Korisne preporuke i detalji pri izradi centralnog grijanja

Kada se razmišlja o grijanju, treba imati na umu da se grijemo praktično pola svoga života. Stavka za grijanje je vrlo važna u svakom kućnom budžetu i zato bi to trebalo vrlo pažljivo planirati prilikom gradnje svakog stambenog objekta.
Ogrijevna drva su oduvijek bila „najnekonforniji“, ali i najjeftiniji energent za grijanje. Upravo je ta cijena kod nas bila presudni razlog za ugradnju centralnog grijanja na drva. I kako dolaze sve teža vremena, pokazuje se da je za nas ovakav izbor bio potpuno ispravan.

Za takav način grijanja smo se odlučili prije nego što su napravljeni nacrti za kuću, tako da je dobar dio „infrastrukture“ centralnog grijanja, bio ubačen prije unutrašnjih završnih radova. U toku gradnje kuće, tražio sam nekog majstora koji bi nam ugradio grijanje. Međutim, kako je koji majstor došao, svaki nam je u vezi grijanja ispričao neku drugu priču.
To me je podstaklo da sam potražim nekakvu literaturu i krenem u samogradnju. Tada nismo imali internet (možda je tako bilo i bolje), već sam koristio časopise „Sam svoj majstor“ i još po neku tehničku literaturu, koja mi se našla pri ruci. Prethodno sam u kući sam napravio vodovodnu instalaciju, što me je ohrabrilo da krenem i u ovaj poduhvat. Ovdje mali sistemi centralnih grijanja na drva nemaju baš nekakvu tradiciju, tako da nisam imao mogućnosti još sa nekim razmijeniti iskustva u tom poslu. Prve godine grijanja bilo je tu dosta eksperimentisanja, ali sam na kraju ipak uspio napraviti jedan pouzdan sistem, koji i danas besprijekorno funkcioniše.
__________________________________________________________________________________________________________________________

Prije početka samogradnje grijanja, jedno od prvih pitanja bilo bi – šta je potrebno od mašina i alata kako bi se taj projekat počeo i završio do kraja?
Najoptimalnije bi bilo da već imate neku malu kućnu radionicu, opremljenu sa nekim osnovnim alatima i mašinama. Ukoliko bi nešto i nedostajalo od potrebnog pribora za izradu grijanja, danas se to može jeftino kupiti i kasnije eventualno iskoristiti za neki drugi posao. Pošto imam jednu solidno opremljenu radionicu za više vrsta zanata, teško mi je da se prisjetim baš svakog alata koji sam koristio pri izradi grijanja. Pokušati ću ipak da izdvojim barem neke najosnovnije stvari.













Kao što se vidi na slici, tu su neke osnovne stvari koje su uobičajene za jednu kućnu radionicu. Bravarska stega, čekić, viljuškasti ključevi, vaser vaga, kliješta za vodu, skalper, komplet turpija za metal,...
Od ovih stvari bih preporučio npr. metalni metar u kutiji min. dužine 5 metara, univerzalni odvijač koji ima prihvat za mašinski krstasti vrh (bit), kao i mali bonsek za rezanje metala i plastike dužine 150 mm. Mali bonsek je odličan alat za precizno rezanje cijevi, samo za njega treba naći kvalitetne rezne listove. Ako nema malog, može se koristiti i bonsek standardne veličine.


Ovdje se vidi par „alata“ za savijanje cijevi. Aluplast cijevi od 16 i 20 mm se lako ispravljaju i savijaju rukom. Međutim ako želite saviti cijev sa što manjim lukom, onda je sigurnije da se to radi uz pomoć spiralnih čeličnih opruga kao na slici. Za te dimenzije cijevi postoje unutrašnje i vanjske opruge, koje ne dozvoljavaju da se cijevi prilikom savijanja „precvikaju“. Za izradu grijanja uglavnom su dovoljne vanjske opruge.

Bilo bi dobro imati i nekakvu alatku za završnu obradu krajeva cijevi, na koje se montira fiting. Ovaj jednostavni fabrički plavi „ključ“ je napravljen od plastike i ima profile kojima se mogu izravnati svi unutrašnji presjeci aluplast cijevi.
Za aluplast 16, 20, 26 i 32 mm odgovarajući unutrašnji presjeci su 12, 16, 20 i 26 mm. Ako ne možete naći taj "ključ" kao na slici, sličnu alatku vam može napraviti svaki majstor na drebanku za 15-20 minuta (može i šipka od metala, sa svake strane po dva presjeka koje samo treba fino izglačati).
Ako se odlučite da ipak odradite dio instalacije sa pocinčanim cijevima, potrebne su vam colovne nareznice za cijevi. Da bih mogao savijati bakrene cijevi, morao sam napraviti skalameriju koja se vidi na slici gore (za primjer je stavljena aluplast cijev). Sa takvim alatom se mogu savijati samo cijevi od mekanog bakra, koje se isporučuju u kolutovima. Ravne bakrene cijevi nemojte ni pokušavati da savijate.














Zavisno od toga na koji način ćete razvoditi cijevi, više ili manje će vam biti potrebna udarna bušilica / štemerica. Ako se cijevi vode kroz zidove, treba imati svrdla odgovarajućeg promjera i dužine. Za pričvršćivanje na zid radijatora, razdjelnika, ekspanzione posude, držača ili kanala za cijevi, treba imati svrdla manjeg promjera.
Ovu štemericu imam već godinama i sa njom sam završio praktično sve instalacije u kući. Ovakve amaterske mašine mogu se danas nabaviti vrlo jeftino.




Pri izradi držača razdjelnika i možda nekih drugih nosećih metalnih elemenata, dobro će doći mala ugaona brusilica, tocilo i jednostavna bušilica.
Ako hoćete sami napraviti otvorenu ekspanzionu posudu i evn. cijevne radijatore, onda morate imati aparat za zavarivanje i jedan mali kompresor sa priključkom za pumpanje guma sa manometrom. Naravno potrebno je i izvjesno iskustvo u zavarivanju.

Kao što se vidi na slikama, radi se o amaterskoj opremi koju možete nabaviti u svakoj malo bolje opremljenoj radnji sa alatima i mašinama. Majstori koji se profesionalno bave ugradnjom grijanja trebalo bi da imaju i profesionalnu opremu. Npr. za rezanje aluplast cijevi postoje specijalna kliješta, kojima se brzo i precizno obradi kraj cijevi.
Međutim za onoga ko samo za sebe pravi grijanje po sistemu „uradi sam“, svakako će biti vrijedniji mali bonsek, kojim se kasnije mogu rezati razne druge stvari. Obrađivanje priključaka za fitinge će trajati nešto duže, ali ako ste pedantni, biti ćete sigurni da je svaki detalj u vašem sistemu napravljen onako kako treba. __________________________________________________________________________________________________________________________

Montaža radijatora na zid

Prilikom kupovine panelnih i cijevnih radijatora, u kompletu za montažu se već nalaze nosači za kačenje radijatora na zid. Kod ostalih vrsta radijatora, konzole za kačenje se uglavnom kupuju odvojeno.
Radijatori se postavljaju po nekakvom pravilu na visini 12 – 15 cm od poda. Tu visinu treba ukalkulisati prilikom montaže nosača radijatora na zid. Negdje sam našao i podatak, da bi razmak između radijatora i zida trebao biti min. 3 cm. Po tome bi trebalo između zida i nosača radijatora postaviti nekakve dodatne podmetače, jer su barem kod mene nosači za centimetar tanji. Ja to nisam uradio, jer u uputstvu za montažu tako nešto nije bilo predviđeno, niti sam u kompletu sa radijatorima dobio podmetače.
Mislim da je mnogo važnije obratiti pažnju na to, da se nosači radijatora pričvrste na zid što je moguće čvršće, jer su radijatori prilično teški posebno kad se još napune vodom. Pri tome treba paziti na nekakav minimalni nagib, koji će omogučiti da radijatorski ventil ostane potopljen u vodi, a da se pri tome ne naruši estetski izgled radijatora.
Kod dobro izvedenog sistema, gornja zona radijatora bi trebala tokom rada grijanja, da se potpuno ispuni vodom. Zrak koji se nakon prvog usipanja vode nalazi u radijatoru, trebao bi tokom cirkulacije vode, zajedno sa vodom otići u neki „viši dio“ sistema.
Ako se radi o prizemnom zatvorenom sistemu grijanja, to bi mogle biti cijevi koje su postavljene npr. negdje ispod plafona. Ako su sve cijevi postavljene nisko, u krajnjem slučaju ulogu „najviše tačke“ sistema može preuzeti cijevni radijator u kupatilu, pošto se on obično postavlja na većoj visini.
U svakom slučaju na najviše tačke zatvorenog sistema treba montirati automatske odzračne ventile, kako bi zrak mogao izaći iz sistema i kako se tokom rada ne bi čulo karakteristično „žuborenje“ vode.
Kod više-etažnih zatvorenih sistema može se desiti slučaj, da su upravo sami ti radijatori na najvišem spratu i najviša tačka sistema. U tom slučaju može doći do velikuh problema sa grijanjem na tim radijatorima, ukoliko se ne obrati pažnja na njihov nagib. Čak i kada su pravilno nivelisani, takvi radijatori se mogu potpuno odzračiti jedino na način, da se cijevi na tom spratu postave na veću visinu od radijatora (sa automatskim odzračnim ventilom), ili da se ugradi sistem sa otvorenom protočnom posudom.



Prilikom obilježavanja mjesta gdje treba montirati nosače, najbolje je pomoću vaser vage na zidu nacrtati horizontalne linije, u razmaku i visini rupa gdje bi trebale doći tiple za šarafe.
Zatim treba obilježiti tačke gdje će se bušiti rupe, sa jedne strane malo ispod linije, a sa druge strane malo iznad linije. Uz pomoć neke duže ravne letve, olovkom se može povući linija kroz te obilježene tačke i iz malo veće udaljenosti pogledati da li je taj nagib i estetski prihvatljiv.
Nemojte započinjati bušenje rupa, sve dok niste potpuno sigurni da su nagib, kao i svi razmaci između obilježenih tačaka ispravni!
Jednom izbušenu rupu u zidu je teško „pomjeriti“ za koji centimetar, a da se pri tome ta tačka značajno ne oslabi prilikom pričvršćivanja nosača.





Ukoliko se napravi pogrešan nagib, kod takvog radijatora može doći i do potpunog izostanka cirkulacije vode. „Majstori“ koji iz neznanja ili aljkavosti na ovakav način montiraju radijatore, uglavnom enormnim povećanjem pritiska u zatvorenom sistemu grijanja, pokušavaju istisnuti zrak iz radijatora. Neću ni da pišem koliko je to štetno za cijeli sistem, a takvi radijatori će u zatvorenim sistemima uvijek biti nepoželjni „zračni rezervoari“.
Ovakve greške se mogu eliminisati jedino ispravljanjem radijatora ili ako je ugrađen otvoreni protočni sistem - uspostavljanjem elementarne cirkulacije vode kroz radijator, sve dok se cijeli sistem preko ekspanzione posude ne odzrači.


Evo jedan „tip“ kako da efikasno i čvrsto utvrdite nosače radijatora za zid. Zidova ima raznih, sa boljim ili lošijim malterom, pa se često dešava da vam plastična tipla u zidu proklizava prilikom uvrtanja šarafa.
Prilikom bušenja rupe, prvo koristite svrdlo za broj manje od promjera tiple. Zatim na bušilicu stavite svrdlo istog promjera kao tipla i proširite rupu u zidu, ali prethodno isključite udarni mehanizam na bušilici. Kod gore prikazane udarne bušilice, udarni mehanizam ne može da se isključi, ali se zato može koristiti obična bušilica.





Ako vam je ta rupa i dalje sumnjiva, uzmite takozvanu „Epoxy repair“ dvokomponentnu masu, koja se može naći u prodavnicama boja i lakova. To je štapić sličan plastelinu, zapakovan u plastičnu kutiju kao na slici (moj „Epoxy“ je proizvod firme „Bison“, ali ima i drugih firmi koje proizvode tu masu). Taj štapić je sastavljen iz dvije komponente, koje se nakon spajanja stvrdnu poput kamena.

Oštrim skalperom treba odsijeći jedan komadić mase debljine od par milimetara, zajedno sa omotačem. Omotač sa tog komadića treba skinuti i masu prstima dobro ugnječiti sve dok ne dobije ujednačenu boju. Pripremljenom masom obložite tiplu i sve skupa ubacite nekako u rupu na zidu. Ta cijela procedura može trajati najduže 4 – 5 minuta, jer se Epoxy vrlo brzo stvrdnjava. Zbog toga treba pripremiti samo onoliku količinu mase, koja se može upotrijebiti u tom vremenu. Nakon desetak minuta možete zavrnuti šaraf u tiplu.
Ovaj „tip“ se može koristiti za pričvršćivanje i svih ostalih elemenata grijanja na zid, kao i drugih stvari u domaćinstvu.

Ukoliko niti ovaj način ne pomaže, onda treba razmisliti o kupovini stojeće konzole za radijator koja ima oslonac na podu.

Naravno, prilikom priključivanja cijevi na radijatore, treba paziti da se na radijatorski ventil priključi dolazni (vrući) vod od kotla, a dole na prigušni ventil odlazni (hladni) vod prema kotlu. Ponekada se kod radijatora pojavi potreba, da se dolazni i odlazni priključak naprave na donjoj strani radijatora, što je također ispravno. __________________________________________________________________________________________________________________________

Montaža cijevi centralnog grijanja

Ovako postavljene cijevi na izlazu kotla mogu nekako proći kod malih sistema centralnog grijanja, ali svakako nisu primjer kako bi to trebalo da se radi. Kod velikih sistema grijanja ovakav način spajanja bi bio teško prihvatljiv. U tim slučajevima se pravi detaljna projektna dokumentacija, sa proračunatim nagibima i presjecima cijevi, kako bi se što više ujednačio i smanjio otpor prolaska vode kroz cijeli sistem.
U ovom slučaju bilo bi ispravnije da sam priključak polaznog voda na zidu postavio u visini priključka na kotlu ili nešto više. Isto tako bi bilo poželjno izvoditi spojeve sa što manje komada koljenastog fitinga, što ovdje nije slučaj. Kada sam pravio grijanje, kod nas je ponuda adekvatnog fitinga bila jako loša, pa sam se snalazio kako sam znao i umio. Kod mene je problem bio estetske prirode, odnosno nastojao sam primaknuti kotao sa zadnje strane što bliže zidu, ali tako da ga mogu lako spojiti i odspojiti sa razdjelnika.

Kod ovako postavljenih cijevi u samom kotlu se stvarao veliki „zračni džep“, koji mi je pravio probleme prilikom odzračivanja sistema. Prethodno sam po savjetu jednog majstora, napravio otvoreni sistem sa jednocijevnom posudom. Međutim takva posuda „izvlači“ zrak iz sistema vrlo sporo, zbog nedostatka cirkulacije vode kroz cijev, kojom je spojena na kotao.
Ovaj problem se mogao riješiti naknadnom ugradnjom odzračnog lončića direktno na izlazni priključak iza kotla. Međutim, ipak sam odlučio da se malo poigram sa ekspanzionom posudom, pa sam napravio protočnu posudu sa dvije cijevi. Prepravkom posude sam u potpunosti eliminisao problem odzračivanja, što sam i opisao u dijelu „Zatvoreni i otvoreni sistem centralnog grijanja".

Kada se centralno grijanje naknadno ugrađuje u objekat, iz raznih tehničkih ili estetskih razloga teško je izbjeći pravljenje „zračnih džepova“. Svaka cijev koja se montira prema gore, pa onda opet silazi dole, predstavlja potencijalnu tačku gdje se može zadržavati zrak. Na takve cijevi koje su ujedno i najviša tačka sistema, po pravilu se montiraju obični ili automatski odzračni ventili / lončići (zatvoreni sistem). Te cijevi se u gornjoj zoni prekinu i ponovo spoje preko „T“ spojnice, tako da se srednji kraj spojnice okrene prema gore i na njega se montira ventil.
U tako postavljenim cijevima u nekoj donjoj zoni, zrak koji se eventualno zadrži nakon usipanja vode, izaći će prije ili kasnije tokom rada grijanja. Važno je samo da taj zrak u početku ne zaustavi cirkulaciju vode kroz taj dio sistema.
Izuzetak je jedino glavna cijev od polaznog voda kotla i to kod zatvorenog sistema grijanja (i kod „jednocijevnog“ otvorenog sistema, kao što je to bilo kod mene). U kotlu se tokom grijanja u početku oslobađa veća količina zračnih sastojaka iz vode. Zbog toga bi trebalo i na tu cijev montirati automatski odzračni ventil.

Ako preko visoko montiranih cijevi (npr. preko tavana) treba povezati više radijatora u jednom dijelu objekta, onda je praktičnije od razdjelnika sprovesti samo jednu polaznu i jednu povratnu cijev većeg promjera. Na mjestu gdje se te dvije cijevi spuštaju, negdje u visini radijatora se montiraju račve, sa kojih se tanjim cijevima nastavlja prema svakom radijatoru pojedinačno. Na taj način je na cijevi potrebno montirati samo dva odzračna ventila.

Prilikom planiranja razvoda cijevi u grijanju, uvijek se ide od većeg promjera cijevi prema manjem. Kod kotlova snage do nekih 25 kW izlazni priključci su se ranije izvodili u promjeru od 1 col, što je kod visokotemperaturnog proračuna (ΔT 60 – 90/70/20) dovoljan presjek za cirkulaciju vode kod navedene snage kotla.
Danas se i kod manjih kotlova izlazni priključci često izvode sa nešto većim presjekom (5/4 cola), međutim u takvim slučajevima se na izlazu može odmah smanjiti presjek redukcijom na 1 col i nastaviti istim presjekom cijevi prema razdjelnicima.

Temperaturni standard (visokotemperaturni) ΔT 60 – 90/70/20 u praksi označava:
- temperatura polaznog voda od 90 ºC,
- temperatura povratnog voda od 70 ºC,
- temperatura zagrijavane prostorije od 20 ºC,
- (90 C + 70 ºC) / 2 = 80 ºC; 80 ºC – 20 ºC = 60 ºC (ΔT 60)
U praksi se pokazuje da ukoliko pravite toplotne proračune prema ovom standardu, teško da ćete ikada biti prinuđeni nalagati kotao na veću temperaturu od 80 ºC pri nekoj normalnoj eksploataciji grijanja.



Svaka cijev koja prolazi kroz prostor koji nije predviđen za grijanje, treba biti dobro toplotno izolovana. Danas se mogu nabaviti razni izolacioni materijali predviđeni baš za te svrhe, ali može se i improvizovati npr. uz pomoć staklene / kamene vune i stavljanje oplate od pocinčanog lima, plastike, drveta, kartona i slično.
Kod kotlova koji su montirani u kotlovnicama, poželjno je izolovati sve toplovodne cijevi, kako bi se što više smanjili toplotni gubici.
Ponekad je kotlovnica udaljena od objekta koji se preko nje zagrijava, pa tu treba obratiti posebnu pažnju pri izolaciji glavnog polaznog i povratnog voda. U takvom slučaju ne treba štediti na izolaciji, ne samo zbog toplotnih gubitaka, već i zbog opasnosti od smrzavanja vode u cijevima ukoliko grijanje radi sa prekidima. Cijevi se mogu montirati podzemno i nadzemno, ali u svakom slučaju je potrebna dodatna zaštita od vlage i atmosferskih uticaja.


Mislim da je najjeftinija varijanta za podzemnu montažu - smještanje toplovodnih cijevi sa izolacijom u jednu kanalizacionu plastičnu cijev promjera 160 mm. Prethodno bi trebalo iskopati kanal od kotlovnice do objekta, širine nešto više od promjera kanalizacione cijevi i dubine barem 60 cm. Cijevi od polaznog i povratnog voda bi trebalo konopom ili ljepljivom trakom povezati tako da budu priljubljene jedna uz drugu cijelom dužinom kanala. Nakon toga se obje cijevi zajedno ravnomjerno sa svih strana oblože komadima staklene ili kamene vune. Ti komadi se učvrste uz pomoć npr. široke ljepljive trake (za pakete), tako da se od toplovodnih cijevi i izolacije formira valjak, čiji promjer neće prelaziti 160 mm. Preko svega se zatim navuče plastična kanalizaciona cijev.
Taj posao bi trebalo raditi parcijalno sa elementima cijevi ne dužim od 2 m, kako se izolacija prilikom navlačenja cijevi ne bi oštetila. Kod svakog sastava treba dobro nagurati izolaciju, kako između toplovodnih i kanalizacione cijevi ne bi ostajale šupljine. Isto tako treba obratiti pažnju pri montaži gumenih semeringa i spojeva između elemenata cijevi, kako u izolaciju ne bi prodirala voda. Pri spajanju se gumeni semerinzi mogu prethodno premazati silikonom ili nekom sličnom ljepljivom masom za dihtovanje. Početak i kraj cijevi također treba obezbijediti od prodiranja vode.

Nadzemna montaža je pogodna u slučaju kada je udaljenost između kotlovnice i objekta kraća, a tu se može primjeniti isti način postavljanja izolacije. U tom slučaju bih preporučio oplatu od pocinčanih limenih cijevi promjera 120 – 150 mm i to za svaku toplovodnu cijev pojedinačno. Mogu se koristiti dimovodne cijevi tog promjera, s tim da bi prethodno trebalo možda malo doraditi spojne sastave, kako bi izolacija bila bolje zaštićena od vode. Pri montaži bi šavovi na cijevima trebali biti okrenuti prema dole, a ako se cijevi postavljaju pod nekim nagibom, treba ih spajati tako da se voda sliva sa cijevi na cijev. Pri pravljenju sastava također bi bilo poželjno koristiti neku masu za dihtovanje na bazi silikona uz neku kombinaciju sa pop nitnama.

Ovakav način izolacije se može primjeniti i u slučaju da želite sprovesti grijanje iz kuće u neki pomoćni objekat. __________________________________________________________________________________________________________________________

Montaža kotla za centralno grijanje

Etažni kotlovi za centralno grijanje na drva najčešće se montiraju u kuhinju. Kako bi se kotao estetski uklopio u taj prostor, potrebno ga je, što je moguće više primaknuti zidu. Tu se postavlja problem, jer se svi priključci za instalaciju nalaze na zadnjoj strani kotla. Izuzetak je jedino dimovodna cijev, koja se zavisno od modela kotla, osim sa zadnje strane može montirati bočno ili sa gornje ploče.
Zbog toga, prije konačnog postavljanja kotla neophodno je isplanirati i izmjeriti svaki detalj u vezi spajanja cijevi. Iza kotla kasnije neće biti prostora za bilo kakve intervencije i zato sve izvode treba sprovesti lijevo ili desno od kotla. Isto tako, ako se montira kratka dimovodna cijev sa zadnje ili bočne strane, otvor na dimnjaku i rozeta se moraju postaviti milimetarski precizno.
To bi ujedno bio prvi dio posla prilikom montaže. Prvo završite dimovodni priključak i postavite kotao u „radni“ položaj, kako bi se uvjerili da je sve upasovano kako treba. Nakon toga možete odmaknuti kotao od zida i započeti sa obradom ostalih priključaka.

Kod današnjih etažnih kotlova na zadnjoj strani se uglavnom nalaze slijedeći priključci:
- priključak polaznog i priključak povratnog voda (najčešće vanjski navoj 1 col),
- ulazni i izlazni priključak izmjenjivača topline za zaštitni termoventil ( vanjski navoj od 3/8 do 1/2 cola),
- otvor za smještanje ležišta osjetnika zaštitnog termoventila (unutrašnji navoj ½ cola),
- priključak za električni termostat, preko kojeg se uključuje i isključuje cirkulaciona pumpa.







Najjednostavnije riješenje za spajanje tih priključaka na instalaciju grijanja je preko aluplast cijevi (osim naravno električnog priključka). Te cijevi se lako obrađuju, spajaju i po potrebi savijaju, a holenderske spojnice omogućuju da ih i nakon montaže možete uvijek po potrebi jednostavno odspojiti od sistema. Naravno ne treba pri tome pretjerivati, jer ovo ipak nisu baštenska crijeva.
Spajanje i odspajanje treba vršiti pažljivo, kako se ne bi oštetio gumeni zaptivni prsten. Ako se odspajanje vrši nakon neke duže upotrebe grijanja, prije montaže bi trebalo staviti novi gumeni prsten, a mesingane dijelove očistiti od oksida nekom abrazivnom polir pastom kao npr. „Purol“.
Oprez, kada jednom upresujete kompresioni prsten navrtanjem holenderske matice, mesingani konusni uložak u cijevi se više ne može izvaditi !
Ukoliko vam se ipak desi da promijenite plan spajanja, možete „spasiti“ taj fiting tako da pomjerite kompresioni prsten i uzdužno prerežete cijev, ali pažljivo da se ne ošteti unutrašnji gumeni prsten i mesingani priključak.

Na priključak polaznog i povratnog voda možete direktno navrnuti pocinčano željezno koljeno od 1 col, pa na to nastaviti prelazom (poluspojnicom) koji ima sa jedne strane vanjski navoj od 1 col, a sa druge strane kompresionu spojnicu za aluplast cijev od 32 mm (za manji sistem do 17-18 kW snage može i 26 mm). Može i kombinovano koljeno koje ima sa jedne strane unutrašnji navoj od 1 col, a sa druge strane kompresionu spojnicu za aluplast cijev.
Prilikom navrtanja koljena na priključke kotla, pazite na ugao pod kojim postavljate koljena. Kada namontirate cijevi, one moraju izaći na drugom kraju u visini predviđenih tačaka gdje se kasnije spajaju na sistem.
Prilikom rezanja cijevi na potrebnu dužinu, ostavite par centimetara viška za svaki slučaj. Ako toplovodna cijev mora prolaziti pored dimovodne cijevi, nastojte je postaviti tako da ide ispod dimovodne cijevi i to u razmaku od barem 10 cm.

Ukoliko ugrađujete zaštitni termoventil (kod zatvorenog sistema je obavezan), isti je postupak i za spajanje cijevi na priključke izmjenjivača topline, jedino se koriste tanke aluplast cijevi od 16 mm (i ako treba redukcija sa 3/8 na 1/2 cola). Pri tome kraj jedne cijevi se spaja na termoventil, a kraj druge negdje gdje ste planirali odvod vode izvan objekta. Termoventil može biti preko vodovodnog priključka fiksiran na zidu (kao kod mene) ili na neki drugi način.
Kod nekih kotlova je priključak izmjenjivača topline zavaren za posudu kotla. Međutim ima kotlova kod kojih je izmjenjivač topline „zadihtovan“ uz pomoć gumenog dihtunga i niple, koja ujedno služi kao vanjski priključak na kotlu (takav slučaj je kod mene). U tom slučaju nastojte da pažljivo namontirate koljeno na tu niplu, kako se ona ne bi okretala u svom ležištu. Isto tako kasnije prilikom ispitivanja sistema treba malo bolje obratiti pažnju na te spojeve, da nema nekakvog curenja vode.
Sa zaštitnim termoventilom dobiti ćete i ležište za osjetnik (sondu), koje treba zavrnuti u za to predviđen otvor na kotlu ( ½ cola). Tu bi se kasnije mogao eventualno pojaviti problem, jer je pitanje da li ćete osjetnik moći ubaciti u ležište kada je kotao postavljen na svoje mjesto. Zato na vrijeme razmislite o redosljedu i načinu montaže termoventila.
Ako ne montirate termoventil, taj otvor treba zatvoriti pocinčanim čepom od ½ cola.

Prilikom montaže pocinčana koljena uvijek prvo navrnite na „suho“ bez kudjelje i masti, kako bi ustanovili da li su navoji čisti i da bi vidjeli do koje granice se koljena mogu zavrnuti bez pretjeranog zatezanja. Pri tome pazite i da ugao koljena bude u odgovarajućem položaju, zbog kasnijeg montiranja cijevi. Ako vam se čini da taj ugao koljena nije dobar, probajte ga navrnuti na drugi navoj ili uzeti drugo koljeno.

Na kleme priključka električnog termostata priključite trožilni kabal PGP 3 x 1,5 mm2 (trebalo bi biti dovoljno nekih 2 metra). Drugi kraj toga kabla se kasnije preko male razvodne kutije spaja na invertor, odnosno na jednu sklopku za manuelno uključivanje cirkulacione pumpe.
Na uzemljenje (masu) spojite žuto-zelenu žicu!
Prilikom spajanja električnog dijela instalacije višak kabla nemojte kidati, već ga nekako smotajte i položite kasnije iza kotla.

Dalje sve zavisi od toga kako ste planirali montažu ostalih elemenata sistema, odnosno hoćete li te elemente montirati pored kotla ili sa druge strane zida.

Ako pravite zatvoreni sistem grijanja, na polaznom vodu prije spajanja na razdjelnik planirajte montažu sigurnosnog ventila. To možete izvesti ugradnjom jedne željezne pocinčane „T“ spojnice od 1 cola. Srednji kraj spojnice okrenite prema gore i na njega preko redukcije montirajte sigurnosni ventil. Drugi kraj ventila treba spojiti na odvod kao kod zaštitnog termoventila.
Na povratnom vodu na isti način planirajte odvojak za priključenje zatvorene ekspanzione posude, kao i ventila za usipanje i izbacivanje vode iz sistema (ukoliko u montažnoj shemi kotla stoji nešto drugačiji raspored spajanja elemenata koje sam naveo u odnosu na polazni / povratni vod i ako je time uslovljena garancija, onda se pridržavajte toga što stoji u uputstvu).

Ako pravite otvoreni sistem grijanja, prije razdjelnika ostavite na polaznom i povratnom vodu priključak za otvorenu ekspanzionu posudu, na način kako sam to već opisao u dijelu „Zatvoreni i otvoreni sistem centralnog grijanja“. Ne zaboravite i na ventil za usipanje / izbacivanje vode iz sistema.















Na slici je prikazana pozadina mojeg kotla sa gore opisanim elementima. Mogu se uočiti željezna pocinčana koljena od 1 col na glavnim vodovima, sa kojih je nastavljeno pocinčanim cijevima isto tako od 1 col. Montaža sa ovim cijevima je bila jako mučna, tako da to ne bih nikome preporučio.
Inače razmak između kotla i zida iznosi oko 70 mm, što je za ovaj kotao i najmanji razmak koji se mogao postići.

Prilikom montaže kotlova u kotlovnicama montaža je mnogo jednostavnija, jer se već i prema uputama za montažu treba pridržavati nekih minimalnih razmaka između kotla i zidova. U ovom slučaju bih jedino preporučio, da se prije početka montaže instalacije dobro prouči uputstvo za čišćenje i održavanje kotla, kako kasnije pri održavanju ne bi bespotrebno smetali pojedini elementi grijanja.

Do sada ste već mogli primjetiti, da u instalaciji nisam predvidio ugradnju mješajućeg ventila, kojim neki proizvođači kotlova uslovljavaju garanciju na novi kotao. Uloga tog ventila bi trebala biti da „zaštiti kotao od kondenzacije“, što je zapravo obična prevara, a o čemu sam detaljnije pisao na strani „Korisne preporuke kod opsluživanja i održavanja sistema centralnog grijanja“ u temi „Mješajući ventil - ima li smisla njegova ugradnja?“.
U ovom slučaju jedino mogu preporučiti, da kupite neki kotao čiji proizvođač ne zahtijeva ugradnju tog ventila, ili ako već morate, da taj ventil ugradite prema priloženoj shemi u tehničkom uputstvu kotla. Također bih preporučio da tako ugrađeni mješajući ventil fiksirate u potpuno otvorenom položaju, odnosno na način kao da uopšte nije ni ugrađen. Svako daljnje „eksperimentisanje“ s tim ventilom moglo bi dovesti do problema sa grijanjem, o čemu sam već pisao u gore navedenoj temi.
__________________________________________________________________________________________________________________________

Pričvršćivanje elemenata instalacije grijanja na zid

Cijevi, razdjelnici i ostali elementi centralnog grijanja mogu se montirati na razne načine, zavisno od prostora u kojem se nalaze. Možete kupiti i gotove razvodne ormariće sa ugrađenim razdjelnicima, ali to je već skuplja varijanta.
Ovdje ću prikazati neke detalje, kako sam sa minimalnim ulaganjem sasvim dobro učvrstio pojedine elemente grijanja.












Kod pričvršćivanja razdjelnika koristio sam kratke komade daske od tvrdog drveta (može hrast, bukva i sl, debljine 2 – 3 cm), na koje sam zašarafio metalne šelne oblikovane po elementima koji se pričvršćuju.









Ovdje je i primjer izrade kompletne metalne armature sa šelnama, koja je odbijena od zida par centimetara uz pomoć drvenih letvica. Kada su razdjelnici dobro ukrućeni i malo odmaknuti od zida, lakše je praviti sve priključke sa cijevima. Prije pritezanja šelni, možete između postaviti komad malo debljeg presovanog kartona ili kože, kako se toplina ne bi prenosila sa razdjelnika na armaturu.


Ako se ta instalacija nalazi unutar stambenog objekta, možete kasnije sve to pokriti jednim malim drvenim plakarom.
















Ukoliko ih ne stavljate u kanale, duže trase cijevi, koje su položene izvana, mogu se također pričvršćivati sa raznim vrstama šelni.









Ako radite zatvoreni sistem i imate malu ekspanzionu posudu sa utisnutim žlijebom kao na slici, možete je pričvrstiti na zid i na ovaj način. Tu je potreban komad građevinske armaturne žice promjera 6 mm, koja se zavari po sredini (zadnja strana) za metalni flah sa rupama, a krajevi se obrade kao na slici. Tu je od alata potrebna još jedna nareznica za izradu navoja od 6 mm.


__________________________________________________________________________________________________________________________

Električno spajanje cirkulacione pumpe


Nekada su se cirkulacione pumpe centralnog grijanja, početkom sezone grijanja direktno priključivale na struju, a krajem sezone isključivale. Tako su praktično bile uključene cijelu zimu 24 sata dnevno. Zbog toga se još uvijek mogu naći kotlovi, koji nemaju ugrađen termo-prekidač. U takvim slučajevima može se naknadno dograditi vanjski termo-prekidač, koji se montira na polaznom vrućem vodu odmah kod kotla.
Ugrađeni termo-prekidači su fabrički podešeni tako, da uključuju pumpu kada temperatura vode u kotlu dostigne 65 ºC ili malo više, a isključuju se kada temperatura vode padne na 60 ºC. Na taj način u kotlovskoj posudi se stalno održava određena temperatura vode, koja smanjuje štetnu kondenzaciju. Pri tome se također značajno smanjuje vrijeme rada pumpe, čime se produžava njezin rok trajanja i štedi električna energija.
Ukoliko ste priključeni na jednu pouzdanu električnu mrežu, kod koje tokom cijele zime nema isključivanja električne energije, onda možete spojiti pumpu prema ovoj osnovnoj električnoj shemi. Treba ipak računati na to, da svaki ispad cirkulacione pumpe kod zagrijanog kotla na čvrsta goriva, sasvim izvjesno uzrokuje pregrijavanje vode u kotlu. Zato u ovom slučaju morate obratiti posebnu pažnju kod zaštitnih elementa grijanja, koji se ugrađuju u sistem.

Manuelni prekidač služi za isprobavanje pumpe u hladnom sistemu, a može poslužiti i za uključenje pumpe ukoliko bi došlo do kvara termo-prekidača, što se doduše u praksi rijetko dešava. Bilo bi poželjno da se položaji na tom prekidaču obilježe sa uključeno / isključeno, kako ne bi došlo do toga da pumpa nenamjerno ostane stalno uključena.
Za izvođenje ove električne instalacije mogu se koristiti nadžbukni prekidač i razvodna kutija, a kablovi mogu biti PGP 3x1,5 mm2.



Ako tokom zime imate problema sa isključivanjima struje iz električne mreže, onda bi trebali ugraditi alternativno napajanje za pumpu. Ono će obezbijediti da pri nestanku struje, punjenje drva u kotlu izgori do kraja, u jednom potpuno normalnom režimu rada bez pregrijavanja kotla. Pri kratkotrajnim isključenjima struje, kotao se može normalno nalagati kao da isključenja nije ni bilo.
Kod nestanka struje invertor automatski prebacuje napajanje pumpe sa akumulatora, a kada dođe struja, automatski se prebacuje na napajanje iz mreže uz dopunjavanje akumulatora.

U slučaju kada nestane struje, invertori uglavnom troše dosta struje iz akumulatora i kada na njima nije spojeno vanjsko opterećenje. To se dešava u slučaju kada je pri nestanku struje termo-prekidač na kotlu isključen, a samim tim i cirkulaciona pumpa.
Ako imate problem sa učestalim isključenjima struje (kao što je to kod nas), možete zamoliti nekog elektroničara za pomoć, da vam iznutra prespoji invertor na način, da se uključuje i isključuje preko termo-prekidača na kotlu. Kod te prepravke treba samo paziti, da se kod isključenog termo-prekidača ne poremeti funkcija dopunjavanja akumulatora. Na taj način struja iz akumulatora se može najoptimalnije iskoristiti.

__________________________________________________________________________________________________________________________

Prvo usipanje vode i ispitivanje kompletnog sistema na curenje vode pod pritiskom

Kada ste konačno sastavili sve te spojeve na radijatorima, razdjelnicima, ventilima, kotlu, ekspanzionoj posudi i ostalim elementima, došao je i onaj „trenutak istine“ kada treba ispitati, hoće li negdje procuriti voda.
Spojevi colovnih navoja fitinga sa kudjeljom i tovatnom mašću za ležajeve možda izgledaju nekako jadno i nesigurno. Međutim to je samo prividno, jer oni se koriste već decenijama kod vodovodnih instalacija, gdje su pritisci vode višestruko veći od normalnog radnog pritiska u malom centralnom grijanju. Morate biti prilično nespretni pri izradi tih spojeva, ili da ste toliki baksuz da naletite na nekakav napukli fiting, pa da vam procuri voda na takvom spoju. Međutim ima i drugih stvari na koje treba obratiti pažnju prilikom izvođenja ovog testa.





Za ovo ispitivanje prvo treba pripremiti jedno baštensko crijevo odgovarajuće dužine, kako bi s njim mogli usipati i evn. ispustiti vodu iz instalacije grijanja negdje izvan objekta. Na krajeve crijeva treba čvrsto namontirati holenderske priključke od ¾ cola (ti spojevi moraju izdržati pritisak vode, koji je prisutan u vašoj vodovodnoj instalaciji). Jedan kraj se priključuje na mali kuglasti ventil na dnu instalacije grijanja, a drugi negdje na slavinu npr. od priključka za veš-mašinu. Kada ste priključili crijevo, prvo lagano otvorite vodovodnu slavinu, da bi provjerili spojeve na crijevu.
Pošto se ova provjera vrši uz pomoć pritiska vode u vašoj vodovodnoj instalaciji, bilo bi najbolje da se to radi negdje u jesen, kada nema povećane potrošnje vode zbog nalivanja i kada je pritisak vode najveći. Tada su temperature zraka već nešto niže i stvaraju se uslovi za prvo nalaganje sistema grijanja.


KOD ZATVORENOG SISTEMA POTREBNO JE URADITI SLIJEDEĆE:

- otvoriti sve radijatorske i prigušne ventile (dovoljno je za 3 – 4 kruga, u temi ispod ove pročitajte kako se može otvoriti prigušni ventil), otvoriti ventile na glavnom vodu kod pumpe i zatvoriti sve odzračne ventile na radijatorima kao i odzračne lončiće,

- preko montiranog crijeva iz vodovodne slavine pustiti vodu u sistem grijanja, dok se pritisak na manometru ne popne na 1 – 1,5 bara,

- otvarati jedan po jedan odzračni ventil na radijatorima, sve dok iz njih ne izađe zrak i počne curiti voda. Usput treba kontrolisati pritisak u instalaciji i po potrebi dodavati vodu iz slavine.

- isti postupak treba uraditi i na automatskim odzračnim ventilima, svuda gdje ste ih montirali u sistemu (i automatske odzrake se mogu manuelno otvoriti), kao i na cirkulacionoj pumpi,

- još jednom provjerite pritisak na manometru da bude 1 – 1,5 bara, dospite po potrebi vodu i uključite manuelno cirkulacionu pumpu (ako pumpa ima više brzina, uključite je na najvišu). Ako ste ugradili pumpu preko invertora (UPS), možete na kratko isključiti taj uređaj sa električne mreže, kako bi provjerili kako pumpa funkcioniše preko tog alternativnog napajanja.

- ostavite pumpu neka radi tako pola sata – sat vremena, a u međuvremenu vizuelno provjerite, da li ima vidljivog curenja vode na nekom od elemenata instalacije. Isto tako poslušajte, da li se iz radijatora kod ventila čuje karakteristično šuškanje vode, koje označava prisustvo cirkulacije vode kroz taj krug (pri tome možete malo zavrnuti radijatorski ventil).
Ukoliko primjetite vidljivo curenje vode, odmah prekinite ispitivanje. Zatvorite vodovodnu slavinu i ventil za usipanje vode, odspojite crijevo i preko njega izbacite vodu iz instalacije izvan objekta. Nakon toga možete sanirati mjesto curenja vode.
Pošto cijeli sistem još nije balansiran, može se desiti da izostane cirkulacija vode u radijatorima koji su najudaljeniji od pumpe. U tom slučaju prije provjere tih radijatora, privremeno zatvorite radijatorske ventile na bližim radijatorima.
Ukoliko i dalje u nekom od radijatora nema cirkulacije vode, moguće je da se na dolaznom vodu (priključen na gornji ventil) stvorio „zračni čep“. Provjerite još jednom položaj cijevi prema radijatoru i po potrebi ugradite na najvišu tačku te cijevi odzračni ventil,

- ako je sve u redu, isključite pumpu i ponovite još jednom cijeli postupak odzračivanja, kao što je gore opisano,

- nakon usipanja vode i prvog odzračivanja sistema, može se krenuti na provjeru sigurnosnog ventila. U većini slučajeva pritisak kućne vodovodne instalacije je dovoljan da aktivira sigurnosni ventil centralnog grijanja (2, 5 – 3 bara). Potrebno je samo pustiti vodu da se usipa u instalaciju i pratiti pritisak na manometru sistema. Nakon aktiviranja sigurnosnog ventila, voda će preko njega izlaziti iz sistema, sve dok se pritisak vode ne prepolovi. Pri tome taj ventil zna biti dosta bučan, tako da vas to ne uplaši.






Ako pritisak vode u vodovodnoj instalaciji ipak nije dovoljan za ovu probu, može se improvizovati tako, da se negdje sa vrha sistema skine jedan odzračni ventil i na njegovo mjesto privremeno zavrne pocinčani čep sa ubačenim automobilskim ventilom (ovo je objašnjeno na početku bloga u vezi ispitivanja cijevnih radijatora). Preko tog ventila se može ručnom pumpom ili kompresorom ubaciti pritisak zraka do granice kod koje se aktivira sigurnosni ventil (sistem mora biti ispunjen vodom do tog improvizovanog čepa). Nakon završenog ovakvog ispitivanja sigurnosnog ventila, nemojte zaboraviti da vratite odzračni ventil na svoje mjesto!

- nakon probe sigurnosnog ventila, ponovo treba usuti vodu i podignuti pritisak u sistemu na 2,2 – 2,5 bara. Ostavite to neka stoji tako nekoliko sati, sa povremenom kontrolom svih elemenata grijanja. Na kraju pritisak može neznatno i da padne, ali to ne mora značiti da postoji curenje vode u sistemu.

Ukoliko na instalaciji ima nekakvog sitnog vlaženja ili kapanja vode, sada je jedinstvena prilika da se to otkrije i sanira. Kasnije kada se grijanje pusti u rad, voda će od topline brzo isparavati i ta mjesta će biti teško uočljiva.

Osim svih sastava koje ste napravili, treba dobro pregledati i unutrašnjost kotla. Skinite sve elemente sa kotla, koji se inače uklanjaju prilikom čišćenja i održavanja. Dobro pregledajte sva zavarena mjesta i sastave na kotlovskoj posudi unutar ložišta i koliko je moguće sa vanjske strane posude. Ako bi eventualno uočili neko mjesto gdje izlazi voda, mnogo je lakše reklamirati novi kotao koji još nije naložen, od onoga koji je već upotrebljavan!





Ako ste ugradili aluminijske radijatore, dobro pregledajte svaki spoj između rebara! Aluminijski radijatori se obično isporučuju u pakovanju od 10 spojenih elemenata. Kasnije se rastavljanjem i prespajanjem od tih rebara kombinuju radijatori odgovarajuće veličine prema toplotnim potrebama objekta. Tako isporučeni radijatori nisu atestirani i ponekad se dešava da su napukli na spojevima između rebara.
Kod izrade druge instalacije sa tim radijatorima, imao sam jedan takav slučaj. Jedno rebro je bilo napuklo i to ne ono koje sam ja spajao, nego rebro koje je već bilo spojeno u onom „paketu“ od 10 komada. Prilikom reklamacije napuklog rebra, imao sam priliku da vidim magacin, sa povelikom gomilom tih oštećenih radijatorskih rebara, raznih veličina i modela.

Ako ste pronašli bilo kakvo curenje vode u instalaciji, to sanirajte i ponovite cijeli ispitni postupak. Kada ste sigurni da je sve ispravno, ispustite vodu iz sistema do početnog pritiska za prvo nalaganje centralnog grijanja (visina sistema x 0,1 bar ¸+ 0,4 bara, ako ste zaboravili pročitajte ponovo „Zatvoreni i otvoreni sistem centralnog grijanja“)


KOD OTVORENOG SISTEMA POTREBNO JE URADITI SLIJEDEĆE:

- kod otvorene ekspanzione posude zatvorite otvor od oduška za zrak. Na otvor možete privremeno montirati nekakav ventil ili slavinu, kako bi prilikom puštanja vode u sistem, napunili vodom i ekspanzionu posudu. Ako niste sigurni da vaša ekspanziona posuda može izdržati nešto oko 1,5 bara pritiska, odspojite otvorenu ekspanzionu posudu i krajeve cijevi od priključaka hermetički zatvorite. To se može improvizovati uz pomoć pocinčanih mufova i čepova,

- napraviti postupak punjenja i prvog odzračivanja instalacije, identično kao kod zatvorenog sistema (pročitati gore do provjere sigurnosnog ventila),

- pošto u ovom sistemu nema sigurnosnog ventila, ta faza provjere se preskače i prelazi se na provjeru na curenje vode pod pritiskom. Za taj test je dovoljno da se u sistem ubaci voda pod pritiskom 1,8 – 2 bara (pročitati gore na šta treba obratiti pažnju),

- kada ste ustanovili da je sve u redu, možete ispustiti vodu negdje do visine priključka ekspanzione posude (pri tome se možete poslužiti manometrom, visina od manometra do priključka x 0,1 bar) . Skinite sa oduška na posudi privremeno ugrađeni ventil, odnosno vratite ekspanzionu posudu u prvobitni položaj,

- uspite vodu u posudu do odgovarajućeg nivoa za prvo nalaganje centralnog grijanja.

__________________________________________________________________________________________________________________________

Prvo puštanje grijanja u rad i balansiranje sistema

Svaka ozbiljnija firma ili privatnik koji se bave montažom centralnih grijanja, poslati će svog majstora ne samo prilikom prvog puštanja grijanja u rad, već i početkom naredne sezone grijanja. Osim uobičajenih kontrola i podešavanja, tom prilikom je potrebno upoznati korisnika centralnog grijanja sa svim karakteristikama i postupcima prilikom opsluživanja jednog takvog sistema. Naravno ako ste sami napravili svoje grijanje i ako ste proučili ovaj kompletan blog, ne samo da ste upoznati sa tim sistemom, već možete i samostalno da ga održavate i servisirate bez pozivanja majstora.


Prije nego što se naloži kotao, potrebno je napraviti jedno „preliminarno“ balansiranje sistema. Kod uključene cirkulacione pumpe i kod potpuno otvorenih radijatorskih ventila, protok vode kroz svaki radijator, odnosno grijaće tijelo, trebao bi da bude približno isti. Međutim svako od grijaćih tijela se nalazi na različitoj udaljenosti od pumpe, samim tim su spojena cijevima različitih dužina i promjera, sa više ili manje krivina. To uzrokuje različite otpore prilikom prolaska vode u svakom radijatorskom krugu. Kod tako neujednačene cirkulacije vode, radijatori će grijati različitim intenzitetom, a moglo bi se desiti i da radijatori koji su najudaljeniji od pumpe ostanu potpuno hladni. Zbog toga je potrebno izjednačiti taj protok vode, podešavanjem malih prigušnih ventila, koji se montiraju na povratnom vodu radijatora.

Sa ventila se odvrne metalni ili plastični poklopac i odgovarajućim alatom ventil se zavrtanjem zatvori do kraja. Zavisno od modela ventila, to se može napraviti najčešće uz pomoć ravnog odvijača ili imbus ključa.
Zatim treba približno odrediti udaljenost radijatora naspram pumpe, odnosno kod onih najbližih radijatora odvrnuti prigušni ventil za 1 – 1,5 krug, onih malo daljih za 1,5 – 2 kruga i sve tako do najdaljih radijatora kod kojih ventil možete odvrnuti za 3 – 4 kruga. Kod radijatora vrlo velike snage taj ventil možete odvrnuti za 0,5 do 1 krug više, ali to je već stvar slobodne procjene. (neke ventile je potrebno odvrnuti za par krugova prije nego što uopšte počnu puštati vodu. Obratite pažnju na to!)

Nakon balansiranja možete krenuti sa nalaganjem kotla. Pošto se prvo puštanje sistema u rad vrši sa punom snagom grijanja, bilo bi dobro da se za to odabere neki malo hladniji dan. Prije punjenja kotla drvima, provjerite da u ložištu nije ostao kakav alat ili neki drugi predmet. Potpaljivanje se vrši kao kod svakog šporeta na drva, s tim da ložište kotla možete napuniti drvima do vrha. Regulator ulaska zraka u ložište postavite na maksimum, a trebalo bi i da pogledate u uputstvu za upotrebu kotla, koji su još postupci potrebni prilikom startovanja grijanja za dotični kotao. Kod mene npr. kod potpaljivanja kotla treba otvoriti jednu klapnu na dimovodnom kanalu, koja se zatvara kada se vatra dobro razgori.
Ako niste sigurni da li su vam svi radijatorski ventili otvoreni, kao i eventualno još neki drugi ventili koje ste ugradili u razvod sistema, još uvijek imate vremena da sve to provjerite, prije nego što se podigne temperatura vode u kotlu. Provjerite također da li je cirkulaciona pumpa priključena na izvor električne energije. Ako pumpa ima više brzina, uključite je na srednju ili višu brzinu.

Kod svakog prvog nalaganja novog kotla, neizbježno je stvaranje neugodnog mirisa koji se stvara sagorijevanjem premaza koji se koriste za zaštitu metalnih površina. Taj neugodan miris će nestati nakon nekoliko sati intenzivnog nalaganja kotla. Ako ste pravili novi dimnjak za ovu instalaciju, iz njega će moguće na početku izlaziti gusti dim, odnosno vodena para, sve dok se ta vlaga iz njega ne isuši.

Budite prisutni u blizini kotla, sve dok se temperatura vode na kotlovskom termometru ne podigne na 65 ºC ili nešto malo više, kako bi se uvjerili da je termostatska sklopka uključila cirkulacionu pumpu. Ako u kotlu nemate ugrađeni termostat, već naknadno dograđeni vanjski termostat, podesite ga tako da se uključi kod temperature od 65 ºC očitane na kotlovskom termometru.
Kod zatvorenog sistema pritisak na manometru bi u početku trebao samo neznatno da se poveća, zavisno od veličine kotlovske posude.

Kada se uključi cirkulaciona pumpa, temperatura na vanjskom termometru (na polaznom vodu) bi trebala naglo da poraste. Nakon toga možete provjeriti radijatore po prostorijama, da li su počeli da se zagrijavaju.
U radijatorima kao i u cijelom sistemu čuti ćete neugodno šuštanje i klokotanje vode, kao posljedicu kretanja većih zračnih mjehura kroz instalaciju. U gornjim zonama radijatora, kotla, kao i u drugim dijelovima instalacije gdje su „zračni džepovi“, nalazi se veća količina zraka, koja ovom prilikom ubrzano izlazi iz instalacije grijanja, odnosno kod zatvorenog sistema odlazi u više dijelove instalacije.
Kod onih koji nisu nikada do sada pravili instalaciju grijanja, to može stvarati neugodan osjećaj pa čak i strah da je nešto krenulo naopako. I to je između ostalog jedan od razloga, zašto je kod prvog nalaganja sistema potrebno prisustvo majstora koji je pravio grijanje. Ovo je normalna pojava, koja bi trebala većim dijelom da prestane nakon prvog nalaganja kotla, a nešto kasnije i u potpunosti.

Kada „prva tura“ vruće vode iz kotlovske posude ode u radijatore, hladna voda iz radijatora će otići u kotao i cirkulaciona pumpa će se isključiti. Zagrijavanjem vode u radijatorima ti ciklusi uključenja i isključenja pumpe će prestati, a pošto je termostat za regulaciju ulaska zraka u ložište otvoren na maksimum i temperatura vode u cijelom sistemu će doći do maksimuma. Pri tome bi očitavanjem na kotlovskom termometru trebalo pazti da ona ne prelazi 90 ºC, odnosno po potrebi zatvoriti dovod zraka u ložište.

U zatvorenom sistemu grijanja kod maksimalne temperature imamo i najviši pritisak vode u instalaciji. Kretanje pritiska možemo pratiti preko manometra i ako je ugrađena odgovarajuća ekspanziona posuda, on ne bi trebao da poraste za više od 0,5 bara od početnog pritiska na hladno.

Kod kotlova koji imaju termostat za zrak izveden sa polugom i lančićem (samson), ovom prilikom se taj termostat može podesiti, skraćenjem ili produženjem lančića. Kod etažnih kotlova taj termostat je uglavnom već fabrički podešen.

Ostavite da punjenje drva u kotlu izgori do kraja, uz stalnu kontrolu temperature vode. Nakon toga ostavite da se kompletna instalacija grijanja ohladi (najbolje preko noći), kako bi mogli u sistem dosuti vodu.

Mogli ste već primjetiti, da dosta postupaka vezanih za centralno grijanje zavisi od vrste ekspanzione posude koju ste ugradili u njega, pa je tako i kod prvog puštanja grijanja u rad. Ova faza se izvodi, ne samo kako bi se grijanje ispitalo na punoj snazi, već i da se izbaci što više zraka iz „zračnih džepova“ u instalaciji. Naravno, što je više izašlo zraka iz sistema, to će se više smanjiti nivo vode, odnosno pritisak u sistemu.

- kod sistema sa ugrađenom otvorenom protočnom ekspanzionom posudom, preko oduška za zrak dopunite vodu do odgovarajućeg nivoa. Bilo bi preporučljivo da se za to upotrijebi vruća voda iz sanitarnog bojlera ili da se ova radnja odloži za koji dan, dok se voda u posudi potpuno ne ohladi. Kod ovog sistema nije potrebno više nikakvo dodatno odzračivanje instalacije. Korištenjem grijanja će se još jedno izvjesno vrijeme oslobađati razni zračni sastojci rastvoreni u vodi, koji će odlaziti direktno u ekspanzionu posudu. Za to vrijeme je potrebno samo nešto češće kontrolisati nivo i po potrebi dosipati vodu u posudu.

- kod sistema sa ugrađenom jednostavnom otvorenom ekspanzionom posudom, potrebno je kao gore dosuti vodu preko oduška za zrak do odgovarajućeg nivoa. Provjerite preko svih odzračnih ventila u sistemu, da li je još negdje preostao zrak u instalaciji. Isto kao gore, u narednom periodu korištenja grijanja, biti će potrebna češća kontrola nivoa i dosipanje vode u posudu, kao i eventualno odzračivanje sistema.

- kod sistema sa ugrađenom zatvorenom ekspanzionom posudom, dosipanje vode se vrši uz pomoć crijeva, kako je to već opisano u prethodnoj temi prvog usipanja vode u sistem (prije nego što priključite crijevo na vodovodnu slavinu, napunite ga do vrha sa vodom, kako bi u instalaciju ušlo što manje zraka). Prije nego što započnete sa ovom radnjom, uključite manuelno cirkulacionu pumpu da radi 15 – 20 minuta, kako bi se voda u kotlovskoj posudi potpuno rashladila.
Inače kada god dosipate vodu na ovaj način, radite to isključivo kod hladnog sistema!
Nakon dosipanja vode, još jednom preko odzračnih ventila manuelno odzračite cijeli sistem. Kao što sam već naveo, rastvoreni zračni sastojci se oslobađaju još neko vrijeme iz vode i u ovom slučaju će izlaziti preko automatskih odzračnih ventila. Pritisak vode će zbog toga još neko vrijeme lagano padati, pa će se sistem u tom periodu morati povremeno dopunjavati vodom i eventualno ručno odzračivati. Zato je poželjno da se u tom periodu pritisak podesi na visinu sistema (m) x 0,1 bar plus 0,4 bara (Zatvoreni i otvoreni sistem centralnog grijanja). Kada se sistem stabilizuje, taj pritisak može da se smanji na + 0,2 bara.

Nakon prvog puštanja grijanja u rad, vaš sistem centralnog grijanja je spreman za zimsku sezonu. Jedino što se može još uraditi je dodatno balansiranje sistema. Ako imate ugrađenu cirkulacionu pumpu sa više brzina, prije toga je uključite na najnižu brzinu i ostavite je trajno u tom položaju. Dodatno balansiranje se može napraviti približno, na osnovu brzine zagrijavanja svakog radijatora prilikom startovanja grijanja i to manjim korekcijama već podešenih prigušnih ventila na radijatorima. Pri tome naravno svi radijatorski ventili trebaju biti potpuno otvoreni.

Ostale stvari koje su važne kod korištenja centralnog grijanja na drva, mogu se naći u temi "Korisne preporuke kod opsluživanja i održavanja sistema centralnog grijanja".

__________________________________________________________________________________________________________________________

Još neka pitanja vezano za izradu sistema centralnog grijanja

- može li se napraviti centralno grijanje na drva sa podnim grijanjem?

Može ali... samo djelomično u kombinaciji sa radijatorskim grijanjem. Prema nekim ispitivanjima, temperatura podne obloge prilikom grijanja prostorija gdje se najviše boravi, ne bi smjela prelaziti 30 ºC. Kod viših temperatura prilikom dužeg boravka može doći do nelagodnog osjećaja, kao i do problema sa krvotokom u nogama.
Tako niska temperatura grijaćeg tijela nije pogodna za kotlove na kruta goriva, gdje temperatura vode u kotlu ne bi trebala da bude manja od 60 ºC. Ali uz pomoć 4-putnog ventila i odgovarajuće elektronske regulacije, bilo bi moguće da se napravi jedan odvojak sa razdjelnika, preko kojeg bi se podešavala nešto niža temperatura vode u podnom grijanju. Zbog grube regulacije zagrijavanja kotla, jedan veći dio objekta bi trebao da se zagrijava preko radijatora.
Kod podnog grijanja treba također uzeti u obzir slijedeće – da bi dobili adekvatnu temperaturu zraka u prostoriji sa tako niskom temperaturom podne obloge, objekat u cjelosti mora imati kvalitetnu vanjsku izolaciju. Zato mislim da ova tema više nije u domenu sistema „uradi sam“, već bi to trebalo prepustiti nekoj stručnoj osobi.
Međutim ipak nešto možete onako „odokativno“ napraviti, pod uslovom da je vaš objekat u fazi izgradnje. Prije postavljanja podne keramike u kupatilu, možete uz postojeće radijatore dodatno položiti na pod još par strukova aluplast cijevi 16 mm oko kade i nešto slično u ulaznom hodniku, ako tamo planirate keramiku. Ta cijev se može spojiti na razdjelnik preko dva jednostavna ventila, kao svaki radijator. To se može napraviti direktno u betonu bez posebne izolacije, jer tih 10 – 20 metara cijevi neće praviti neki veliki toplotni gubitak. Tu nije toliko bitna temperaturna regulacija vode koja prolazi kroz cijev, jer se u tim prostorijama ne boravi dugo. Svakako je prijatnije kada izlazeći iz kade stanete na toplu podlogu, a i takav pod se brže suši.

- može li se napraviti centralno grijanje bez cirkulacione pumpe?

Može ali... pri tome bi morali biti ispunjeni određeni uslovi prilikom odabira i montaže cijevi, kao i položaja kotla za centralno grijanje. U tom slučaju bi voda cirkulisala uz pomoć gravitacione cirkulacije, odnosno topla voda manje gustoće bi išla prema gore a hladna obrnuto. Kotao bi morao biti montiran ispod nivoa svih grijaćih tijela, a cijevi bi trebale biti većeg promjera i postavljene tako da je otpor pri prolasku vode kroz njh minimalan. Takav način izrade grijanja se rijetko gdje više primjenjuje, "a kod izrade etažnog grijanja, praktično je nemoguće ispuniti gore zadane uslove."
Ovaj zadnji dio sam stavio pod navodnike, pošto je jedan od čitaoca bloga stavio primjedbu na tu tvrdnju. Naknadnim pretraživanjem ustanovio sam da je vjerovatno ipak moguće izvesti gravitacionu cirkulaciju i kod etažnog grijanja. Pretpostavljam da se to izvodi montažom polazne cijevi sa kotla do plafona prostorije, koja bi trebala biti dosta većeg promjera nego što je uobičajeno. Nakon toga bi se polazne cijevi trebale razvoditi prema radijatorima ispod plafona, a povratne cijevi u visini poda.
Pošto nemam nikakve proračune za takav način, niti sam ga isprobao u praksi, ostaviti ću ovu tvrdnju sa rezervom.

- kako zaštiti instalaciju od smrzavanja, kod povremenog korištenja objekta tokom zime?

U ovom slučaju ljudi znaju često izbaciti vodu iz kompletne instalacije grijanja. To svakako ne bih preporučio, jer nakon izbacivanja vode, na svim unutrašnjim željeznim površinama u instalaciji, dolazi do intenzivnog stvaranja korozije. Osim toga, svaki puta je potrebno odraditi kompletnu proceduru, kao kad se grijanje prvi puta pušta u rad.
Kao jedno od trajnijih riješenja za ovaj problem jeste usipanje antifriza u instalaciju grijanja, kao kod motornih vozila.
Također je moguća paralelna ugradnja nekog manjeg električnog kotla za centralno grijanje, koji bi se automatski uključivao kada temperatura u objektu dođe do kritične granice smrzavanja. Za to bi trebali imati adekvatan trofazni priključak u objektu, kao i stabilno snabdjevanje električnom energijom tokom zime.
Ove dvije zadnje opcije su dosta skupe, ali onaj ko može sebi da priušti prazan objekat sve sa ugrađenim centralnim grijanjem, trebalo bi da ima dosta novca i za zaštitu tog grijanja.

- da li treba ugrađivati sigurnosni ventil kod otvorenog sistema grijanja?

Ovo pitanje sam već obradio u temi „Zatvoreni i otvoreni sistem centralnog grijanja“, ali se ipak vraćam na to, kako bih još dodatno razjasnio neke stvari. Ako su između kotla i ekspanzione posude pravilno postavljene cijevi adekvatnog presjeka i ako je ekspanziona posuda dobro zaštićena od zamrzavanja (jednostavna posuda sa jednom cijevi), nema nikakve potrebe za ugradnjom sigurnosnog ventila. Ali ako neko ima fobiju od nekakve mogućnosti eksplozije u instalaciji, može slobodno dodatno ugraditi sigurnosni ventil. Taj ventil se nikada neće aktivirati, ali ako to predstavlja nekakvu psihološku sigurnost, zašto da ne?

Zapravo ovo pitanje sam postavio ovdje zbog drugog razloga. Naime u nekim od slučajeva gdje ne postoje tehničke pretpostavke za ugradnju otvorenog sistema, moguće je napraviti i jedan „hibridni“ otvoreni sistem. U tom slučaju jedna jednostavna otvorena ekspanziona posuda mogla bi se priključiti na bilo koju tačku u sistemu, pod uslovom da od te tačke do kotla nema zapornih elemenata. To bi mogao biti npr. dolazni (vrući) vod nekog od radijatora u instalaciji grijanja. Pri tome se podrazumijeva da ta posuda mora biti postavljena iznad najviše tačke sistema koja je ispunjena vodom (min. 3 metra visine od pumpe), da posuda mora biti zaštićena od smrzavanja i da ima odušak koji je sproveden negdje izvan objekta.
Tako postavljena posuda bi u potpunosti funkcionisala kao svaka druga jednostavna otvorena ekspanziona posuda. U ovom slučaju jedino je sporno, kako će se sistem grijanja ponašati u slučaju havarije, odnosno pregrijavanja vode u kotlu? Cijevi između posude i kotla bile bi manjeg promjera, sa dosta krivina i bočnih priključaka, pa bi time i otpor vode pri nagloj ekspanziji bio mnogo veći. Ali zato se kod kotla ugrade sigurnosni i zaštitni termo-ventil isto kao u zatvorenom sistemu grijanja.
Ovakav način spajanja se nigdje ne spominje, iako ne postoji niti jedan argument protiv, koji bi bio zasnovan na zakonima fizike ili hemije. Ovo jednostavno „nije propisno“ moguće zbog nekih tehnokratskih i birokratskih razloga. Međutim, ako radite grijanje u svojoj režiji, ovo možete slobodno primjeniti. Na ovaj način se također može relativno lako preraditi jedan zatvoreni sistem, u jedan mnogo bolji otvoreni sistem centralnog grijanja.
Na ovaj način bi bili pošteđeni svakodnevne kontrole pritiska u sistemu, a i instalacija grijanja bi trajala duže, zbog izostanka oscilacija pritiska kod toplog / hladnog sistema. Jedino što bi ponekad trebalo kontrolisati, to je nivo vode u ekspanzionoj posudi.
Inače ovaj tekst sam trebao objaviti u sklopu teme „Zatvoreni i otvoreni sistem centralnog grijanja“, ali tamo sam već naveo dosta stvari, koje će vjerovatno stvoriti prilične glavobolje kod mnogo profesionalnih „centralaša“.


Ako imate nekih dodatnih pitanja vezano za ovu temu, možete ih ostaviti u komentarima, pa ću pokušati i to da obradim.




nastaviti će se...


__________________________________________________________________________________________________________________________

Ako imate vremena, pročitajte još moje slijedeće blogove, koji doduše nemaju nikakve veze sa centralnim grijanjem, ali koji možda mogu djelomično promijeniti neke vaše poglede na svijet.

Prvi blog je pod nazivom „Moguća teorija o teorijama zavjere“(link), u kojem se postavlja pitanje o porijeklu mikroprocesora i uopšte kompletnog informatičkog okruženja u kojem živimo. Mislim da je blog prilično dobro argumentovan, sa smjernicama za one koji su raspoloženi za nekakvo dublje istraživanje te teme.

Drugi blog je pod malo dužim nazivom „Einzigartige Schnitzereien - Igor Pesocki - Skulptur im Bild“, što u prevodu znači „Jedinstveni duborezi – Igor Pesocki – skulptura u slici“ (link). Taj blog je dvojezičan (njemački i srpsko-hrvatski) i nije komercijalnog karaktera, odnosno izloženi radovi se ne mogu kupiti, niti se mogu praviti po narudžbi.
Navedeni link vodi pravo u moju galeriju radova, odakle se klikovima jednostavno može doći na linkove, koji detaljnije objašnjavaju faze izrade nekih od mojih pojedinačnih radova.



74 komentara:

  1. Pozdrav Igore,
    imam vec postojeci razvod centralnog grijanja na drva, u sistemu osim radijatora imam spojen i kobinovani bojler od 80 litara.
    Interesuje me Vase misljenje o tome kako da rijesim problem kod kominovanog bojlera. Kada lozim vatru i kada je velika temperatura u sistemu, tada i u bojleru imam vrucu vodu, Medjutim, kada temperatura u sistemu opadne, tada i temperatura u bojleru opada. Kako da to sprijecim?
    Na ovoj adresi sam nesto procitao (http://www.grejanje-expont.rs/trokraki-mesni-sa-nalegajucim-termostatom.html), medjutim nisam siguran kako to bas izvesti prakticno. Steta je da ne koristim kominovani bojler kada ga vec imam.

    Sta bi mi Vi savjetovali?

    LP
    Boris

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Pozdrav Borise,

      ako ste željeli tokom perioda grijanja u potpunosti eliminisati grijanje bojlera električnom energijom, onda ste trebali kupiti veći kombinovani bojler, u kojem bi zagrijavali veću količinu vode na nižoj temperaturi.

      Ušteda električne energije se ostvaruje i kada je temperatura u sistemu grijanja niža od željene temperature vode u bojleru. Nije svejedno da li počinjete zagrijavanje vode sa početnom temperaturom od 10 – 20 C, ili vode temperature 40 – 50 C ili više.
      Pri tome morate koristiti drugačiji režim korištenja strujnog grijača, odnosno po potrebi upaliti bojler pred početak korištenja i nakon korištenja da se isključi. Dok je uključen električni grijač, trebalo bi zatvoriti protok vode kroz izmjenjivač topline u bojleru, kako toplina ne bi odlazila preko njega u sistem grijanja. To bi se moglo zatvarati i otvarati ručno, ili da ugradite na dovod iz centralnog grijanja prema bojleru jedan elektromagnetni ventil, koji bi bio spojen direktno na električnom dovodu bojlera (aktivira se preko prekidača za bojler).

      Što se tiče troputnog ventila iz linka, tu ne bih mogao ništa komentarisati, jer u tom slučaju sve zavisi i od ostalih komponenti koje su ugrađene u sistem, odnosno načinu korištenja tog grijanja. Možete pokušati da ugradite taj ventil, ali ipak zagrijavanje vatrom i žarom od drva je jedno, a drugo je kontrolisano i kontinuirano zagrijavanje sa npr. plinom ili strujom.

      Izbriši
  2. Poštovani gospodine Pesocki,

    Postoji li mogućnost da se iz radijatora tiijekom grijanja osjeti neugodan miris zbog nekontroliranog ispuštanja zraka i da li bi taj zrak mogao biti opasan za zdravlje?
    Inače, mislim da imam ugrađene radijatore solar 600 od Lipovice. Također, primijetio sam da su radijatori montirani tako da imaju lagani pad prema ventilu za odzračivanje.

    Srdačno,
    Hrvoje

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Pozdrav Hrvoje,

      prilikom grijanja radijatora ne može doći do nekakvog nekontroliranog ispuštanja zraka, osim ako bi radijator sa gornje strane bio probušen, ali bi onda iz njega izlazila i voda. Postoji samo prirodno strujanje zraka iz prostorije kroz sredinu radijatora (konvektorsko grijanje), kada se hladni zrak sa poda zagrije u središtu radijatora i kao lakši cirkuliše prema gore.
      Zrak koji se izbacuje iz instalacije grijanja nema miris, nije otrovan, niti može biti štetan za zdravlje. Neugodan miris se može osjećati ako je radijator možda nečim premazan, pa taj premaz prilikom grijanja isparava. Možda se negdje između rebara zavukao nekakav miš ili nešto slično.

      Prema Vašem opisu, radijatori su postavljeni pod pogrešnim nagibom. Ako prilikom grijanja imate problem sa zrakom u radijatorima, pa čak i sa zagrijavanjem radijatora, onda to može biti uzrok tog problema. Ako ipak sve dobro funkcioniše, odnosno sporni radijatori se nalaze u nekoj donjoj zoni (etaži), onda najbolje da ništa ne dirate. Ako bi nekada postojala potreba za remont sistema, pri čemu bi trebalo izbaciti svu vodu iz instalacije, onda možete i korigovati nagib kod radijatora, kako bi kod ponovnog ubacivanja vode bilo manje problema pri odzračivanju sistema.

      Izbriši
    2. Poštovani gospodine Pesocki,

      Hvala Vam na brzom odgovoru.
      U jednom od radijatora povremeno se čuje nekakvo bučkanje vode, a na drugom izgleda kao da nedostaje jedna brtva između dva rebra. Naime, na spojevima između ostalih rebara vidi se nekakva bijela brtva dok se na tom jednom spoju ne vidi. Zato sam to povezao s ispuštanjem neugodnog mirisa ustajalog zraka kakav se inače osjeti kod odzračivanja radijatora.

      Srdačan pozdrav,
      Hrvoje

      Izbriši
    3. Teško je prognozirati kvarove kod „bisera“ od instalacija grijanja, koje naprave samozvani „majstori“. Napomenuli ste da se kod odzračivanja osjeća miris ustajalog zraka, što ukazuje na to, da Vaš sistem grijanja zapravo nikada nije bio potpuno odzračen.
      Zrak u instalaciji centralnog grijanja nikako nije poželjan, jer uzrokuje unutrašnju koroziju na metalnim dijelovima. Pogrešno je uopšteno mišljenje da će aluminijski radijatori biti pošteđeni od toga, jer su kod njih rebra međusobno spojena čeličnim spojnicama. Dapače, zbog prisustva dva različita metala može osim kemijske korozije doći i do galvanske korozije, odnosno uništenja navoja na spojevima između rebara.
      Možda bi bilo dobro da Vam to ipak pogleda neki dobar majstor za grijanje, jer se više ne usuđujem da u ovom slučaju dajem bilo kakve savjete i procjene.
      Pozdrav.

      Izbriši
  3. Poštovani g. Igore. Pročitao sam vaš blog i zaista hvala vam. Razjasnili ste puno stvari koje čak ni meštri ne znaju. Ali bih vas isto tako zamolio za pomoć. Imam instalirano centralno grijanje na drva, i od prvog dana imam sto problema koje mi meštri nažalost ne znaju riješit. Naime radi se o šumovima kroz instalacije i zvukovima lupkanja prilikom paljenja i gašenja pumpe. Radi se o zatvorenom sustavu i svi radijatori su sa termoventilima. svi radijatori su odzračeni i nema zraka unutar instalacija.
    Nakon čitanja vašeg bloga pomislio sam da treba balansirati cijeli sustav kako ste i opisali, ali me muči sljedeće. neki od radijatora nisu stalno uključeni, odnosno na ventilima su prigušeni tako da ne zagrijavam prostorije koje ne koristim. Pa me zanima ukoliko balansiram sustav sa svim termoventilima otvorenim na max, i nakon toga ih prigušim, da li se opet narušava ravnoteža, odnosno da li će se opet pojavljivat šumovi ili trebam balansirat sustav prema radijatorima koji su konstantno otvoreni?
    Nadam se da vas nisam zbunio pitanjem, i ukoliko biste mi mogli pomoći bio bih vam jako zahvalan.

    Pozdrav.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Svaki sistem centralnog grijanja mora biti kompletno balansiran, bez obzira kakve ste radijatorske ventile ugradili i na koji način ih koristite. Ako npr. potpuno isključite 1 – 2 radijatora, voda će kroz sistem cirkulisati nešto brže i taj „višak“ će se podijeliti po ostalim radijatorima onoliko ravnomjerno, koliko je sistem dobro balansiran.

      Ako se radi o većem broju radijatora koji se prigušuju i zatvaraju, to može uticati na povećani hidraulički pritisak na cirkulacionoj pumpi. U tom slučaju danas je najjednostavnije ugraditi neku „pametnu“ cirkulacionu pumpu, koja elektronski reguliše protok vode prema potrebama sistema.
      Međutim ovakav slučaj ne ide baš zajedno sa jednim jednostavnim sistemom centralnog grijanja na drva. Ako se isključi i priguši veći broj radijatora, poremećuje se omjer ukupne snage grijaćih tijela i snage kotla, pa dolazi do povećane kondenzacije u kotlu, a u prelaznom periodu grijanja moglo bi doći i do pregrijavanja kotla. Zato za takve sisteme ne preporučujem ugradnju termoventila, ili ako je baš potrebno, da se ugrade na radijatore snage možda 20 – 30% od ukupne snage svih ugrađenih grijaćih tijela.
      Ako želite nekakvu finiju regulaciju temperature i povremeno isključivanje grupa radijatora, onda bi trebalo ugraditi nekakav toplotni spremnik i svu dodatnu opremu uz to. Međutim to je već duža priča, a ja sam načelno protiv toga, jer bi se obzirom na troškove već moglo razmišljati o grijanju i na neki drugi energent npr. pelete. Osim toga kod takvih sistema se pojavljuju dodatni problemi o kojima sam već pisao u temi „Korisne preporuke kod opsluživanja i održavanja sistema centralnog grijanja“.

      Što se tiče šumova i lupanja u sistemu, o tome mogu samo da nagađam, npr. ako nemate šumove kada su svi radijatori maksimalno otvoreni, a pojavljuju se kada se dio radijatora zatvori, onda bi taj problem možda riješila ugradnja „pametne“ cirkulacione pumpe, ili nekakvog redukcijskog tlačnog ventila za hidrauličko rasterećenje postojeće pumpe.
      Ako se šumovi stalno pojavljuju, onda je najčešće problem u loše odzračenom sistemu. Prividno Vam se može učiniti da su radijatori odzračeni, zato što iz odzračnih ventila curi voda. Međutim ako pogledate gore na ovoj strani sliku ispravno montiranog radijatora, vidite da i nakon odzračivanja u gornjoj zoni radijatora ostane određena količina zraka (važi za sve vrste radijatora osim cijevnih). Taj zrak mora otići tokom rada grijanja zajedno sa vodom u neki viši dio instalacije, gdje također mora biti nekakav odzračni lončić. Ako to sve skupa nije postavljeno kako treba, onda će zrak zajedno sa vodom stalno kružiti kroz sistem.
      Dakle, za to ćete na žalost morati nastaviti da tražite nekog boljeg meštra, koji će uvidom na licu mjesta znati da riješi taj problem.

      Pozdrav.

      Izbriši
    2. Hvala vam puno g. Igore na odgovoru.

      Bojim se da istinito ovo što ste napisali u vezi odzračivanja radijatora i da je još uvijek zarobljen zrak. Kada god odzračujem radijatore, iako teče vode uvijek kao da se čuje taj nekakav zrak u instalacijama i nikako da nestane. iako je mlaz vode konstantan, ali opet se osjeti zrak.
      Pokušat ću prvo balansirati sustav (jer mislim da moj meštar to nije niti napravio), a nakon toga ugraditi redukcijski tlačni ventil. Nadam se da će te dvije akcije malo popravit stanje.

      Hvala vam još jednom, i napisati ću vam što je uspjelo sredit problem.

      Pozdrav.

      Toni.

      Izbriši
  4. Poštovani,

    Izražavam sve pohvale i čestitke za za trud koji ste uložili i rezultat koji ste postigli pisanjem bloga općenito a pogotovo u vezi izgradnje centralnog grijanja!
    Trenutno sam i sam u izgradnji jednog manjeg etažnog grijanja za vlastite potrebe. Kako sam prije 11 g i sam izgradio jedan mali otvoreni sistem za stan cca 55 m2 u prizemlju kuće sada sam planirao sličan sustav izgraditi i na katu (odvojeni su stanovi) s tim da sam, dok nisam naišao na Vaš blog, planirao da to bude zatvoreni sistem. No, čitajući Vaš blog uvjerili ste me kako je dovoljno i cca 5-6 m visine koliko mogu ostvariti od pumpe (nalazi se u sklopu kotla - Centrometal Eko-cet 23 A) pa do najviše točke na tavanu gdje bi mogao smjestiti otvorenu ekspanzionu posudu.

    Hvala i srdačan pozdrav iz Moravica!
    Radovan Vučković

    OdgovoriIzbriši
  5. Pozdrav
    sve pohvale za odvojeno vrijeme i ovako kvalitetan blog. Rijetko srecem ovako kvalitetan tekst, valjda ovi dasnji šusteri od majstora ne vole komentarisat.
    e sad imam jedno pitanje za vas, tj htio bih cuti vase misljenje.
    nne rijetko se susrecem sa problemom prevelikog broja radijatora na malom presjeku cijevi. Moja praksa je ne spajati vise od dva radijatora na bakarni razvod cijevi fi 18, dok fi 15 i ne koristim. E sad vidjao sam i sulude razvode cijevi fi 15 i tri radijatora koja funkcionisu. Sta vi mislite?

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Pozdrav Ado,

      u štampanom katalogu za aluplast cijevi „Wiroflex“ pronašao sam podatak, da se preko cijevi vanjskog promjera 16 mm (unutrašnji 12 mm) mogu priključiti radijatori maksimalne snage do 4,5 kW, a preko cijevi od 20 mm (unutrašnji 16 mm) radijatori max. snage do 8 kW (kod temperature kotla 75/65 C). Tu nije ukalkulisana dužina cijevi, tako da bih taj podatak ipak uzeo sa rezervom, jer mislim da nije svejedno da li je cijev dužine 2 - 3 metra ili 20 - 30 metara.
      Međutim iz prikazanih vrijednosti može se izračunati, da se po milimetru kvadratnom površine poprečnog unutrašnjeg presjeka cijevi mogu priključiti radijatori max. snage nešto manje od 40 W. Negdje sam na još jednom mjestu našao podatke o promjeru ulaznih i izlaznih cijevi na kotlu, a koji se poklapaju sa ovakvim proračunom.
      Dakle nije toliko važno koliko je radijatora priključeno preko određenog promjera cijevi, već kolika je njihova ukupna snaga grijanja.

      Izbriši
  6. Pozdrav! Oduševljen sam ovim tekstom, kao i ostali Vaši čitaoci i to u tolikoj meri, da ste me ohrabrili da i sam krenem u uzgradnju sopstvenog sistema. Pošto imam par nejasnoća, postavio bih Vam još par pitanja "u hodu",kad se budem odlučio da radim. Nadam se da Vam neće biti teško da mi odgovorite. Za sada, kao laik, pitao bih Vas sledeće:
    1. Da li je moguće uraditi sistem, naravno otvoreni, sa kružnom dvocevnom instalacijom i da se tom prilikom izbegnu razdelnici do i od svakog radijatora? Čini mi se da bi se tako pojednostavio postupak, što ne mora da znači. Gledao sam neke takve sisteme po komšijskim kućama i čitao o tome po forumima.
    2. Pošto je moja kuća useljena i završena, nema mogućnosti za polaganje i ukopavanje cevi u zidove ili podove. Znači, bile bi vidljive. Da li povratni vod iz radijatora, mora da ide uz pod, tj.u visini povratnog priključka na samom kotlu? U tom slučaju bismo morali da preskačemo cevi, pri prolasku kroz vrata. Verovatno da to ne mora tako i da povratni vod može da ide i po plafonu. Da li možda, povratni vod, može da ide ispod nivoa prizemlja, svih radijatora i ispod nivoa samog kotla, tj.po plafonu podruma? Ta mi opcija takođe ne odgovara, ali čisto da znam. Inače, planiram da grejem oko 150 kvm, etažnom peći sa rernom Plam 20 Alfa Vranje, snage 20kw. Nabavljen je odavno i nikada nije korišćen u tu svrhu. Imam i pocinkovani kazan od el.bojlera, za eksp.posudu. Kuća je u 2 nivoa, sa unutrašnjim stepeništem(slično Vašoj). Ako ne bude bila dovoljno jaka peć, da li mogu da pravim kompromise i kalkulišem sa snagom radijatora-u sobama u kojim se malo boravi u toku dana, da instaliram slabije radijatore(spavaće, predsoblje gde bi išao radijator pro forme) ili da se zatvaraju u toku sezone radijatori u prostorijama, koje se ne koriste?
    Veliko Vam hvala i svako dobro!

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Može se naravno izraditi instalacija grijanja i bez razdjelnika, a to sve zavisi od unutrašnjeg rasporeda prostorija u objektu. Pri tome treba samo obratiti pažnju na promjere cijevi, kako bi bile odgovarajuće prema projektovanoj snazi radijatora.
      Već sam pisao, da se cijevi posebno u već završenim objektima, mogu postavljati na različitim visinama naspram priključka na kotlu. Kada se cijevi postavljaju ispod plafona ili preko tavana, ako se radi o zatvorenom sistemu ili klasičnom otvorenom sistemu, na njih je potrebno montirati odzračne lončiće. Ako se radi o otvorenom sistemu sa protočnom ekspanzionom posudom, dovoljno je montirati obične odzračne ventile, za izbacivanje zraka iz cijevi prilikom prvog usipanja vode u sistem.
      Stariji „Alfa-plam 20“ kotlovi bili su deklarisani sa snagom grijanja na ploči od 5 kW i izlazom prema radijatorima od 15 kW. Pretpostavljam da je to suviše malo da bi u potpunosti zagrijali Vašu kuću. Pri tome mislim da je bolja varijanta, da se svuda ugrade radijatori projektovane veličine za normalnu sobnu temperaturu, a onda da se po potrebi zatvaraju ili prigušuju. Prije ili kasnije pojaviti će se potreba za promjenom kotla, pa možete instalirati jači kotao. Kod takve ugradnje samo treba obratiti pažnju, da se odzrače i radijatori koji se evn. neće koristiti.

      Izbriši
    2. Hvala Vam na brzom javljanju. Nisam skoro gledao uputstvo kotla, znam da ima nekih razlika oko snage zracenja same peci, zavisno od polozaja resetke u lozistu- zimsko/letnje. Ne znam kako se to odrazava na snagu predatu vodi (moracu da nadjem to uputstvo). On ima citav mehanizam za podizanje i spustanje lozista, sa jednom osovinom cetvrtastog preseka na koju ide "kljuc" T-oblika (istog preseka) i podize se i spusta okretanjem. Slican princip, kao kad podizete i spustate auto, pomocu dizalice. Sto se kruznog sistema tice, mislim da mi na ruku ide predsoblje u prizemlju duzine 6m i sirine 1,1m, koje je u kontaktu preko zidova, sa svim prostorijama u prizemlju. Nadam se da bi cevi mogle da idu uz plafon tog predsoblja u vidu prstena i da se kroz zidove povezuju radijatori. Na spratu su prozori simetricni sa onima u prizemlju, pa bi tako bili i radijatori rasporedjeni-jedan iznad drugog u dva nivoa.
      Kazete, "treba voditi racuna o promeru cevi, prema snazi radijatora". Tu verovatno mislite na ono o cemu ste pisali, da neki prizvodjac aluplex cevi, kaze da se na "precnik od 16mm mogu povezati radijatori ukupne snage do 4kw, a na precnik 20mm do 8kw (ako se dobro secam)". Hvala, jos jednom.

      Izbriši
  7. Postovanje. Imam problem prilikom paljenja kotla. Naime prilikom odlaganja kotla kad se temperatura penje do 65c kad se pumpa pali,od 40c krene neko lupanje u kotlu i skala na manometru se trza. to sve traje dok pumpa neukljuci i voda nekrene cirkulisati. Sta je uzrok tome i koje je rijesenje? Hvala unapred

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Pojava lupanja u kotlu i sličnih zvukova karakteristična je uglavnom za slučajeve kada se usipa svježa voda u sistem i na početku sezone grijanja. Radi se o stvaranju zračnih mjehura u pregradama kotlovske posude, koji se usljed cirkulacije vode premještaju na neki viši nivo i preko odzračnih lončića ili otvorene ekspanzione posude izlaze vani. Ta pojava ne bi trebalo da Vas zabrinjava, a da bi se taj proces ubrzao, ugradite (ako već niste) odzračni lončić na polazni vod odmah pored kotla ili ako je moguće na vrh samog kotla.

      Izbriši
    2. Jesam. Ugradjena je sigurnosna grupa sa odzracnim i sigurnosnim. Imam jos problema sa zrakom u cijevima al nadam se da ce se rijesiti

      Izbriši
  8. Pozdrav. Ja takodjer imam problem lupanja radijatora, pokusavao sam prosiriti rupe za cijev izmedju dva sprata medjutim neuspjesno, takodjer sam ga pokusavao kao na slici malo odignuti od strane ventila takodjer neuspjesno.. jednostavno kad
    se upali pec (na pelet) i kad dostigne temp. za paljenje pumpe on pocne da lupka i tako cijelo vrijeme 1-2-3h nije bitno ali
    ne prestaje lupati a isto tako i kad ga zavrnem sve dok se ne ohladi... Zvuk nestane kad lupim radijator ili cijevi prodrmam
    nestane na kratko i opet pocne, pokusavao sam zatezati cijevi, olabaviti ih, rastezati itd. ali bezuspjesno..
    Zvuk kao da nastaje u 3-4 rebru, naravno odzracavam ga non-stop, pritisak vode je 1.6-1.8 bar

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Kod aluminijskih radijatora je karakteristično, da se ponekad čuju iz njih zvukovi koji više izgledaju kao nekakvo pucketanje nego lupanje. To obično zna trajati neko vrijeme nakon nalaganja usljed širenja metala, vjerovatno zbog nekakvog problema unutar samog rebra, koji je nastao prilikom pravljenja odlijevka ili zbog problema na nekom spoju između rebara.
      Ta pojava nema veze sa sistemom grijanja, niti je uzrokovana zrakom u instalaciji.
      Ti zvukovi su svakako neugodni i iritirajući, ali jedini način da se to spriječi je da se taj radijator zamijeni ili da se pokuša sa zamjenom samo par rebara u zoni gdje se čuje pucketanje.
      Moguće je i da ti zvukovi sami nestanu nakon nekog dužeg vremena eksploatacije grijanja.

      Izbriši
  9. Pozdrav,
    molim samo za jedan savijet odnosno pojašnjenje...
    Ovako,u mene je slučaj da koristit cijevni terostat tipa ovog http://i54.tinypic.com/29m6b8j.jpg
    ,bio sam nesto ga micao i sada mi starta pumpu na 25 na njemu a na kotlu je 60C,prije mi je bilo da je na njemu bilo cca 30 C namjesteno,zanima me dali je to ok jer je doslo do pomaka teermostata pa sad reagira drugacije ili nesto nije uredu. A i zanima me zato mi mora biti na termostatu 25-30 a temp u kotlu mi 60,logicki bi trebao bit termostat i temp u kotlu na istom..
    I jos nesto ovaj krizic ili ti ga vijak dali on necemu sluzi ili samo za zatvorit kuciste...
    Hvala unaprijed i srdačan pozdrav...

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Danas se na tržištu može naći raznih modela nalijegajućih termostata za grijanje, a ja to baš i ne pratim, tako da ne bih mogao precizno odgovoriti na pitanje, za šta služi križić na slici ispod regulacionog dugmeta. Moguće da je to namijenjeno za štelovanje termostata prema brojčanim oznakama na regulacionom dugmetu, ali to u ovom slučaju nije toliko bitno.
      Zanemarite temperaturu što stoji na samom termostatu, već je važno da termostat uključuje pumpu kada se na kotlovskom termometru temperatura popne do određene vrijednosti, a to je u praksi 65 C ili nešto više stepeni i da isključuje pumpu na približno 60 C. Stvarna temperatura vode na polaznom vodu u tom trenutku je nešto niža, o čemu sam već pisao u temi „Korisne preporuke kod opsluživanja i održavanja sistema centralnog grijanja“ u dijelu „Očitavanje vrijednosti temperature i pritiska sa mjernih instrumenata u sistemu“.

      Izbriši
  10. Pozdrav
    vidio sam vaš kvalitetan odgovor na moje prijedhodno pitanje i odgovor je približan mom stavu, ali sad bi da prokomentarišemo jos jedanu citaocima interesantnu stavku c.g. a to je velicina radijatora.
    U danasnje vrijeme kada se kod projektovanja grijanja najviše misli o potrošnji energenta i kada lagano počinju prevladavati kotlovi na pelet i pločasti radijatori, mišljenja sam da su veća grejna tijela uz manju temperaturu u sistemu (65-70C) dobitna kombinacija. Međutim veliki je problem naći tabelu toplinskog učinka grejnog tijela na manjim temperaturama kad svi proizvođači daju podatatak o toplotnoj moći na temperaturi 90/70.
    Npr Za jednu prostoriju 12m2 srednje kvalitete izolacije, standardne visine 2.5m, moj izracun bi bio da je za grijanje te prostorije potrebno 2.1KW toplotne energije. Taj podatak bi uzeo kod proračuna snage kotla, a za tu prostoriju ja bih izabrao radijator K22-600-1300 ili 1400. Koji bi bio vaš izbor?

    Druga stvar koja često buni je koji podatak kod proračuna snage kotla uzeti za kombinovani bojler koji se sada skoro pa u svaki sistem ugrađuje? Ja sam pregledao kataloge mnogih proizvođača ali nigdje nisam mogao naći taj podatak.
    Ado

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Mogu se naći podaci za snagu panelnih radijatora u režimu rada 75/65/20 C, samo treba malo potražiti. Proračunom se inače dobija da je ta snaga nekih 78 – 78,5 % od snage istog radijatora u režimu rada 90/70/20 C.

      http://termometal.hr/upload/catalog/groups/216/radson%20compact.pdf

      http://www.gaslider.rs/images/stories/pdf/Prospekt%20Protherm%20panelni%20radijaori.pdf

      Na početnoj strani bloga sam postavio sliku sa jednostavnim proračunom toplotnih gubitaka pojedinih prostorija, pa iskoristite to za proračun navedene prostorije.

      Što se tiče kombinovanih bojlera, realna snaga njihovih izmjenjivača topline je neuporedivo veća od snage npr. nekog cijevnog radijatora koji bi imao istu vanjsku površinu. To je zato što se toplina mnogo lakše prenosi sa zagrijanog tijela na vodu nego na zrak.
      Međutim zbog režima rada bojlera i načina korištenja izmjenjivača, odnosno regulacije protoka vode kroz izmjenjivač, taj podatak nije relevantan za proračun ukupne snage naspram snage kotla za centralno grijanje. Npr. kombinovani bojler „Gorenje“ GBK 100 od 100 l ima izmjenjivač vanjske površine 0,9 m2 sa max. snagom od nekih 27 kW, a što je i više od snage prosječnog kotla za neki manji sistem centralnog grijanja. Ili bojler „BOSCH“ GCVS 100 sa površinom izmjenjivača od 0,28 m2 daje max. snagu od 6,23 kW.

      http://www.webgradnja.hr/materijali/bosch/Elektricni-plocasti-konvektori-i-spremnici-tople-vode.pdf

      http://termometal.hr/upload/catalog/groups/368/katalog_gorenje_zagrijavanje_vode_2012.pdf

      Prilikom proračuna ukupne snage nekog manjeg sistema grijanja, na bojler bih stavio paušalno nekih 1 – 2 kW, zavisno od veličine bojlera i načina korištenja tople sanitarne vode.

      Izbriši
  11. Poštovani gospodine Pesocki, vidim da ste radi pomoći ljudima savetom pa Vam se zato obraćam molbom za savet. Hoću da uvedem centralno grejanje na drva. Do sada sam se konsultovala sa nekoliko majstora za centralno grejanje i nekako mi ni jedan nije ulio poverenje a razlog je taj što imam utisak da je njihova procena " na otprilike". Kako ne stojim dobro finansijski, uopšte mi nije svejedno ni koju bih peć kupila, ni radijatore, ni cevi i ostalo. Ukratko, volela bih da sve urađeno funkcioniše ali bez bespotrebnog troška. Stan u kome živim je u suterenu (ukopano 60cm), stara gradnja, iznad mene je jedna etaža. Spoljni zidovi su 38cm bež izolacije. Stolarija je stara ali nije u lošem stanju, veličina prozora 180/85cm. Površina za grejanje je 69,27m2, kubatura 159,69m3. Peć bi stajala u predsoblju. Dimnjak je običan 12cm ali dobro vuče. Htela bih da kupim zbog uštede struje peć na kojoj može i da se kuva. Da li biste na osnovu ovih podataka mogli da mi kažete koju peć da kupim, koje cevi i radijatore? Biću Vam neizmerno zahvalna ako mi odgorite. Pozdrav od Marice!

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Pozdrav Marice,

      ovaj blog sam zamislio i realizovao sa ciljem, da po ovoj temi pomognem ljudima koji imaju barem nekakva elementarna tehnička znanja i iskustva, kako bi samostalno mogli održavati jednostavan sistem centralnog grijanja ili eventualno kako bi sami napravili kompletno grijanje.
      Već otprilike znam kakve Vas muke muče sa majstorima, jer sam i ja prošao kroz to, a onda sam se odlučio da ipak sam pravim centralno grijanje.
      Pošto ste Vi osoba koja pretpostavljam ne može samostalno izvesti projekat centralnog grijanja, bilo bi nezahvalno s moje strane da Vam dajem savjete ovako preko interneta, već ćete se ipak morati osloniti na nekog od majstora koje imate na raspolaganju.
      U komentaru ste naveli malo podataka prema kojima bi se moglo nešto zaključiti, ali ću ipak napisati par mojih zapažanja.
      Prostor od 70m2 je prilično mali za sistem centralnog grijanja na drva, tako da bi tu trebalo tražiti nekakav mali kotao od možda nekih desetak Kw, a to i ne znam da li ima na tržištu. Da bi malo preciznije izračunali toplotne gubitke Vašeg stana, pročitajte početnu stranu bloga, gdje se nalazi dijagram za izračunavanje istih.
      Etažni kotlovi za centralno grijanje na drva nisu baš pogodni za kuhanje, a pogotovo ako su predimenzionisani. Razlog je automatska regulacija protoka zraka kroz ložište kotla, pri čemu se vatra prigušuje kada voda u sistemu postigne zadatu temperaturu. Time se i smanjuje temperatura gornje ploče, koju onda možete koristiti evn. za podgrijavanje hrane.
      Dimnjak promjera od 12 cm je diskutabilan za bilo koji kotao centralnog grijanja na drva, bez obzira što dobro vuče. Tu bi se svakako morali konsultovati sa nekim iz te struke.
      Što se tiče kupovine materijala, već kroz blog sam preferirao ugradnju alu-plast cijevi i panelnih radijatora, kao najjeftinijeg i pouzdanog riješenja. Ako ste očekivali preporuku za neku određenu firmu, tu na žalost ne mogu ništa pomoći, jer ne pratim tu tematiku pošto se ne bavim profesionalno ugradnjom centralnih grijanja. Za takve savjete ipak ćete morati ukazati povjerenje Vašem odabranom majstoru.

      Izbriši
    2. Pozdrav opet
      Pisao sam juce (branislav)

      Nisam vam juce pisao a da prethodno nisam sve procitao ali u pravu ste nesto sam i bespotrebno pitao i trazio da se dodatno ponavlja.
      Da bih sto manje zamarao voleo bih da jedno od jucerasnjih pitanja ponovim i zamolim za odgovor.

      Nemam uslova da mi kotao i ekspanzioni sud budu vertikalno povezani ali bih mogao da ih povezem cevima veceg promera da celom putanjom imaju solidan "pad" (tj. idu ukoso do tavana i na toj trasi bi svaka cev imala po 6 kolena brojeci tu i kolena ugradjena na kotao i sud.
      DA LI SMEM DA SE USUDIM NA TAKAV POKUSAJ?

      Izbriši
    3. Bez obzira na to koliko ugradite koljena na vezi između kotla i otvorene ekspanzione posude, instalacija će i dalje zadržati karakteristike otvorenog sistema grijanja. Jedino se postavlja pitanje, kako će se sve to ponašati u slučaju evn. pregrijavanja kotla? Zato u slučajevima gdje postoji dilema o prohodnosti cijevi između kotla i posude, uvijek preporučujem ugradnju sigurnosnog ventila kod kotla, na način kako se to radi kod zatvorenog sistema grijanja. To nije neki veliki novčani izdatak, ali se zato mirno spava.

      Kako sam shvatio, namjeravate ugraditi protočnu ekspanzionu posudu, kakvu sam opisao u temi "Zatvoreni i otvoreni sistem centralnog grijanja". Tu ne bih mogao komentarisati kako će se ta posuda ponašati kod ugradnje u gore opisanom slučaju, misleći pri tome na automatsko odzračivanje sistema koje sam opisao u navedenoj temi. Ali možete pokušati to napraviti, pa nakon puštanja grijanja u rad, napišite ovdje kakav ste dobili rezultat. Imati ćete malo više posla zbog ugradnje povratne cijevi, ali moguće da će sve to funkcionisati.

      Izbriši
  12. Kod gornji razvod mreze kako postaviti radijatore.Valjda ne vazi ovo pravilo gore opisano?Pitanje za majstore.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Ne znam na koje pravilo mislite, što se tiče polaganja cijevi tu ne postoje nekakva posebna pravila, već samo opcije i mogućnoti zavisno od konstitucije objekta. Ja sam izvodio ove instalacije preko razdjelnika, što predstavlja jednu od opcija. Naravno to se može izvesti i povlačenjem dvije paralelne cijevi kroz objekte uz sami plafon, pa spuštanjem izvoda prema svakom radijatoru. Što se tiče nagiba i priključivanja radijatora, to bi trebalo izvesti onako kako je opisano, jer bi u suprotnom moglo doći do problema. Polazni vod se priključuje na gornji dio radijatora, a povratni na donji dio. Priključci u tom slučaju mogu biti na istoj ili suprotnoj strani, što nisam naglasio gore u tekstu. Ako se radijator spaja na donjoj strani, priključci su naravno na suprotnim stranama (osim kod jednocijevnog sistema).

      Izbriši
  13. Gornjo razvod mreze (topla voda) radijator podinut prema ventilu kod cevi pa se automatcki odzraci kroz cev na najvisoj tacki sistema gde je odzrscno lonce ispod plafona.A naravno hladna voda se vraca donjim razvodom mreze.kod mene na posao majstori su uradili tako i do sada se nije desilo da mora da se odzracuju ventili na radijatoru.mozda su pogresili ali radi.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Majstori nisu pogriješili, već praktično na radijatorima u ovom slučaju što ste opisali, odzračni ventil na suprotnoj strani od radijatorskog nije ni potreban. Pretpostavljam da je cijeli sistem predviđen da radi i bez cirkulacione pumpe, odnosno uz pomoć gravitacione cirkulacije.
      Kako ste naveli, ta je instalacija montirana pretpostavljam u nekakvim jednostavnim radnim prostorijama, gdje estetika očito nije toliko bitna, već samo funkcionalnost cijelog sistema. Majstori u takvom slučaju mogu sebi dozvoliti, nazovimo to, malo „kreativnosti“.
      Problem je u tome što takav način montaže nije svuda primjenjiv, a gledajući od sebe, mislim da ljudi baš ne bi voljeli gledati svuda cijevi od centralnog grijanja kroz prostorije stambenih objekata u kojima borave. Zato se danas cijevi od grijanja unutar stambenih prostorija uglavnom postavljaju u donjoj zoni, a iznimno ako to nije moguće, onda se postavljaju i preko plafona ako treba. Za takve slučajeve važi sve što sam napisao u vezi nagiba radijatora, uostalom zato se proizvode i ugrađuju odzračni ventili na radijatore onako kako sam to opisao.

      Izbriši
    2. Postovanje gospodine Igore molim vas za pomoc imam cent.grijanje zatvorenog sistema pec Senko 35kw grijem prostor od 160kvadrata nemogu nikako postici temperaturu vode vecu od 60 stupnjeva dal je mozda greska u tome sto je pumpa spojena na povratnu cijev pa gura vodu u kotao i mjesa je sa vrucom i za nemogu postici vecu molim vas za pomoc unaprijed vam se zahvaljujem Marijo

      Izbriši
    3. Pozdrav Marijo,

      pretpostavljam da je u pitanju etažni kotao sa pećnicom, a prema dostupnim podacima, on u radijatore šalje maksimalno 21 kW tople vode. Količina vode u kotlovskoj posudi je relativno mala za toliku snagu, ali je to vjerovatno tako konstruisano, kako bi se mogla optimalno koristiti pećnica na kotlu. Trebalo bi još jednom provjeriti proračun toplotnih gubitaka po prostorijama i usporediti sa snagom ugrađenih radijatora.
      Pumpa je dobro spojena, ali ako želite višu temperaturu vode u kotlu, onda bi električni priključak pumpe trebao biti spojen preko termostatskog prekidača, kako bi se pumpa uključivala kada voda u kotlu postigne temperaturu od nekih 65 C. Ako taj prekidač nije već fabrički ugrađen u kotao, onda bi trebalo dodatno ugraditi nekakav nalijegajući termoprekidač na polaznom vodu.
      Iz dostupnih podataka vidim da je ložište kotla obloženo šamotom, što dosta doprinosi spriječavanju štetne kondenzacije u kotlu kod niskih temperatura vode. Moguće da su vam radijatori predimenzionisani, pa praktično koristite grijanje u niskotemperaturnom režimu. Ako je kotao predviđen za takav rad i ako postižete dovoljnu temperaturu u prostorijama, ja bih onda termostat pumpe podesio na neku nižu temperaturu od 65 C, samo toliko da se pumpa isključi kada u kotlu nema vatre.

      Izbriši
  14. Kako da izbalansiram dotok grejanja na radijatorima kod mene je i dolaza i odlazna cev na jednom ventilu? Unapred hvala

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Niste napisali imate li jednocijevni ili dvocijevni sistem razvoda instalacije. Kod jednocijevnog sistema nema šta da se balansira kod svakog pojedinačnog radijatora, već se to radi za cijelu granu.
      Danas u ponudi osim standardnih ventila ima raznih modela uronskih i usponskih ventila, od kojih su neki namijenjeni i za jednocijevne i za dvocijevne sisteme. Oni po pravilu imaju ugrađen prigušni ventil za balansiranje, a ako nemaju onda su namijenjeni samo za jednocijevni sistem.
      Prvo morate vidjeti koji sistem je kod vas ugrađen, pa onda i koja vrsta ventila je u pitanju.

      Izbriši
  15. Postovani gospodine Pesocki,

    Imam kucu sa dva kata, a na gornji kat planiram postaviti centralno grijanje na pelete i drva. Htio bih vecinu posla uraditi sam, pa vas molim ako mi mozete pomoci.
    1. Da li je bolje staviti Alu i CU cijevi, debljina fi16?
    2. Stan ima nekih 120 kvadrata i biti ce u njemu 10 radijatora. Da li mi mozete poslati link ili shemu razvlacenja cijevi za takav sistem?
    3. Da li su za vertikalu dovoljene dvije cijevi fi22?
    Ako sam obavim stemanje i postavljanje cijevi, bez spajanja, ustedjeti cu dosta, pa cvas molim za pomoc. Hvala lijepa.

    Lp,
    Darko

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Pozdrav Darko,

      1. pretpostavljam da pitanje glasi, da li je bolje staviti alu-plast ili Cu cijevi, debljine fi 16 mm?
      Standardni promjer alu-plast cijevi je 16 mm (unutrašnji 12 mm), a bakrenih cijevi 15 mm (unutrašnji 13 ili 13,4 mm). Sa alu-plast fi 16 možete priključivati radijatore snage do nekih 4,5 kW, a bakrenim fi 15 do nekih 5,5 kW.
      Pošto želite sami postavljati cijevi, svakako bih preporučio alu-plast cijevi, jer je sa njma mnogo lakše raditi, možete ih montirati u komadu bez spajanja od razdjelnika do radijatora i mnogo su jeftinije od bakrenih cijevi. Nekada sam bio skeptičan prema takvim cijevima zbog korištenja plastike kao materijala, međutim vrijeme je pokazalo da su one ipak vrlo pouzdane. Barem ja nikada nisam čuo da je bilo nekakvih problema sa takvim cijevima u sistemima grijanja,

      2. svaka instalacija grijanja je priča za sebe, tako da ćete način razvođenja cijevi morati sami da osmislite, onako kako to prostorije unutar stana dozvoljavaju. Ako ste se već odlučili da sami odradite grubi dio posla oko grijanja, preporučio bih da pročitate i ostale stranice bloga, konkretno za ovo pitanje stranu „Specifikacija materijala i zaštitni elementi centralnog grijanja“,

      3. preko bakrenih cijevi fi 22 mm (isto alu-plast 26 mm) možete povezati radijatore ukupne max. snage nekih 13 - 14 kW. Prethodno morate napraviti barem grubi proračun toplotnih gubitaka prostorija u stanu, kako bi znali da li vam taj promjer cijevi odgovara. Na početnoj strani bloga imate jedan od načina za takav proračun.

      Izbriši
  16. Postovani gospodine Pesocki!
    Uvela sam grijanje prosle godine i sad imam problem .Kotao Centrometal 20 kw na kruta gorivo. odzak mi je schiedel 16f, sad mi pec pusta smolu i katran.Neznam sta da radim.Majstor koji mi je radio grijanje.uzeo i novce i ne javlja se..
    Da li je kotao Centrometal 20 kw prevelik za mojih 70 m2..ili je nesto drugo u pitanju.
    Mi smo hteli pec od 14kw ali ovaj majstor nije hteo.Svi majstori koje sam pitala rekli su mi da pec velika i da nemam dovoljno radijatora.?Hvala puno
    Lijep pozdrav

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Prvo što se radi kod ugradnje bilo kakvog grijanja je proračun toplotnih gubitaka objekta koji se zagrijava. Prema tome se određuje snaga grijaćih tijela po pojedinačnim prostorijama, odnosno projektovana snaga kotla ili elektro mreže ako se radi o grijanju na struju.
      Ne znam kako je taj objekat izolovan, ali i u najgorem slučaju 20 kW je previše za objekat površine 70 m2. Kada je kotao na kruta goriva mnogo predimenzionisan, onda je normalna pojava da se u njemu kondenzuje veća količina katrana.
      U ovom slučaju kondenzaciju katrana možete smanjiti češćim nalaganjem manjih količina drveta, ugradnjom toplotnog spremnika sve sa pratećom opremom ili „modifikacijom“ kotla ugradnjom šamotnih obloga unutar ložišta, naravno ako je to kod ovog kotla moguće izvesti.
      I naravno uvijek ostaje mogućnost da se ugradi kotao odgovarajuće snage.
      Preporučio bih da pročitate na strani „Korisne preporuke kod opsluživanja i održavanja sistema centralnog grijanja“ temu „Priprema drva za zimu i stvaranje kondenzacije u kotlu centralnog grijanja“. Time će mnoge stvari vezano za kondenzaciju u kotlu biti jasnije.

      Izbriši
  17. Poštovani gospodine Pesocki,

    u sklopu renoviranja kuće renoviram sve instalacije pa tako i vodovodne i grijanja. Imam staru peć za centralno grijanje marke Gorenje iz sredine osamdesetih koja na sebi ima u gornjoj zoni direktno ugrađeni spremnik za toplu vodu. Znači peć i spremnik za toplu vodu su jedna cjelina. Zanima me da li bi preporučili da Pex-Alu-Pex cijevi priključim direktno na kotao, ili je bolje da pocinčanim cijevima se spojim na kotao i nakon toga se udaljim njima par metara od peći pa da onda ostatak instalacije napravim od Pex-Alu-Pex-a?

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Nekada su se pex-al-pex cijevi proizvodile u jednom standardnom kvalitetu što se tiče njihovih radnih karakteristika. To znači radna temperatura do max. 95C kod radnog pritiska do max. 10 bara. Takve cijevi se mogu bez problema koristiti i kod vodovodnih i kod instalacija centralnog grijanja. Međutim primjetio sam da danas u ponudi imamo i pex-al-pex cijevi sa znatno slabijim radnim karakteristikama, tako da pri kupovini treba obratiti pažnju na to.

      Što se tiče montaže tih cijevi direktno na kotao centralnog grijanja, tu ne bi smjelo biti nikakvih problema, bilo da se radi o dijelu za grijanje objekta ili dijelu za grijanje sanitarne vode. Jedino treba paziti da se pex-al-pex cijevi ne montiraju preblizu dimovodne cijevi između kotla i dimnjaka, po mogućnosti da se izbjegava montaža iznad te dimovodne cijevi.

      Izbriši
  18. Poštovani Igor Pesocki, prilikom gradnje kuće (180 m2, P+P) ugradio sam centralno grijanje na čvrsto gorivo, snaga peći je 35kw.
    Nakon što sam kuću termoizolirao i tavanski prostor prekrio staklenom vunom dolazi do povećane kondenzacije u peći koja stalno kvasi i kada je otvorim dimi.
    Da li bi rješenje bilo da kupim manju peć 25kw . Napominjem da svi radijatori imaju termosatatske glave ili je problem nešto drugo. Unaprijed hvala.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Postavljanjem termoizolacije na kuću značajno umanjujete toplotne gubitke kuće, pa je time postojeći kotao postao predimenzionisan. Kao što sam već objasnio na strani „Korisne preporuke kod opsluživanja i održavanja sistema centralnog grijanja“, u takvom slučaju je normalno da dolazi do povećane kondenzacije u kotlu.
      Ako planirate zamijeniti taj kotao za manji, onda je prethodno potrebno napraviti novi proračun toplotnih gubitaka objekta. Jednostavan proračun koji sam postavio na početku bloga namijenjen je za objekte koji nemaju toplotnu izolaciju, pa se ne može koristiti u ovom slučaju. Zato možete probati to izračunati preko priloženog linka ili naći neki sličan link u internetu. Naravno ja ne mogu garantovati potpunu tačnost dobivenih rezultata niti za jedan proračun iz interneta, ali se nadam da je to barem približno tačno.

      https://www.knaufinsulation.hr/energetski-kalkulator-koliko-novca-troši-vaša-kuća-1

      Na dobiveni rezultat toplotnih gubitaka u kW doda se još 10-15% snage i to bi bila približna snaga kotla potrebna za zagrijavanje vašeg objekta.

      Što se tiče termostatskih radijatorskih ventila, već sam pisao da to ne bih preporučio za ovakvu vrstu grijanja, jer u prelaznom periodu mogu dovesti do pregrijavanja kotla. Ako je već neophodno, onda da se postave na nekih 20-30% grijaćih tijela, a na ostalima da se ugrade obični ventili.
      U ovom slučaju i oni doprinose većoj kondenzaciji u kotlu, jer kada se kuća zagrije, oni svojim zatvaranjem značajno smanjuju protok vode kroz kotao. Time se povećava temperatura vode u kotlu, regulator protoka zraka se zatvara i dolazi do nepotpunog sagorijevanja drva ili ugljena što uzrokuje kondenzaciju.

      Izbriši
  19. Poštovani gospodine Pesocki, prvo Vam se želim zahvaliti na iskustvima i znanjima koje delite sa nama. Tekstovi su Vam pisani jednostavno i jasno, tako da su lako razumljivi. Ipak obiluju vrlo korisnim informacijama. Naročito korisnim onima koji kao ja planiraju da se upuste u samogradnju sistema grejanja. Zaista za svaku pohvalu. Molio bih Vas za mišljenje vezano za nedoumicu koju imam. Posedujem polovan, ali ispravan kotao Central 20 i dovoljno radijatora. Prilikom izrade ravnajućeg sloja u svom delu kuće sam razveo sistem pex al pex cevi od budućeg razdelnika do svakog radijatora i nazad. Nosim se mišlju da taj kotao ne postavljam u kuhinju, nego da ga spustim u podrum. U tom slučaju bih ga obložio kamenom vunom da smanjim isijavanje toplote u podrum i efikasnije grejem vodu za radijatore. Na taj način bih izbegao loženje u stambenom prostoru. U pogledu povezivanja cevi nebi bilo problema jer je podrum tačno ispod kuhinje i sabirnik i razdelnik će svakako biti dole. Kakvo je Vaše mišljenje o tom oblaganju kotla vunom? Praktičnl bih od kotla za etažno napravio kotao za centralno grejanje. U napred hvala

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Etažni kotlovi su projektovani prvenstveno za korištenje unutar stambenog prostora. Stavljanjem dodatne termoizolacije na takve kotlove, onaj dio toplotne energije koji se normalno osobađa u prostor, neće moći u potpunosti da se prebaci u zagrijavanje radijatora. Zbog toga, a i zbog unutrašnje konstrukcije, iskoristivost takvog kotla će biti značajno manja ako ga smjestite u podrum. Međutim, ljudi se danas zbog nedostatka materijalnih sredstava snalaze na razne načine, pa ima primjera i takve ugradnje.
      Ovo bih mogao preporučiti samo kao nekakvo privremeno riješenje, dok se ne steknu uslovi za nabavku kotla koji je predviđen za ugradnju u kotlovnicu.

      Izbriši
  20. Postovanje.imam problem sa brujanjem tj.zujanjem u cijevima I kotlu.Radi se o zatvorenom sistemu grijanja etazno.Sistem sam ozracio iopet taj neugodni zvuk.To zujanje mi se najvise cuje kod pumpe,inju sam ozracio I opet zuji.Molim Vas vase misljenje.Unprijed hvala

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Zujanje koje ste opisali nije uzrokovano zrakom u instalaciji grijanja, već je tu uglavnom uzrok dotrajalost ležajeva u motoru pumpe.
      To zujanje možete ukloniti i time produžiti vijek trajanja pumpe na slijedeći način:

      - grijanje odnosno pumpa moraju biti isključeni, najbolje je da nađete osigurač od tog strujnog kola i da ga isključite ili ako je to spojeno preko utičnice onda izvadite utikač,
      - zatvorite ventile na ulazu i izlazu pumpe,
      - odvrnite četiri šarafa koji drže kučište motora za armaturu pumpe,
      - kučište motora odvojite od armature, a prethodno pripremite nekakvu posudu i krpe za brisanje, jer će tu izaći određena količina vode,
      - očistite prvo krpom sastave između kučišta i armature, postavite kučište okrenuto za 90 stupnjeva u smjeru kazaljke na satu i zavrnite natrag šarafe. Prethodno provjerite da li je strujni kabal dovoljno dugačak za ovu intervenciju.

      Otvorite ventile i uključite pumpu da provjerite da li je zujanje nestalo. Ako se još uvijek čuje, znači da je pumpa dosta dotrajala, pa pokušajte na isti način okrenuti kučište pumpe u istom smjeru za još 90 stupnjeva.
      Ako bi nakon ove intervencije kapala voda između kučišta i armature, onda morate zamijeniti dihtung ili pri montaži koristiti nekakvu diht masu. Pošto je zatvoreni sistem, na kraju provjerite pritisak i ako treba dospite vodu.

      Ovo je prema uputama za Grundfos pumpu, ali se nadam da važi i za druge jednostavne cirkulacione pumpe.

      Izbriši
    2. Postovani gospodine Igore!molim vas za pomoc!Prioje 10 ak dana mi je ugradjen kotao,originalni alfin,u obicnu alfa 70 i razvedeno grijanje u stanu na postojeci jednocijevni sistem.E sad nastaje problem kad nalozim vatru ona nece da gori,nesto je gusi.Na ovom sporetu ne postoji otvor za yrak odpozadi,nego samo na prednjim vratima iza kojih je lugara.Kad ta vrata zatvorim vatra se ugasi.Stanujem u stambenoj zgradi na zadnjem spratu i dimnjacar mi je rekao da je dimnjak dovoljno visok.Majstor koji je ugradjivao kotao tvrdi da je tu sve u redu i da bi trebalo produziti dimnjak.Temperatura koju mogu da postignem sa takvom vatrom je 40 stepeni ni makac vise.Cak se ne grije ni prostorija u kojoj je sporet.Napominjem da je sporet prije ugradnje kotla super grijao cak tri prostorije.Molim vas za pomoc jer ne znam sta da radim posmrzavasmo se.Unaprijed zahvalna.

      Izbriši
    3. Svaki kotao za centralno grijanje na drva MORA imati ugrađen automatski regulator protoka primarnog zraka, ili kako u fabričkim uputama stoji, regulator snage šporeta. Kod fabričke verzije peći Alfa 70 ET i Alfa 90 HET taj regulator je ugrađen sa zadnje strane, pa ako se već vrši modifikacija obične peći, to je obavezno trebalo da se ugradi.

      Moj savjet bi bio da vratite sve u prvobitno stanje, kako je bilo prije ugradnje kotlovske posude, a kada prođe sezona grijanja, da se ustanove nedostaci koji su nastali pri modifikaciji peći.

      Kroz blog sam već napominjao, da dimnjak koji dobro služi kod običnog šporeta na drva, ne mora obavezno da bude odgovarajuć i za etažni kotao. Doduše, kod vašeg navedenog problema gušenja peći, mogli ste ustanoviti da li peć u tom slučaju dimi u prostoriju.
      Inače što se tiče kotlova iz serije Alfa 70 ET i 90 HET i njihovih modifikacija, nešto ne vjerujem da su deklarisane vrijednosti snage isporučene na radijatore tačne. Mislim da je površina izmjenjivanja toplote kod posude zapremine od samo 5,5 litara suviše mala, da bi mogla isporučiti 8 kW na radijatore. Zato ako se kasnije otklone nedostaci nastali kod ugradnje kotlovske posude, nemojte imati prevelika očekivanja od te peći što se tiče grijanja ostalih prostorija preko radijatora.

      Izbriši
  21. Postovani gospodine Igore!Imamo uradjeno etazno grejanje na drva alfa plam 20,otvoren sistem.Desava se da nam se cuje zujanje kako kad vri voda u kotlu,a temperatura bude oko 40-50 stepeni,do skoro je to zujanje bilo praceno i lupanjem,ali majstor koji nam je radio grejanje je nesto mjenjao i lupanja vise nema.Da napomenem samo da su nam cjevi preko plafona i od gore se spustaju do radijatora.Da li vi znate sta bi mogao biti uzrok tog zujanja?Da malo opisem,to zujanje je bas bucno,kao da kljuca voda u kotlu sporeta.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Razni zvukovi iz kotla mogu se pojavljivati kao posljedica stvaranja zraka u kotlovskoj posudi pri zagrijavanju vode. To je posebno izraženo nakon svježeg usipanja vode u sistem, a nakon određenog vremena grijanja kada rastvoreni zračni sastojci izađu iz vode, ti zvukovi bi trebali nestati. Koliko će trajati to vrijeme zavisi od toga kojom brzinom se odzračuje cijeli sistem, odnosno kojim intenzitetom nalažete peć i kako su postavljeni odzračni lončići.
      Ako taj problem potraje duži period, tražite od majstora da vam ako je moguće prepravi ekspanzionu posudu kako sam opisao na strani "Zatvoreni i otvoreni sistem centralnog grijanja".

      Izbriši
  22. Postovani imamo uradjeno grijanje sa plasticnim cijevima za grijanje.Pec je alfa 20 kw.Odlicno nam grije ali imamo problem stalnog opadanja pritiska i sistemu.Npr.vatru nalozimo pritisak bude 1.2 bara i sve ok nema problema u toku lozenja problem je kada se vatra ugasi i pumpa se gasi isto na 1.2 bara.Pritisak tada pada kada je pec hladna za pola do 1 bar.I tako poslije svakog lozenja.Znaci sistem moramo punit svake sedmice.Bili bi vam jako zahvalni na odgovoru.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Pročitajte temu "Zatvoreni i otvoreni sistem centralnog grijanja".

      Izbriši
  23. Postovani, molim Vas za komentar koji mi je izuzetno vaza, jer do sada su tri majstora dala razlicita misljenja. Dakle, imali smo tzv narodno grijanje tj sporet od 18 kW prikljucen na otvoreni sistem. Nabavili smo alfa plam pec 19 kW a i radili smo sanaciju kupatila. Majstor u kupatilu gdje imamo kombinovani bojler i u jednoj sobi nije vratio loncice za odzraku uz objasnjenje da nam ne trebaju jer je on ugradio sire cijevi od peci prema ekspanzionoj i nece biti problema sa zrakom. Od tada prilikom gasenja vatre cuje je jako zuborenje vode kod peci. Dopunjavao je vodu i odzracivao radijatore ali ne pomaze.Drugi majstor je predlozio odzracivanje ekspanzione posude,ali nije to uradio. Nakon toga pocela je da lupka pumpa, prvi majstor je rekao da ne zna zasto a drugi je skinuo i unutra nasao mali komadi kudelje. Pumpa je bila instalirana naopako pa je drugi majstor okrenuo za 180 stepeni. Sad pumpa ne lupka ali je prilicno vruca dok radi cak i kada voda padne na 30 stepeni. Prije je temperatura vode kada pumpa prestane sa radom zaustavljala se na 20 stepeni a sada pokazuje 30. Pritisak se krece do 0.3 bara jer je ekspanziona posuda na tavanu na visini 2 do 3 metra. S obzirom da sam vec u tolikom strahu da se od njihovog ispravljanja radova jednog iza drugog, a pri tom moram zvati nekoliko jer jednostavno taj koji dodje ne rijesi problem, ne dodje do pregrijavanja molim Vas za komentar na trenutno stanje.
    Hvala i srdacan pozdrav

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Teško je ovako davati nekakve dijagnoze bez uvida na licu mjesta, ali bih se ipak osvrnuo na par stvari iz izloženog.
      Vi ste već koristili od ranije centralno grijanje, kojim ste pretpostavljam bili zadovoljni, pošto niste spominjali nikakve probleme iz nekog ranijeg perioda. Prema tome trebalo je vratiti sve elemente grijanja u prvobitno stanje nakon zamjene kotla, odnosno sanacije kupatila.
      Nakon usipanja svježe vode u sistem, cijela instalacija grijanja mora da se odzrači. Prvim odzračivanjem preko odzračnih ventila samo se izbacuje zrak koji je ostao u dijelovima instalacije nakon usipanja vode, kako bi se uopšte mogla uspostaviti cirkulacija vode kroz sistem. Potpuno odzračivanje traje jedan duži ili kraći period, zavisno od toga kolika je instalacija grijanja i kako je napravljena. Pri tome treba da izađe još preostali zrak iz „zračnih džepova“, kao i zračni sastojci koji su rastvoreni u vodi. U cijelom tom periodu mogu se povremeno čuti razni zvukovi iz kotla, cijevi, pumpe i sl.
      Još nisam čuo da se otvorena ekspanziona posuda odzračuje, niti mi je jasno kako bi taj majstor to izveo.
      Što se tiče pumpe, teško da je ona bila naopako instalirana, jer bi se to osjetilo na radijatorima već nakon prvog nalaganja, odnosno većim dijelom bi bili potpuno hladni. Lupkanje u pumpi nije mogla da uzrokuje niti kudelja, već pretpostavljam da su ležajevi (piksne) elektromotora dotrajali, pa je rotor tokom okretanja kačio stator. Taj problem se može riješiti okretanjem kučišta elektromotora na armaturi pumpe za 180 stupnjeva, znači ne okretanjem cijele pumpe.
      To što Vam se čini da je pumpa vruća, ipak je samo subjektivni osjećaj, jer su te pumpe projektovane da rade do temperature vode od 110 °C, a to je temperatura kod koje bi se mogli dobro opeći.
      Uključenje i isključenje pumpe se reguliše preko termostatskog prekidača koji može da se podesi na odgovarajuće temperature. Mislim da je 30 °C premalo, ali ako nemate kondenzacije vode u kotlu, onda ostavite to tako.
      Kada se radi o niskim pritiscima u otvorenom sistemu grijanja, da bi precizno odredili pritisak bolje je koristiti metar, jer su manometri za grijanje suviše grubi i neprecizni na tako niskim vrijednostima. Znači svaki metar visine vodenog stuba - 0,1 bar pritiska. Visina između pumpe i nivoa vode u ekspanzionoj posudi trebala bi biti barem 3 metra, kako bi se ispoštovao minimalni pritisak vode u pumpi od 0,3 bara.

      Izbriši
  24. Postovani Igore,
    Prije svega zelim Vam sretnu i uspjesnu Novu godinu! Jos jednom Vam se zelim zahvaliti za pomoc. Nakon Vase poruke i misljenja da je sve trebalo biti vraceno u prvobitno stanje jer nije bilo problema godinama,pronasla sam treceg majstora koji je rekao da nam je prikljucak nove peci uradjen kao za zatvoreni sistem i da ukoliko zelimo zadrzati otvoreni sistem, moramo cijevi od ekspanzione koje idu sa tavana i sada su direktno prikljucene na cijevi od peci odvojiti i zatim produziti i jednu prikljuciti ispod pumpe, a drugu iznad umjesto da su sa tavan direktno prikljucene na cijevi koje vode od peci. Takodjer je skinuo sigurnosni ventil uz objasnjenje da se on aktivira na 2 bara sto mi ne mozemo postici jer je kod nas 0.3 i u slucaju havarije voda i para idu preko krova. Termostatski prekidac je namjestio na 50 stepeni, iznad pumpe postavio dva ventila za manuelno odzracivanje i vratio sve skinute automatske odzrake gdje su i bile. Pored toga ugradio je slavinice na svaki radijator. Nakon svega ovoga uradio je odzracivanje sistema, rekao da pumpa nece jos dugo jer ponekad lupka i to cini mi se zbog rotora. Od tada je proslo desetak dana bez zuborenja, pistanja, kloktanja i raznoraznih drugih zvukova. Nadam se da Vama ovo ima sada sve smisla,izvinite ako sam nestrucno objasnila sta je prepravljeno i jos jednom puno hvala za savjet.

    Srdacan pozdrav

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Puno Vam hvala na lijepim željama, a ja također želim Vama i svim ostalim čitaocima ovog bloga sve najbolje u Novoj 2020. godini.
      Iz opisanog nisam baš najbolje shvatio kako je sve to sada spojeno, ali najvažnije je da ste riješili problem i da ste sada zadovoljni sa grijanjem.
      Htjeo sam samo dodati još nešto na moj prethodni komentar vezano za pumpu. Okretanje kučišta motora na armaturi pumpe je samo kao najbrže privremeno riješenje u nuždi, kako ne bi došlo do zastoja grijanja onda kada je to najviše potrebno. Kao što je Vaš majstor konstatovao, trebalo bi već sada razmišljati o nabavci nove pumpe, kako bi ste u slučaju blokiranja stare pumpe mogli što prije osposobiti sistem grijanja. Ako pumpa blokira početkom vikenda ili nekog praznika, moglo bi se desiti da ostanete par dana bez grijanja.
      Tu pumpu neki malo spretniji „sam svoj majstor“ može zamijeniti za pola sata do sat vremena i zato bi bilo dobro da imate taj dio u rezervi. Nova pumpa bi trebala imati iste priključne dimenzije i barem približno istu snagu kao stara, a preporučio bih da uzmete neku kvalitetniju običnu pumpu (bez elektronike) koja je skuplja, ali ste onda barem s te strane mirni narednih 15 - 20 godina ili duže. O tome se možete konsultovati i sa svojim majstorom.

      Izbriši
  25. Poštovani Igore,
    kako imam potrebu za instaliranjem " narodnog grijanja" u jednoj seoskoj kamenoj kući imam svakako i estetske zahtjeve. Postoji li mogućnost da u sistemu grijanje bude montirana " kamin peć" kako bih pored termalnog komfora grijanja prostora putem radijatora imala i efekat vatre u " kaminu" kao jedan lijep vizurlni momenat?
    Unaprijed hvala na odgovoru i savjetu.
    S poštovanjem
    Larisa

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Imate naravno u ponudi i kamine za centralno grijanje. Ne bih mogao konkretno predložiti od koje firme da uzmete kamin, ali svakako prvo treba napraviti proračun toplotnih gubitaka objekta, kao i vidjeti kakva je situacija sa dimnjakom za takvu vrstu peći. Kada se napravi proračun toplotnih gubitaka, onda ćete znati koje snage treba biti kamin, čime će se suziti izbor pri odabiru kamina.
      Od ponuda koje sam mogao naći na internetu, uglavnom svi kamini za centralno grijanje imaju maksimalni radni pritisak od 2 bara. To baš i nije nekakav obečavajući podatak što se tiče kvaliteta kotlovske posude kamina, a i morali bi da računate na otvoreni sistem, što podrazumijeva otvorenu ekspanzionu posudu negdje na tavanu kuće.
      Kada saznate koje snage treba biti kamin, ako razmatrate više ponuda, preporučio bih da obratite pažnju na podatak o količini vode u kotlovskoj posudi i da uzmete onaj kamin u koji stane više vode.

      Izbriši
  26. Poštovani Igore,

    živim u zgradi s centralnim grijanjem. Ujutro (od 5 do 7h) i navečer prilikom gašenja sustava (od 22 do 24h) cijevi nesnosno kuckaju i lupaju. Prvo sam mislio da su držači cijevi vertikale, sve sam ih promijenio ali bezuspješno, koji dodatni razlozi mogu biti na lupkanje cijevi prilikom hlađenja ili grijanja? Kada je grijanje u pogonu i nema rasta ili pada temperature na vertikalama sustav ne pušta nikakav zvuk. Zvuk se čuje u dijelu cijevi od držača cijevi do stropa (u gornjem dijelu). Može li razlog biti što nemam rozeta na plafonu?

    Unaprijed hvala,

    Petar M

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Prilikom zagrijavanja i hlađenja sustava grijanja, svi metalni elementi instalacije se šire i skupljaju. To su vrlo mala pomjeranja, ali dovoljna da na nekim mjestima gdje se cijevi ili radijatori dodiruju sa krutom i fiksnom površinom, stvaraju neugodne zvukove pucketanja.
      To su obično mjesta gdje cijevi prolaze kroz betonske ploče i zidove, ukoliko su zalivene betonom, ili tačke na zidnim nosačima radijatora na koje se radijatori oslanjaju.
      Prilično je teško locirati gdje je točno izvor tog pucketanja, jer se ti zvukovi prenose preko cijevi po cijeloj instalaciji. Posebno je to problem u vašem slučaju, pošto imate zajedničko grijanje za cijelu zgradu, pa izvor tih zvukova može biti i u nekom susjednom stanu.
      Vjerovatno i vaši susjedi imaju taj problem, pa pokušajte sa njima zajedno da nađete te sporne tačke. Što se tiče saniranja tih mjesta, tu ne bih mogao dati nekakav konkretan savjet, jer sve zavisi od slučaja do slučaja. Uglavnom nešto improvizirajte tako da se cijevi olabave ili da se nešto podmetne, kako ne bi dolazilo do direktnog struganja metala po tvrdoj površini.

      Izbriši
  27. Poštovani, razmišljam o samogradnji otvorenog sistema grijanja preko Vaših uputa. Negdje sam čitao kako se mogu koristiti i ppr cijevi za instalacije, te bi Vas zamolio za Vaše mišljenje. Hvala unaprijed.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Vodovodne ppr cijevi imaju nešto slabije karakteristike nego alupex cijevi, ali u principu bi se mogle koristiti za grijanje.
      Kod plastičnih cijevi je odnos temperature vode i maksimalnog pritiska u instalaciji obrnuto proporcionalan, što znači da što je veća temperatura vode, zbog omekšavanja plastike dozvoljen je i manji pritisak vode.
      U praksi te veličine dozvoljenog pritiska daleko premašuju pritiske koji se realno pojavljuju u instalaciji grijanja, a posebno kod otvorenog sistema gdje je taj pritisak minimalan i konstantan.
      Ipak ne znam zašto bi se odlučili za ppr cijevi, kad je cijena tih cijevi sve sa fitinzima za spajanje približno jednaka cijeni alupex cijevi, koje su namijenjene za centralno grijanje, manje je posla oko spajanja, a i nešto su manjeg vanjskog promjera. Naravno što je više spojeva u instalaciji, više je i potencijalnih mjesta gdje može vremenom doći do nekakvog curenja vode, ako spojevi nisu baš dobro napravljeni.

      Izbriši
  28. Nije mi jasna skica ispod "ispravnog" radijatora. Što nebi trebalo biti obrnuto sudeći po gornjoj slici ispravnog radijatora? Odnosno na lijevoj strani skice iznad crte sjecišta ,a na desnoj strani malo iznad crte sjecišta dijagonala? Jer koliko sam ja shvatio radijator ne smije biti strogo pod vaser vagom već mora imati blagi nagib od radijatorskog do odzračnog ventila? Ono što ja planiram jest kupiti limene radijatore; sam ih namontirati na zid i do njih sprovesti Alu Pex cijevi(20 i 16mm)bez razdjelnika već po "starinski", sa spojevima; znači po uglovima kuće ići sa vodećim cijevima 20mm i od njih spuštati 16mm cijevi do radijatora (znači vidljive cijevi, ništa skriveno) , a platiti majstora da obavi zavšne radove tj. da spoji kondenzacijski plinski bojler na instalaciju koju ću ja izvesti. 1000X Hvala g.Igor. Vi ste Roobin Hood inženjeringa... Dajete znanje sirotinji koja blage veze nema ;)

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Pogledao sam još jednom skicu i ustanovio da ipak niste u pravu. Skica je ipak usklađena sa slikama i prikazuje tačno gdje treba bušiti rupe za nosače radijatora, kako bi radijator stajao u ispravnom položaju. Znači rupe se buše na mjestima gdje se sijeku vertikale i one dvije malo zakošene linije, te tačke su malo podebljane. Dobio sam Vaše dodatne komentare, ali to neću objavljivati, pošto ovaj prostor ipak tehnički nije namijenjen za neke šire rasprave.

      Izbriši
  29. Pozz,danas sam bio primoran malo tražit informacije pa sam naišao na vas blog i svaka vam čast na tome za svaku pohvalu, dakle imam centralno na drva preko kamina u dnevnom koje mi je slagao majstor, međutim od prvog dana je toliko bilo bucno i nikako to nisam mogao riješit, skidanje termo glava sa radijatora djelomično tiše Al ne kako bi trebalo traje 6 god, pumpa mi se počele jako čuti i kupio sam novu sam zamijenio i okrenio sam ju da tera vodu u razdjelnici mislio sam da je to logičnom, međutim nalozi vatru ne diže temp pratim stalno nekih 15 min ali ništa od jedni skoči na 80c otvaram ostale radijatora temp ne pada pumpa vrti,gasim vatru, pušta pritisak dodjem vodu u sistem i uspijem sa 90c spustiti i ohladit, skidam pumpu i dodjem do zaključka da na ventil do pumpe ima ne povratna membrana, probusim je, okrenem pumpu i sad radi sve bešumno,savršeno,zanima me jel to ispravno, bez te membane i to što mi je pumpa postavljena na polaz ali mi sad okrenuta kabal i prekidač na pumpi je gore ali smjer je prema kotlu, znači ne prema razdjelnici nego prema kotlu,hvala

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Iz teksta nije jasno kako ste okrenuli pumpu, odnosno da li ste je potpuno skinuli pa okrenuli tako da tjera vodu u suprotnom smjeru, ili ste ju samo olabavili pa okrenuli ne skidajući holendere.
      Ako je okrenuta bez skidanja, treba obratiti pažnju da motor pumpe bude uvijek u horizontalnom položaju. To se naravno odnosi na pumpu koja je montirana na horizontalnu cijev.
      Bez slikovitog prikaza malo je teže objasniti ovaj slučaj, ali bilo bi interesantno da napišete o kojem modelu pumpe se radi, jer nešto nisam upoznat sa cirkulacionim pumpama za grijanje koje bi imale integrisan nekakav membranski nepovratni ventil.

      Izbriši
  30. Poštovani, planiram raditi mali otvoreni sistem na kojeg će biti povezano 7 radijatora cca 14kw. Vi ste naveli kako svaki radijator mora imati posebni izlaz sa razdjelnika, ali kod mene nije to moguće napraviti zbog rasporeda prostorija i polozaja kotla. Meni vi odgovaralo spojiti 3 radijatora na jedan izlaz (dvocijevni sistem) i preostala 4 na drugi izlaz, da li bi to bilo u redu?

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. U blogu sam opisao moj sistem grijanja, kod kojeg je kotao postavljen centralno u odnosu na sve radijatore. U ovom slučaju je najoptimalnije razvesti cijevi sa razdjelnika za svaki radijator pojedinačno.
      Naravno ako je raspored prostorija drugačiji, prilagođujete razvod cijevi po potrebi, tako da je instalacija što jednostavnija i da utrošak cijevi bude što manji. Teoretski raspored prostorija može biti takav da razdjelnik uopšte nije potreban, već se sa dvije glavne cijevi mogu praviti odvojci za svaki radijator pojedinačno.
      Znači možete napraviti razvod cijevi kako ste opisali, samo obratite pažnju na promjer glavnih cijevi, kako bi imali dovoljan protok vode na odvojcima prema svakom pojedinačnom radijatoru.

      Izbriši
    2. Da li postoji formula po kojoj se može izračunati promjer glavnih cijevi? Meni će na jedan izlaz biti spojeni radijatori ukupne snage cca 3kw, a na drugi cca 11kw.
      Puno Vam hvala na odgovoru i puno vam se divim na tome što ovako opširno dijelite svoje znanje i iskustvo nama koji želimo nešto sami napraviti.

      Izbriši
    3. U katalogu za „Wiroflex“ al-pex cijevi našao sam podatak da se na cijevi promjera 16 mm (unutrašnji 12 mm) može priključiti radijatora najviše 4,5 kW snage, a na cijevi od 20 mm (unutrašnji 16 mm) najviše 8 kW snage.
      Kada se iz unutrašnjih promjera izračuna kvadratura unutrašnjeg poprečnog presjeka cijevi, izlazi da je potrebno 25,12 mm2 unutrašnjeg presjeka cijevi po jednom kW snage radijatora.

      U Vašem slučaju za prvu trasu su dovoljne cijevi al-pex od 16 mm ili bakarne od 15 mm, a za drugu al-pex od 26 mm ili bakarne od 22 mm (unutrašnji promjer cijevi barem 19 mm ili više).

      Izbriši
  31. Poštovani Igore oduševio sam se ovim blogom, imam i ja pitanje.
    Planiram uvesti narodno grijanje na drva i pitanje glasi, da li mi je isplatnije da majstor kupuje i ugrađuje sve ili da ja kupim sav materijal a majstor samo naplati ruke?
    Također bih pitao da mi ugrubo kažete, koliko bi me izašlo novca grijanje u stanu od 60m2 2 spavaće sobe, dnevna i kuhinja zajednička, u sklopu kuhinje se nalazi i mala ostava, a u spavaćim sobama pvc stolarija sa vratima koja vode na zajednički balkon i kupatilo.
    Koliko mi je potrebno radijatora i kakve da tražim i koliko snažnu peć da uzmem. Volio bih čuti Vaše mišljenje prije nego mi majstor dođe da mogu diskutovati sa njim o ovome jer sam laik i nemam pojma o razvođenju ovog grijanja. Hvala puno unaprijed

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Na žalost ne mogu odgovoriti na Vaša pitanja jer se ne bavim ugradnjom grijanja, tako da i ne pratim aktuelne ponude cijena materijala i opreme.
      Jedino bih skrenuo pažnju na to da diskusije sa majstorima ograničite samo na neke osnovne zahtjeve, odnosno da se ne ide previše u nekakve detalje pri izradi grijanja. Majstori to ne vole, a i imaju nekakav svoj način rada na koji su navikli.
      Ovim blogom sam objasnio samo neke osnovne stvari vezano za centralno grijanje, a prikazana praktična izvedba grijanja je prilagođena našem objektu i našim zahtjevima u tom pogledu.

      Izbriši