventil koji je ugrađen za navodnu „zaštitu kotla od kondenzacije“, moj savjet je da se taj ventil fiksira u potpuno otvorenom položaju kao da nije uopšte ugrađen. O tom ventilu sam dosta pisao u temi „Korisne preporuke kod opsluživanja i održavanja sistema centralnog grijanja“. Taj ventil ništa ne štiti, već samo može da stvara probleme u radu centralnog grijanja, što sam u toj temi dosta „debelo“ obrazložio.
Ako je taj vaš ventil namijenjen za temperaturnu regulaciju određenog dijela kuće, odnosno jedne grupe grijačih tijela, onda je to nešto drugo i to ne bih mogao komentarisati dok ne bih vidio o čemu se radi. U svakom slučaju držite ga otvorenim dok ne završite gore navedene radnje.
"Kao što sam naveo, NE VADITE kompletnu vodu iz sistema, već u ovom slučaju ispuštate vodu dok se na manometru kod EP ne očita 0,9 - 0,1 bara = 0,8 bara. Na taj način iz najviše tačke sistema, odnosno iz cijevi vezane za kombinovani bojler neće izaći voda. Ako potpuno ili djelomično izvadite vodu, ponovo ćete morati odzračivati sistem, a i sa svježom vodom opet ćete u sistem ubaciti i određenu količinu kamenca."
OdgovoriIzbrišiJasno.
"Dobro ste krenuli sa mjerenjem visine, a kako sam shvatio najviša tačka sistema koja je „potopljena“ vodom je cijev kombinovanog bojlera. Ako je to kako ste napisali 6,75m znači da bi projektovani pritisak bio 0,675 bara + 0,2 bara = 0,875 bara, što možete zaokružiti na 0,9 bara. To je pritisak koji treba da se podesi u ekspanzonoj posudi i kasnije usipanjem vode u hladan sistem da se podesi preko manometra ugrađenim na cijev grijanja."
Premerio sam danas malo bolje, i to je to visina je 6.15m, tako da ce pritisak biti 0.815bara.
https://doming.rs/catalog/ventil-mesni-mmt-cetvorokraki/ ovo je ventil koji je ugradjen(link koji sam prikazao, nije u cilju reklamiranja). Jeste upravo tako za „zaštitu kotla od kondenzacije“. Ja sa njim apsolutno nemam problema, i kao sto ste opisali vidim da su na drugim mestima pisali sve i svasta kako za dodavanje elektronike tako i za ustedu u potrosnji ergenenta.
Kod mene je slucaj da ako su napolju jaki minusi da isti stoji na 7, a kad su neke blaze i temperature tipa oko nule isti stoji na 5 ili 6. Kao sto sam rekao sa kondezom nikad nisam imao problem.
Jedini veliki problem koji imam je sa previsokim pritiskom u sistemu(hvala na savetima i to cu korigovati veoma uskoro) i sa potrosnjom ogreva. Ovo oko potrosnje ogreva vidim da nisam jedini u mojoj okolini, jedno vreme sam iskreno mislio da sam jedini kome pec jede ogrev, na kraju sam upoznao nekoliko ljudi iz uze okoline koji imaju istu ako ne i goru situaciju. Npr komsija je imao extra malu potrosnju i veliki interval punjenja peci, sve dok nije uzeo drugi kotao, i sad kuka kao kukmavica, gde je rob iste peci i gde se potrosnja povecala a interval lozenja smanjio, sve ostalo je ostalo isto, samo pec promenio. Sve u svemu hvala na savetima. Videcu kako ce se ponasati grejanje kad stvarno namestim da radi na pritisku na kom treba da bude.
Kod nalaganja isključivo drvima drugačija je situacija u vezi kondenzacije, nego kad se nalaže samo ugljem. Do sada nisam primjetio da se neko žalio na kondenzaciju u kotlu, a da pri tome nalaže samo ugalj, bez obzira imao ili nemao ugrađen miš ventil. Ako ste već našli nekakvu svrhu tog ventila u vašoj instalaciji grijanja, onda po tom pitanju svakako neću davati više nikakve sugestije, bez obzira na negativne konstatacije koje sam pisao u drugoj temi vezano za miš ventile i „zaštitu kotla od kondenzacije“.
IzbrišiŠto se tiče potrošnje goriva, to zavisi od mnogo faktora, od izolovanosti objekta, vrste kotla, načina nalaganja, kvaliteta i vrste goriva, pa do željene temperature u objektu i ponašanja samih ukućana u jednom domaćinstvu.
Pravilno podešavanje pritiska u sistemu ne može uticati na potrošnju goriva i kvalitet grijanja, već može samo produžiti vijek trajanja svih elemenata instalacije grijanja.
Resio sam problem sa pritiskom, stara EP je stradala, ubacio sam novu, ali je moralo da se prepravlja, stara je bila okrenuta na dole, a nova je sad na gore, plus stavljena je jos veca EP od postojece, sad mi pritisak ne prelazi 1.8bara kad je temp u potisu ka kuci oko 50stepeni.
IzbrišiImam jos jedno pitanje, primetio sam da po semi proizvodjaca pumpa i EP ide na hldan vod, kod mene je pumpa n povratnom hladnom vodu iz radijatora ka peci, i EP na na potisnom vodu tj toplom vodu, kod komsije u kuci vidim da je pompa na toplom potisom vodu, a EP je na hladonm povratnom vodu. Sta je ispravno u ovoj prici?
Nesto sticem utisak da kad je pumpa na toplom potisnom vodu da bolje gura toplu vodu ka radijatorima, do ovoga sam dosao poredeci moj sistem i komsijim jer njemu treba manje vrmena da zagreje radijatore a tu smo otprilike sa brojem rebara, cak je i pec iste jacine.
U navedenoj priči je sve ispravno, možda je za nijansu bolje da je pumpa na povratnom vodu zbog niže temperature vode koja kroz nju cirkuliše.
IzbrišiNavedeni rasporedi pumpe i posude nemaju veze sa bržim zagrijavanjem radijatora, razloge za to treba tražiti negdje drugdje.
Postovani Igore,vidim da se ima sta lijepo cuti,molio bih vas za pomoc,uradeno grijanje 2020 zatvoreni sistem, na cvrstvo gorivo tj drva,i od kako je pusteno u rad pritisak na manometru 1.7 bar u EP 1.5 bar,kad ohladi pec pritisak pada i do nule,nigdje ne curi voda,tako da neznam sta vise da radim,Pec je Centrometal 30kw,EP je 30 litara,nalazi se na podu kraj peci,a manometar je na odvodnoj toploj cijevi.Ako moze kakav savjet.LP
OdgovoriIzbrišiPročitajte prvo posljednjih šest komentara iznad vašeg. Podesite pravilno pritisak kako je objašnjeno, a onda redovno dosipajte vodu u sistem nakon svakog pada pritiska. Na vašoj instalaciji ili nisu dobro postavljeni odzračni ventili ili kotao negdje unutar ložišta pušta vodu. Ako je odzračivanje u pitanju, pritisak bi se trebao stabilizovati nakon nekog vremena nalaganja. Ako se pritisak ni malo ne podiže, onda ostavite kotao da se ohladi, dobro ga očistite iznutra i uspite vodu do nekih 2 bara pritiska. Ostavite to tako neka stoji neko vrijeme, pa ako ima curenja to bi se trebalo registrovati u unutrašnjosti kotla. Kod zatvorenih sistema posebno kada je manja instalacija, vrlo mali gubitak vode može dovesti do značajnog pada pritiska. Isto tako ako imate velike "zračne džepove", oni zauzimaju značajan prostor gdje bi normalno trebala biti voda, pa kada taj zrak izađe dolazi do većeg pada pritiska.
IzbrišiOdlična prezentirano i za ljude ne znaju ništa o termodinamici.
OdgovoriIzbrišiŠto se tiče kavitacije to nema nikakve veze sa otvorenim sustavom grijanja.
Kavitacija pumpe se javlja pri pojavi zračnih mjehurića na obodima lopatica turbine (nedovoljno dobro odzračeno).
Također ako je kapacitet pumpe puno veći od hidrauličkog proračuna instalacije.
U tom trenutku će stvoriti podtlak na usisnoj strani te će se početi izdvajati mjehurići kisika koji će oštetit turbinu.Sve to skupa je nemoguće u ovakvom sistemu.
Pumpi nije potreban nikakav tlak da bi ona radila bolje ili gore. Bitno da nije pod dimenzionirana ili predimenziorana.
Kavitacija je moguća uvjetnno da pumpu postavite na najvišu točku u objektu ali to nitko ne radi.
Svaka čast na dobroj prezentaciji.
Na brzinu sam ovo napisao ne zamjerite.
Poštovani,
OdgovoriIzbrišiImam namjeru postaviti etažno centralno grijanje u prizemnicu...
Radi se o otvorenom sustavu sa dvije cijevi prema posudi.
Zanima me mogu li pumpu postaviti na nekih 3 do 5 metara od kotla radi estetskih razloga...
Sustav bi imao centralni rzdijelnik pumpa bi se nalazila u blizini razdjelnika.
Smatram da ne bi smjelo biti problema ali opet nemam toliko iskustva.
Pumpu bih postavio na povratni vod prema kotlu.
Možete postaviti pumpu kako ste planirali, neće biti nikakvih problema. Pošto se radi o prizemnom objektu, obratite pažnju da visina između pumpe i nivoa vode u ekspanzionoj posudi bude barem tri metra, gore je objašnjeno zašto.
IzbrišiPoštovani Igore,
OdgovoriIzbrišitata je vodoinstalater i upustili smo se u instalaciju centralnog na drva, prema Vašim uputama.
Radi se o kući na dva kata, s tim da je centralno zasad samo u prizemlju jer gornji kat nije izrađen.
Peć: Alfaterm 27
Kupatilo: podno grijanje + radijator (skale) 90*160
WC: radijator (skale) - 160 * 90
1x soba: radijator 60 * 160
2x soba: radijator 60 * 160
hodnik: radijator 60 * 90
---
Pitanja:
1) Kupili smo i kombinirani bojler. Na koji način se spaja bojler u centralno? Pretpostavljam da isto ide preko razdjelnika - jedan dio na polaz, a drugi na povrat kao i radijator? Ali mi nije jasno kako to funkcionira kada se "isprazni jedan dio vode za potrebe npr. kupanja". Molila bih pomoć oko tog dijela.
2) Podno grijanje je malo specifično zbog max temperature koja mora teći cijevima (koliko sam shvatila). U trgovini dijelovima dali su nam tzv. RTL ventil koji regulira taj dio. Koliko sam shvatila, RTL ventil spaja se na razdjelnik (vrući vod?), a na taj RTL ventil spaja se podno grijanje. Molim Vas potvrdu je li to zaista tako
Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.
Svako dobro
Danijela
Pozdrav Danijela,
Izbrišine znam kakav je Vaš proračun toplotnih gubitaka kuće, ali ako Alfaterm 27 ima projektiranu snagu za grijanje cijele kuće, onda ćete imati u početku problema sa povećanom kondenzacijom u kotlu sve dok ne počnete grijati i drugi kat. O tom problemu sam nešto više pisao u temi „Korisne preporuke kod opsluživanja i održavanja sistema centralnog grijanja“.
Kombinirani bojler možete najjednostavnije spojiti kao i radijator, jedino bih preporučio da na ulaznom ili izlaznom vodu ugradite elektromagnetni ventil koji bi bio povezan paralelno sa cirkulacionom pumpom, tako da se uključuje i isključuje zajedno sa pumpom. Znači ventil bi trebao biti normalno zatvoren sa špulom za 220 V. Na drugom vodu možete staviti obični kuglasti ventil koji držite uvijek otvoren, a samo kod eventualne intervencije na bojleru ga zatvarate, kako ne bi morali izbacivati vodu iz sistema grijanja.
Korištenje bojlera zavisi isključivo od Vaših potreba za toplom vodom. Ako je veći bojler možda će Vam biti dovoljno grijanje vode preko centralnog grijanja, a ako ne onda možete povremeno uključiti i električni grijač. U svakom slučaju ćete optimalno iskoristiti toplu vodu iz centralnog grijanja, jer nije svejedno da li počinjete strujom grijati vodu početne temperature 10 – 15˘C ili npr. 40 – 50˘C. Elektromagnetni ventil će spriječiti da se topla voda ugrijana strujom isporučuje u radijatore, jedino bi možda trebalo korigirati temperaturu isključenja električnog termostata u bojleru ukoliko ostavljate električni grijač stalno uključen.
Što se tiče podnog grijanja, kako sam ja shvatio iz teksta, želite ga ugraditi samo u kupatilu. To je prostorija u kojoj se kratko boravi, tako da po mojem mišljenju nije potrebno baviti se velikim proračunima oko toga, već jednostavno postaviti nekoliko strukova cijevi ispod podne keramike. Ako je planirano grijanje i drugih prostorija, to je već druga priča i tu ne bih mogao dati nekakav odgovor, već bi morali da se savjetujete sa nekim tko bi to pogledao na licu mjesta. RTL ventil je u principu kao termostatski radijatorski ventil, samo se ugrađuje na povratnom vodu iz cijevi podnog grijanja i projektiran je da radi na nižim temperaturama vode. Mislim da za ovakvu grubu izvedbu podnog grijanja nije ni potreban, već se može staviti nekakav običan ventil.
Poštovan. Radi se o zatvorenom sistemu grijanja,peć bio cet 29.Postavljen mi je sigunorosni ventil od 3 bara.Da li je to uredu ili moram stavit o 2.5 bara?
OdgovoriIzbrišiHvala.
Prema tehničkim uputama za tu peć potrebno je ugraditi sigurnosni ventil od 2,5 bara. Ako je sistem korektno urađen i ako su dobro podešeni pritisci u ekspanzionoj posudi i instalaciji, pritisak kod maksimalne temperature vode u kotlu ne bi smjeo biti niti blizu 2,5 bara.
IzbrišiU praksi, ugrađeni sigurnosni ventil od 3 bara bi kod pregrijavanja kotla odradio svoj posao i ispustio vodu bez nekakvih posljedica na kotlu. Pritisak od 2,5 bara je maksimalni radni pritisak, dok bi se kod fabričkog ispitivanja kotla trebao koristiti pritisak koji je dosta viši od 3 bara.
Problem je ako je to novi kotao pod garancijom i ako bi došlo do nekakvog curenja vode iz njega kao posljedica fabričke greške, plašim se da proizvođač kotla ne bi uvažio garanciju. Zbog toga bih preporučio da se ugradi onakav sigurnosni ventil kakav stoji u tehničkim uputama.
SAmo da pohvalim za tekst i zalaganje da se ljudima objasni. Bas sam imao istu zelju da napisem jedan lep tekst, poucan sa dosta slika i primera kao i nekakvo upustvo za instalaciju sistema grejanja.
OdgovoriIzbrišiSada vidim da je to vec neko uradio :)
Pozdrav, svako dobro.
Sve pohvale za tekst i strucna i jasna objasnjenja. Ja imam otvoreni sistem grejanja sa kotlom na plin, koji radi 13 godina. Nedavno mise pojavio problem sa cirkulacijom vode. Pumpa funkcionise ali nema cirkulacije vode.Gde bi mogao biti problem?
OdgovoriIzbrišipoedrav ZIKA.
Na koji način ste ustanovili da pumpa ispravno radi?
IzbrišiRotor pumpe sam pokrenuo srafcigerom i on se okrenuo bez problema. Zato mislim da pumpa radi. Mozda su peraja polomljena? Kako to da proverim?
IzbrišiKada dođe do potpunog prekida cirkulacije vode kroz sistem grijanja, prvo treba provjeriti ventile na glavnim vodovima, ako ih ima.
IzbrišiAko su svi ventili otvoreni, treba provjeriti ispravnost cirkulacione pumpe. U ovom slučaju okretanje rotora pumpe nije dovoljno, možda je neispravan kondenzator ili namotaji statora pumpe, možda je neki problem i sa lopaticama u pumpi kao što ste naveli. Možda pumpa zbog lošeg kontakta nema električno napajanje.
Ako imate nekakve osnove vezano za električne instalacije, provjerite prvo da li pumpa ima napajanje. Ako je to u redu, provjerite stanje kondenzatora. Ako je i on u redu, onda morate skinuti pumpu i uključiti je na par sekundi na radnom stolu, kako bi utvrdili da li se rotor okreće i da provjerite ima li problema sa lopaticama.
Tek kada ste 100% sigurni da je pumpa ispravna, onda treba tražiti nekakvo začepljenje u glavnim vodovima grijanja. To je skoro nemoguće da se desi, osim ako majstor nije ostavio nešto u cijevima prilikom montaže grijanja.
Ako nemate baš neke veze sa strujom, onda je bolje da pozovete neku kvalificiranu osobu da pogleda u čemu je problem.
Sve sam ovo navedeno proverio sa strucnim ljudima. I sve je u funciji. U mom otvorenom sistemu grejanja imam plinski kotao
OdgovoriIzbrišiViessmann Vitopend 100 i elektricnu pec od 24 kv. Kada ukljucim grejanje na struju sve radi bez problema. Kada ukljucim grejanje
na plin nema CIRKULACIJE kroz sistem. Tada dodatno ukljucim cirkulacionu pumpu sa sistema strujnog grejanja i CIRKULACIJA je
u sistemu u redu. Gde je problem moji majstori jos nisu otkrili. Da li mozda VI imate resenje? ZIKA
Plinski kotao koji ste naveli nije namijenjen za ugradnju u otvoreni sistem grijanja. Ne bavim se plinskim bojlerima, ali prema tehničkim podacima koji su dostupni na internetu vidi se da je u kotao između ostalog integrisana ekspanziona posuda za zatvoreni sistem i presostat koji kod pritiska vode manjeg od 0,8 bara isključuje grijanje. Također je integrisana i cirkulaciona pumpa, čiji rad je regulisan preko elektronike u kotlu.
IzbrišiDa bi kotao mogao normalno funkcionisati, otvorena ekspanziona posuda bi morala biti postavljena najmanje osam metara iznad kotla, što je pretpostavljam u ovom slučaju teško izvodljivo. Možda postoji mogućnost da se presostat prešteluje tako da se aktivira onda kada pritisak padne malo niže od pritiska koji je sada prisutan na kotlu kod otvorenog sistema grijanja. Presostat bi se mogao i potpuno ukloniti odnosno premostiti, ali to bi bilo rizično za izmjenjivač topline u kotlu. Naime njegova uloga je upravo da zaštiti kotao od nestanka vode u sistemu grijanja odnosno u izmjenjivaču topline kotla.
Iz gornjeg teksta nije mi jasno da li sa uključenjem druge pumpe imate samo cirkulaciju vode kroz sistem, ili imate cirkulaciju tople vode kroz sistem, odnosno da li se u tom slučaju uključuje grijanje plinskog kotla. Ako je ovo drugo u pitanju onda se radi o jednom potpuno neregularnom režimu rada tog plinskog kotla i u tom slučaju bi se morali posavjetovati sa nekim ovlaštenim serviserom za te kotlove.
Zdravo, zanima me sledece imam megalov kotao koji je star 23 godina i na nekom varu pozadi gubi vodu. Sreca pa sam nasao vas blog i regulisao pritisak po njemu na 0.7 bara i trenutno ne curi. Pitanje je ako curi u nekim malim kolicinama koje bi bile eventualne posledice, naravno ja bih kontrolisao pritisak kao i kolicinu vode koje gubi. Takodje na nekom forumu sam procitao podatak da u mom slucaju moze dodji do tkz. "razbivanja molekula vode" i do nekakve eksplozije sto je meni totalno ne logicno.
OdgovoriIzbrišiZa kotao za centralno grijanje na drva 23 godine predstavlja popriličnu starost. Zato čisto sumnjam da je popustio na varu, već bih prije rekao da se lim u ložištu istanjio do te mjere da je postao porozan. Ali to ćete već utvrditi kada dođe vrijeme za to.
IzbrišiNemojte vjerovati svakakvim budalaštinama koje se pišu po forumima, u najgorem slučaju možete imati poplavu u prostoriji gdje je kotao, naravno ako ne reagujete pravovremeno na veće curenje vode iz kotla.
Moja je preporuka da pripremite novac za novi kotao i da pogledate kakvih kotlova ima u ponudi. Sve dok voda ne izlazi vidljivo iz kotla, možete dosipati vodu do odgovarajućeg pritiska i svakodnevno kontrolisati stanje u kotlovnici. Kada primjetite da voda izlazi iz kotla, prekinite sa nalaganjem i ispustite vodu iz kompletnog sistema grijanja. Zima još nije ni počela, a takvo stanje ne može dugo da potraje, zato nađite na vrijeme nekog dobrog majstora koji bi mogao locirati mjesto curenja vode u kotlu. On će vam reći da li eventualno postoji šansa da se kotlovska posuda popravi, ako to ne može, dogovorite se za montažu novog kotla.
Hvala na brzom odgovoru, kada drzim na pritisak koji sam dobio proracunom po vasem blogu ne gubi vodu za sada uopste, ako bude veceg curenja menjam odmah. Sreca imam na struju kotao pa mogu da premostim dan dva dok zamenim a vec sam se raspitao gde ima takodje megalov kotao jer mi on odgovarazbog toga sto ne moram da preradjujem cevi samo zamenim kotao. I jos jedno pitanje, takodje nemam mesni ventil a svi sada preporucuju njega, koja je svrha ubacivanja istog ako mi je razlika temperature odlazne i povratne vode 5-6 stepeni?
IzbrišiU ovom slučaju je dobro da imate alternativni kotao za grijanje. Pretpostavljam da su ta dva kotla odvojena ventilima na glavnim vodovima, tako da pri isključivanju kotla na čvrsta goriva ne izbacujete vodu iz cijelog sistema, već samo iz kotla.
IzbrišiŠto se tiče miš ventila, neka ozbiljnija analiza za potrebu njegove ugradnje je jedno, a razne „preporuke“ bez obzira od koga dolazile su nešto sasvim deseto. O tome sam pisao u drugoj temi.
Otvorite stranu „Korisne preporuke kod opsluživanja i održavanja sistema centralnog grijanja“ i tamo pronađite temu „Mješajući ventil – ima li smisla njegova ugradnja?“. Tu možete pročitati opširniji odgovor na vaše pitanje.
Da odvojeni su ventilima pa mogu koristiti kotao na struju dok ovaj menjam... Hvala vam na savetima i na brzom odgovoru, rado cu procitati sve vase objave koje me konkretno zanimaju. Pozdrav
IzbrišiZdravo. Nedavno sam ugradio pec na pelet Alfu 21 commo. Imam problema sa variranjem pritiska. Na 40 stepeni je oko 1 bar a na 70 stepeni 2 bara.
OdgovoriIzbrišiKuca je prizemna. Posudu je majstor naduvao na 1.5 bar i sistem na 1.8 b.
Kad je pusteno grejanje na 70 stepena je bilo 2.5 bara. Sigurnosni je odradio svoje. U cemu moze biti problem? Dal nije prevelik pritisak u kotluni u posudi? Hvala
Prvo pročitajte tekst iznad komentara koji se odnosi na zatvoreni sistem centralnog grijanja, pa onda ako nešto nije jasno postavite pitanje.
IzbrišiDolazio majstor tri puta i nije uspeo da popravi variranje pritiska. Ekspanziona posuda je 10 litara. U sistemu ima oko 100 litara. Kolika razlika u pritisku treba da bude u sistemu kada je temp vode od 20 do 75 stepeni. Hvala.
IzbrišiNiste napisali koliki je pritisak kada je hladan sistem, koliki je pritisak kada je zagrijan sistem, na koji pritisak je podešena ekspanziona posuda.
IzbrišiEkspanziona posuda je na 1 bar.
IzbrišiSistem na 20 stepeni 1.1 bar.
Kad dodje do 75 stepeni bude 2.1 bar. Izvinjavam se inace ekspanziona je od 8 litara. Pec gura dva panelna 1400x800 jedan 600x800 i susac 500x1100 oko 60kvadrata grejem.
Pošto je prizeman objekt, trebalo bi podesiti pritisak u posudi na najviše 0,5 bara i pritisak u instalaciji oko 0,6 bara. Onda će razlika u pritisku toplo/hladno sa postojećom ekspanzionom posudom biti oko 0,8 bara. To je još uvijek dosta velika razlika pritiska jer je posuda blizu granice minimuma što se tiče njezine zapremine. Dodajte još jednu posudu 8-12 litara ili zamijenite postojeću većom, pa će se i razlika pritiska značajno smanjiti.
IzbrišiNa kotlu mi piše da je preporučeni radni pritisak 1.5 bara. Da li se to "radni pritisak" odnosi na to kada gori vatra ili kada je sistem hladan? Hvala unapred.
OdgovoriIzbrišiRadni pritisak je onaj koji se očitava kada je zagrijan sistem grijanja odnosno kada je kotao u pogonu. Prvi puta vidim ovakav podatak i zvuči mi malo nebulozno, pošto radni pritisak ovisi o raznim faktorima i podešavanjima koja bi trebalo napraviti prije tog "preporučenog radnog pritiska".
IzbrišiPozdrav imam grejanje zatvoreni sistem prilikom nestanka struje izbio mi je sigurnosni ventil i voda je izašla iz sistema sta raditi
OdgovoriIzbrišiDopunite sistem vodom do odgovarajućeg pritiska i obezbijedite alternativno napajanje strujom za cirkulacionu pumpu kada opet nestane struja iz mreže. O tome imate nešto na strani "Korisne preporuke i detalji pri izradi centralnog grijanja".
IzbrišiPoštovani,
OdgovoriIzbrišiprije mjesec dana sam uradio centralno grijanje na drva, zatvoreni sistem.
Ujutro kad odem u kotlovnicu tlak u sistemu padne na 0,2-0,3bar
Kad je peć u funkciji tlak je oko 1,9bar.
Nigdje ne curi, sve je suho.Da li bi to moglo biti do ekspanzijske posude?
Dolazio je majstor, pregledao-rekao, da je sve OK.
Visina od EP do najviše tačke je cca.2,5m.
Da li je normalno, da mi temperatura vode doseže 100-110 st.C
Radijatori griju po cijeloj površini
Ekspanzijska posuda je volumena 35l
Upravo je danas majstor dolazio i rekao kao nesto, da se oslobađa kisik iz vode i zato pada tlak
Molim vas ako mi mozete odgovoriti, jer ne znam sta da radim.
Hvala vam najljepsa
Srdačan pozdrav
Zaboravio sam napisati, da je peć Centrometal 20kW, pumpa se uklapa na 68 st.C
IzbrišiBio sam prisutan tijekom cijele montaže, majstor nije ništa provjeravao tlak na EP, samo je nasuo vodu sa antifrizom u razmjeru 1:2,5 (-15 st.C)
Na grijanje je priklopljen kombinirani bojler 80l
U sistemu je cca. 120l tekućine, 30l antifriza ostalo voda
Inače, grijanje mi je radila poznata firma, sa tim poslom se bave 35 god.
Da li je moguće, da je predimenionirana ekspanzijska posuda?
Sve je pod garancijom, ali ipak sam zabrinut
Unaprijed se Vam zahvaljujem
Srdačan pozdrav
Početi ću od ovoga što ste napisali na kraju. To što ste napisali da je grijanje radila poznata firma sa 35 godina staža, ne znači mi apsolutno ništa. Oni mogu raditi 5, 15 ili 50 godina, ali ako za to vrijeme nisu naučili kako se pravilno podešava pritisak kod centralnog grijanja na kruta goriva, onda je pitanje kako su odrađene i ostale stvari.
IzbrišiZašto treba pravilno podesiti pritisak u ekspanzionoj posudi i sistemu grijanja?
Objasniti ću to preko jednog banalnog primjera. Ako imate auto, onda pretpostavljam znate da treba povremeno kontrolirati pritisak u gumama i održavati ga onako kako to stoji u tehničkim uputama. Gumu treba napumpati npr. na 2 bara, a Vi je napumpate na 3 ili 3,5 bara. Ta guma će bez problema izdržati taj pritisak i auto će biti u potpuno funkcionalnom stanju. Dugoročno gledajući, pokretni dijelovi na trapovima i ležajevi kotača će prije biti zreli za remont, gume će se nepravilno trošiti, a tragovi kočenja će se produžiti, što može uticati na bezbjednost u vožnji. Slična je situacija i sa sistemom centralnog grijanja.
Ako pažljivo pročitate tekst iznad komentara, onda možete naći dio gdje piše da ekspanziona posuda nikada ne može biti predimenzionirana, može biti samo premala. U ovom slučaju za navedenu količinu vode posuda je sasvim u redu.
Nije normalno da temperatura vode u peći doseže 100-110 °C, to je već na samoj granici ključanja. Majstori koji su radili grijanje bili su dužni da Vam objasne kako se rukuje sa kompletnim sistemom grijanja, upravo da ne dolazi do ovakve situacije.
Iz teksta se ne može zaključiti zbog čega je točno došlo do pregrijavanja, ali pretpostavljam da je to zbog nepravilnog rukovanja 4-putnim ventilom. Centrometal ne priznaje garanciju ako nemate taj ventil, tako da pretpostavljam da je ugrađen. Ako je taj ventil ugrađen, preporučujem da ga fiksirate u potpuno otvoreni položaj kao da nije ni ugrađen i da to više ne dirate. Obrazloženje za ovo možete naći na strani „Korisne preporuke kod opsluživanja i održavanja sistema centralnog grijanja“ u temi „Mješajući ventil – ima li smisla njegova ugradnja?“
Točno je da nakon ugradnje grijanja mora proteći izvjesno vrijeme dok se kompletna instalacija ne odzrači i u tom periodu pada pritisak u sistemu. Međutim, dnevni pad pritiska od preko 1,5 bara nema veze sa odzračivanjem. Prema opisanom, prije bih rekao da je došlo do pregrijavanja kotla, da se aktivirao sigurnosni ventil i ispustio vodu iz sistema.
Nedavno je ugrađen zatvoreni sistem CG u kući, isti se koristi mjesecima i djeluje da je sve ispravno razvedeno. Prije par dana sam probao da li sistem može da radi bez pumpe (gravitaciono), sa otvorenim bajpasom naravno. Sistem je djelimično funkcionalan, odnosno dva najdalja radijatora u sistemu (sa najdužim razvodom) ne griju na oba sprata. Sistem grijanja je krenuo iz prizemlja, u kojem nema razvedenih radijatora. Na istom nivou je i kotao. Sa prizemlja su razvedene cijevi koje preko plafona dalje idu u pojedinačne vertikale za spratove. Molim Vas za informaciju da li je ovo pokazatelj da nagib cijevi na jednom dijelu razvoda nije zadovoljavaući (verovatno je kontra nagib u pitanju), pa ova dva radijatora (na oba sprata) ne griju? Ostali radijatori u kući (na oba sprata) griju na ovaj način.
OdgovoriIzbrišiTeško je ovako odgovoriti na ovo pitanje. Kretanje vode kroz sistem je mnogo sporije kod gravitacione cirkulacije nego kad se pokreće cirkulacionom pumpom. Pokušajte malo prigušiti sve radijatore koji griju, pa vidite da li će ta dva sporna radijatora proraditi. Ako to ne pomaže, morate naći nekog starog iskusnog majstora za grijanje da vam to pogleda.
IzbrišiHvala za izdvojeno vrijeme i odgovor. Svako dobro.
IzbrišiPoštovani, u procesu sam izrade otvorenog sistema prema vašem blog. Zanima me sljedeće, ekspanzionu posudu mogu staviti na visinu od 3m od pumpe, pumpa se nalazi na povratnom vodu. Ekspanziona posuda je dvocjevnog sistema. E sad, problem je što ne može biti iznad kotla i cijevi ne mogu ići okomito, nego bi išle pod nekim kutom, cca 50-60°. Da li bi to bilo u redu?
OdgovoriIzbrišiMislim da ne bi trebalo biti problema.
IzbrišiHvala Vam puno!
IzbrišiPoštovani Igore, pažljivo sam pročitao vaš blog i većinu pitanja i odgovora vaših, moj komentar je da svarno rijetkost sresti čovjeka koji će svoje znanje javno podijeliti i imati toliko strpljenja da odgovara na pitanja. Svaka čast. Ja ću vjerovatno imati više pitanja u zavisnosti od vašeg odgovora na prvo pitanje, tako da me interesuje vaš komentar na proizvode firme ekoterm2001 Kragujevac, i njihov elektro kotao Vulkan 3F od 15kW (https://www.ekoterm2001.rs/kotlovi/vulkan-3f-15kw). Po svemu onome što sam pročitao o ovim kotlovima, čini mi se da mogu poslužiti za moju svrhu a to je da ga iskombinujem sa već postojećim etažnim grijanjem koje imam na drva, kao ispomoć u prelaznim periodima. Ja imam peć na čvrsto gorivo Alfa Central 23kW, i trenutno grijem jednu etažu od 55 kvadrata a od sledeće godine, nadam se da će biti još jedna takva etaža na spratu. Ovaj kotao ne zauzima puno prostora, jedino što traži posebnu tečnost u sistemu zbog samog načina pretvaranja električne energije u toplotnu. Dakle, da li imate neki komentar na ove sisteme?
OdgovoriIzbrišiMogli ste već primjetili da ne dajem preporuke za konkretne proizvode što se tiče kotlova za centralno grijanje. Činjenica da sam u svojoj režiji napravio kotlovsku posudu, dovoljno govori o tome šta mislim o industrijskim proizvodima ove vrste. Mnogo je lakše napraviti kotlovsku posudu koja će trajati decenijama nego posudu koja bi projektovano trebala da traje desetak godina, a da pri tome zadovoljava norme koje važe za posude pod pritiskom.
IzbrišiŠto se tiče navedenog elektro kotla, to nema baš mnogo veze sa centralnim grijanjem na kruta goriva, ali ću ipak odvojiti malo vremena za jedan komentar po tom pitanju.
Nisam mogao naći unutrašnji presjek tog kotla, ali pretpostavljam da on radi na principu elektroda uronjenih u vodu, nešto slično kao kod jeftinih kuhala za vodu koja se prodaju po pijacama. Strujni krug se zatvara preko elektroda koje su spojene na izvor struje i kroz vodu koja u ovom slučaju predstavlja „grijaći otpor“. Da bi to moglo funkcionisati, voda mora imati blago bazični ili blago kiselinski karakter ili da sadrži neki drugi aditiv koji omogućava dobru električnu provodljivost vode. Sanitarna voda sadrži više ili manje kamenca tako da ona ima bazični karakter i može da se zagrijava u navedenom kuhalu. Problem kod tog kuhala je u tome što se nakon nekog vremena korištenja na elektrodama nataloži kamenac i značajno se smanjuje efektivnost zagrijavanja vode.
Iz podataka o kotlu može se vidjeti da u sistem treba sipati destiliranu vodu, a onda dodatkom specijalne tečnosti da se od te vode napravi elektrolit, koji ima odgovarajuću električnu provodljivost kako bi kotao mogao funkcionisati. Od količine te tečnosti po litru vode zavisi kolika struja će prolaziti kroz kotao, tako da to doziranje mora izvesti stručno lice.
Možda negdje griješim, ali ovo je moje viđenje što se tiče funkcionisanja ovog kotla.
Kod eventualne ugradnje tog elektro kotla treba obratiti pažnju na maksimalnu radnu temperaturu, odnosno blokirati prolaz vode kroz elektro kotao kada grijanje radi preko kotla na čvrsto gorivo. Isto tako ne znam kako će se riješiti dosipanje vode prilikom odzračivanja sistema, a da to ne bude komplikovano u vezi doziranja tečnosti za elektrolit.
Stvarno korisno treba više. Takvih savjeta
OdgovoriIzbrišiPoštovani,
OdgovoriIzbrišiimam problema sa zrakom u sistemu. Par sati sve radi u redu i polako se počinju hladiti strane radijatora na strani gdje je odzračevalni ventil. Ispustim zrak i opet isto.
Jučer sam primjetio, da kod korištenja tople vode iz komb. bojlera se aktivira odzračevalni lončić na sušaču on je i ujedno najveća točka sistema.
Zatvorio sam ventile za komb. bojler, zatvorio ventil pred ulazom uEP, ispustio vodu iz EP napumpao zrak u posudu 0,6bar.
Prije toga je tlak u sistemu bio 0,8 bar.
Kad sam otvorio ventil pred EP tlak u sistemu se izjednačio sa tlakom u EP
Dolio sam vodu u sistem na 0,8
Ventile na komb. bojleru sam pustio zatvorene, naložio sam vatru u peć,
Trenutno je temperatura u peći 75st., tlak u sistemu je 1,0 bar u EP je 0,9bar (mjerito sa kompresorom za auto)
Radijatori griju normalno po cijeloj površini.
Ventile na komb. bojleru sam pustio zatvorene, da provjerim, da li to ima kakve veze sa zrakom sto se pojavljuje u radijatorima.
Ne znam, da li sam ispravno napravio.Ovo sam radio kad se peć po noci ohladila, bilo je oko 30st. u sistemu.
EP je 35l, prilikom pražnjenja sam ispustio oko 12l vode.
Lijep pozdrav
Voda u ekspanzionoj posudi pokazuje da je posuda neispravna. Gumena membrana u njoj je postala porozna ili je probušena i zato se mora zamijeniti. U ovakvom slučaju dolazi i do velike razlike pritiska između hladnog i zagrijanog sistema grijanja.
IzbrišiNakon intervencije koju ste napravili, zavisno od oštećenja EP, prije ili kasnije pritisak u EP će ponovo pasti, posuda će se ponovo napuniti sa vodom i imati ćete probleme sa zrakom u radijatorima i pritiskom u sistemu grijanja.
Hvala vam na brzom odgovoru.
IzbrišiJa sam od početka sumnjao u EP i sada poslije vašeg odgovora sumnje više nema.
Jučer tijekom cijelog dana sam ložio i tek navečer su se počela dva radijatora hladiti.
Ova dva radijatora što su se počeli hladiti su većih dimenzija (V-900mm), preostala dva su V-600mm
Ponovo sam odzračio sve radijatore, predveče ću naložiti u peć i vidjet ću šta će biti ujutro.
Tlak u sistemu ne pada, kad je peć u funkciji tlak se poveća od 0,1-0,2bar, što je sasvim OK, kad se ohladi, tlak padne na zadati tlak.
Pošto je sve pod garancijom, danas ću zvati firmu što mi je postavljala centralno.
Samo još jedno pitanje:
Koliki tlak treba biti u EP kad je sistem u pogonu?
U mom primjeru tlak u EP je 0,6 bar (hladan sistem) tlak u sistemu je 0,8 bar.
Jučer sam mjerio kad je sistem bio u pogonu i kad se tlak vode dignuo na 1,1 bar, izmjerio sam i u EP i u njoj je tlak porastao isto na 1,1 bar. Da li je to u redu?
Jos jednom se vam zahvaljujem i želim vam sve najbolje.
Pritisak na koji je napumpana EP može se mjeriti samo kada je posuda odvojena od sistema ili se mora spustiti pritisak u sistemu ispod očekivanog pritiska u posudi pa onda mjeriti. Ovo kako ste vi mjerili nije mjerodavno.
IzbrišiRazlika pritiska između hladnog i zagrijanog sistema grijanja od 0,2-0,3 bara je sasvim u redu.
Što se tiče zraka u radijatorima, uzroci za to mogu biti različiti osim neispravne EP kao u vašem slučaju. O tome sam više puta pisao na drugim temama bloga. Za sada prvo riješite problem sa EP.
Jucer sam skinuo EP, ispustio iz nje vodu (13 l), testno sam napumpao na 1,6 bar i poslije pola sata sam primjetio, da je tlak pao na 1,5 bar. Znači, da ne drži.
IzbrišiVratio sam je nazad, ispustio na 0,6 bar, otvorio ventil pred njom i odmah je i tlak vode pao na 0,7 bar, prije toga je bio na 0,8 bar.
Pošto je u mene EP sa membranom (balon), znači može se zamenjati samo membrana
Ako je zapremina boce 35l, da li to znači, da je i membrana 35l?
Hvala vam
Manje ekspanzione posude najčešće imaju ugrađenu gumenu membranu koja je iznutra pričvršćena za metalni zid posude. Ima i posuda sa gumenim balonom koji može da se zamijeni, odnosno na jednoj strani posude je metalni poklopac pričvršćen šarafima.
IzbrišiAko možete nabaviti taj gumeni balon, jednostavno tražite veličinu balona koja se ugrađuje u posudu od 35 l.
Pozdrav svima
OdgovoriIzbrišiImam ovoreni sistem grijanja(sporet na drvo)Boca mi je na tavanu.Prosle godine je napravljena soba na tavanu.Planiram staviti radiator u sobu na tavanu,dali je dovoljno odprilike 1 m razlike u visini radiatora i expansiboce?
Hvala i lijep pozdrav,
Hasan
Da, to će biti u redu.
IzbrišiNa koliko stepeni ključa voda u zatvorenom sistemu? Pitam zato što mi je pri nestanku struje kotao došao do 120°C. Ali ništa se nije desilo.
OdgovoriIzbrišiTačka ključanja tečnosti, u ovom slučaju vode, zavisi i od pritiska kojem je tečnost izložena. Kod zatvorenog sistema pritisak može u slučaju havarije doći i do 2,5 - 3 bara, zavisno od toga kakav je sigurnosni ventil ugrađen. Pri tome temperatura vode može ići i preko 120˘C.
IzbrišiU laboratorijskim uslovima kod pritiska od 2 bara izmjerena je tačka ključanja vode kod temperature od 119˘C. Naravno jedna instalacija za centralno grijanje je daleko od nekakvih laboratorijskih uslova i te veličine nisu relevantne kod proračuna malih sistema centralnog grijanja.
Pozdrav. Prvo sve pohvale za ovaj poučan tekst. Imam jedno pitanje, pa bih vas zamolio da mi odgovorite ako stignete.
OdgovoriIzbrišiPre mesec dana sam uveo centralno grejanje, u pitanju je zatvoren sistem i šporet alfa term. Sve radi odlično ali me brine nestanak struje i prestanak rada pumpe.
Naime majstor (inače u mom kraju jako cenjen) prilikom ugradnje nije postavio nikakav ups .Kaže da za tim nemam nikakve potrebe. Kako mi je objasnio - Kuća je spratna a meni je šporet u prizemlju i grejanje tako razvedono da će voda cirkulisati i bez pumpe. Naravno neće moći da dođe do svih radijatora, nego samo do onih na spratu, ali je pregrevanje i eventualna havarija nemoguća. Samo mi je savetovao da u slučaju nestanka struje manje ložim i održavam blagu vatru.
Da lije ovo tačno?
Hvala unapred.
Moguće je da je to tačno, u slučaju da je majstor postavio cijevi tako da kod nestanka struje voda nastavi prolaziti pomoću gravitacione cirkulacije. Topla voda ima manju specifičnu težinu i ima tendenciju da se kreće prema gore, dok hladna voda ide prema dole.
IzbrišiTo možete i sami ispitati. Naložite peć, isključite pumpu i pratite da li dolazi do zagrijavanja polaznog voda iz kotla kao i radijatora na spratu. Regulator protoka zraka na kotlu postavite na neku manju vrijednost i pratite temperaturu vode u kotlu. Kad se vatra razgori ostavite tako da se voda zagrije i kasnije probajte malo otvoriti regulator protoka zraka dok temperatura vode dođe do 85-90˘C. Zapamtite položaj regulatora kako bi ga postavili u taj položaj kada ste odsutni iz kuće ili idete na spavanje, odnosno za vrijeme kada bi mogla nestati struja, a vi niste u mogućnosti da smanjite jačinu grijanja.
Ako se voda u gornjim radijatorima ne grije, a temperatura vode u kotlu raste, onda ta prirodna cirkulacija ne funkcioniše i morate uključiti cirkulacionu pumpu.
Samo da potvrdim da je sve tako kao što ste mi vi i majstor objasnili. Prošle subote nije imalo struje, pumpa nije radila, ali nije došlo do nekog značajnijeg podizanja temperature. Radijatori na spratu su svi bili topli, a dole hladni. Jedino sam primetioda je cev od povratnog voda bila hladna i na spratu gde su radijatori radili. Pozdrav.
IzbrišiTo što pričaš je nemoguće. Kroz cirkulacionu pumpu koja ne radi nije moguća takva teormosifonika. Cev od povratnog voda ti je hladna zato što voda ne cirkuliše, i ne vraća se u kotao. Možda bi i moglo kada voda ne bi išla kroz ugašenu pumpu koja je usporava.
IzbrišiDobar dan imam centralno grijanje na drva otvorenog tipa al imam problem konbinovani bojler nikad ne moze da postigne toplu vodu nego mlaka I pritisak u sistem grijanja uvijek 0 Bari posada mi je na tavanu..hvala
OdgovoriIzbrišiŠto se tiče pritiska u sistemu grijanja, manometar ne pokazuje tačno, znači svaki metar visine vodenog stuba (računajući od nivoa vode u ekspanzionoj posudi do manometra) daje 0,1 bar pritiska.
IzbrišiŠto se tiče bojlera, moguće da sistem grijanja radi na preniskoj temperaturi ili način za regulaciju protoka vode kroz bojler nije dobro urađen.
Zdravo Igore, da li je moguce nadoknaditi pritisak do min. 0,3 bar za rad cirkulacione pumpe ako je visina otvorene protocne posude niza od 3 metra (konkretno 2m), sa vise litara vode u posudi (50l kazan za el. bojler)?
OdgovoriIzbrišiNije moguće na taj način povisiti pritisak (potražite termin "hidrostatički paradoks"). Ako ne možete još podići ekspanzionu posudu, onda jedino preostaje izrada zatvorenog sistema.
IzbrišiIgore, pozdrav. Kupio sam Plamenov kamin Barun Insert Termo sa namjerom da uradim otvoreni sistem centralnog grijanja. Uslovi za postavljanje otvorene ekspanzione posude postoje. Objekat ima podrum, prizemlje i potkrovlje. Kamin sam planirao da ugradim u dnevni boravak na prizemlju. Da li instalaciju tj. Topli i hladni od iz kamina mogu povući u podrum da bi vrhom podrumski zida mogao napraviti razvod za vertikale koje bi onda vukao kroz prostorije na prizemlju i potkrovlju. Naravno, ugradila bi se pompa ali je pitanje da li bi voda mogla normalno cirkulirati zbog toga što i se polazna i dolazna cijev iz kamina spuštale u podrum. Hvala.
OdgovoriIzbrišiNe bi trebalo biti problema sa takvim razvodom, jedino što će cirkulaciona pumpa biti nešto više opterećena zbog gravitacione cirkulacije. Topla voda ima tendenciju da se kreće uvijek prema gore, a hladna voda prema dole zbog različite specifične težine.
IzbrišiU ovom slučaju pumpa treba da gura toplu vodu prema podrumu, a u povratnom vodu rashlađena voda treba da se vraća prema gore. Znači, što je veća visinska razlika između najnižih cijevi u podrumu i kamina, to će i otpor u kretanju vode biti veći. Nemam nekakve proračune koliko bi se taj otpor povećao, niti je navedena ta visinska razlika, ali ako bi slučajno bilo problema sa cirkulacijom vode kroz sistem, može se ugraditi malo jača pumpa od predviđene.
Cijev, odnosno cijevi prema ekspanzionoj posudi trebaju biti montirane direktno sa kamina kao što je prikazano u gornjem tekstu.
Igore, hvala vam puno na odgovoru.
OdgovoriIzbrišiSvaka čast za ova pojašnjenja i edukaciju. Hvala od srca
OdgovoriIzbrišiBravo za blog.
OdgovoriIzbriši