Da bi mogli imati kompletan pregled nad izradom grijanja, najbolje je nacrtati jednu jednostavnu skicu unutrašnjeg rasporeda prostorija unutar objekta. U tu skicu se unesu svi elementi grijanja i trase kuda prolaze cijevi.
Ovdje je jedan predlog, kako bi to moglo približno da izgleda. Zavisno od platežnih mogućnosti, sav materijal se može nabavljati parcijalno, sve dok se ne dođe do kotla za grijanje, koji je i najskuplja stavka u sistemu grijanja.
I naravno, sa izradom grijanja ne bi trebalo krenuti u kasnu jesen, jer ako nešto zapne, postoji mogućnost da se nećete ogrijati predstojeću zimu.
Proračun dužine cijevi za instalaciju
Pošto ste već odredili mjesto gdje će stajati „razvodni ormarić“ (razdjelnici, cirkulaciona pumpa, termometar/manometar, nosači cijele skalamerije, priključak ekspanzione posude), potrebno je dobro razmisliti kuda se najoptimalnije mogu sprovesti cijevi od radijatora do tog „sabirnog mjesta“. Ako cijevi nije moguće sprovoditi kroz pod, može se ići donjim dijelom zidova. Gdje se ne može ići donjim dijelom zidova, treba planirati postavljanje cijevi u gornju zonu ispod plafona, pa ako treba i preko tavana. Ranije sam spomenuo smještanje cijevi u plastične kanale za električne instalacije. Na taj način se cijevi mogu solidno zamaskirati, a ti kanali se kasnije mogu i prefarbati istom farbom kao i zidovi. Prilikom planiranja montaže kanala (držača cijevi), treba obratiti pažnju na položaj električnih utičnica i prekidača na zidovima, kako prilikom bušenja zidova ne bi došlo do oštećenja električne instalacije unutar zidova. Isto važi i za vodovodnu instalaciju u prostorijama sa mokrim čvorom.
Ovdje je prikazan primjer smještanja cijevi u PVC kanale unutar jedne garaže. Kanali su nešto većih dimenzija, zbog dodatka toplinske izolacije na cijevima. Ipak smo ovdje odlučili da iskoristimo dio toplotnog gubitka na cijevima za malo „podgrijavanje garaže“ i probušili rupe na kanalima, kako bi se sa cijevi mogla isijavati toplina.
U unutrašnjosti stambenih objekata ne treba dodatno izolovati cijevi, tako da kanali mogu biti manjih dimenzija (npr. 20 x 40 za dvije aluplast cijevi promjera 16 mm).
Moja je preporuka da se razvod pravi od aluplast cijevi kao jednim od solidnih i najjeftinijih riješenja. Te cijevi se proizvode i isporučuju u kolutovima od 100 i više metara, tako da se skoro svaki spoj između radijatora i razdjelnika može napraviti iz jednog komada. Zavisno od rasporeda prostorija, od razdjelnika se također mogu voditi dvije cijevi većeg promjera, pa uz pomoć T račvi, odvajati cijevima manjeg promjera prema radijatorima. Međutim nije poželjno da se ti spojevi stavljaju u pod, ili zatvaraju na neki sličan način gdje bi bili nepristupačni.
Evo još jedan koristan podatak za aluplast cijevi – preko jedne linije sa cijevima promjera 16 mm mogu se priključiti radijatori najviše do 4,5 kW snage, a preko cijevi promjera 20 mm najviše do 8 kW snage, za temperature sistema 75 C/65 C (preuzeto iz kataloga za „Wiroflex“ cijevi). Ovaj podatak bih ipak uzeo sa rezervom, jer tu nisu ukalkulisane dužine cijevi.
Kada su konačno definisane trase za polaganje cijevi, za svaku prostoriju treba izmjeriti potrebnu dužinu cijevi od radijatora do razdjelnika (ili račve). Na krajevima cijevi treba planirati za svaki slučaj malo viška (10-15 cm) i ne zaboraviti da je dovodni priključak na radijatoru nešto malo viši. Podatak o dužini cijevi ubaciti u skicu po priključnim mjestima.
Ako ste se odlučili za ugradnju otvorenog sistema, treba izmjeriti dužinu cijevi od razdjelnika do mjesta gdje je planirana montaža ekspanzione posude i također ubaciti te dimenzije u skicu (cijevi promjera 16 mm i 20 mm).
Ako ste se odlučili za zatvoreni sistem, treba izmjeriti potrebnu dužinu cijevi za odvod izvan objekta i dovod vode iz gradskog vodovoda do mjesta sa razdjelnikom ili kotla (cijevi promjera 20 mm). Za otvoreni sistem ovo nije obavezno, ali je preporučljivo.
Ostaju još cijevi za spajanje kotla na razdjelnik. Kotlovi manjih snaga uglavnom imaju navojne priključke od jednog cola za polazni i povratni vod. Za priključak na razdjelnike mogu se koristiti ravne aluplast cijevi od 32 mm (za manji sistem može i 26 mm). Takve cijevi se teško savijaju, pa je tu potrebno prilikom spajanja koristiti odgovarajući koljenasti fiting. Treba izbjegavati montažu aluplast cijevi u neposrednoj blizini dimovodne cijevi kotla, pa to prilikom planiranja spajanja treba uzeti u obzir.
Kada se završi proračun dužine svih cijevi, može se izračunati približna količina vode u cijevima. Taj podatak će biti potreban prilikom određivanja veličine ekspanzione posude.
Količina vode u cijevi po metru dužine:
FI 16 mm - 0,113 litara
FI 20 mm - 0,200 litara
FI 26 mm - 0,314 litara
FI 32 mm - 0,530 litara
O tome kako odabrati ekspanzionu posudu, može se pogledati ovdje.
Proračun fitinga za instalaciju
Kada majstori za centralna grijanja dođu montirati sistem, sa sobom donesu u kolima masu fitinga za razne namjene i raznih veličina. U tom slučaju nije potrebno vršiti nikakve proračune, već se na licu mjesta koristi fiting koji je u datoj situaciji najoptimalniji. Kada se završi posao, jednostavno se popiše sve što je ugrađeno.
Kod samogradnje je to malo teže, posebno danas kada u ponudi imate fitinge raznih proizvođača i namjena. Međutim, na kraju se sve svodi na spojeve sa colovnim navojima, kakve imamo i kod svake klasične vodovodne instalacije. Preporučio bih, da se svuda gdje je to moguće, koristi željezni pocinčani fiting za vodovodne instalacije. Taj fiting je najjeftiniji, a u potpunosti ispunjava sve uslove za sistem centralnog grijanja. Čak može bez problema da se koristi i stari očuvani pocinčani fiting. Fitinzi koji su specijalno namijenjeni za centralna grijanja dosta su skuplji, a posebno ako ih proizvodi neka brendirana firma.
Kada se radi o prelazima sa aluplast cijevi na ostatak instalacije, tu treba uzimati originalne nove kompresione spojnice. I tu postoje razlike u cijenama zavisno od proizvođača i gdje ih kupujete.
Na slikama je prikazan mesingani pocinčani fiting za aluplast cijevi od firme „Wirofleks“. Lijevo je jedna „T“ račva od 1 col sa vanjskim navojima i kopresione spojnice za cijevi od 20 i 26 mm. Desno je kompresiona spojnica sa prelazom od aluplast cijevi 16 mm na navoj od ½ cola. Kod ovih fitinga postoje praktično sve opcije spajanja i prelaza, uz veliki asortiman raznih elemenata. Za spajanje na aluplast cijevi, potrebna su samo dva viljuškasta ključa kao kod fitinga za bakrene cijevi.
Ono što je izvjesno i što se može planirati, to je fiting koji se ugrađuje kod svakog radijatora.
Na svakom radijatoru treba biti montiran radijatorski (ručni ili termostatski) ventil, prigušni ventil i odzračni ventil. Na slikama je prikazan aluminijski radijator sa radijatorskim termostatskim ventilom, spojen preko aluplast cijevi.
Zavisno od toga kako su postavljene cijevi kod radijatora, montiraju se ravni i ugaoni ventili. Na slikama su prikazani ugaoni radijatorski i ugaoni prigušni ventil, koji se i najčešće koriste.
Konkretno su prikazani „Herz“ ventili, čiji je jedan kraj (navoj ½ cola, preko holendera) zavrnut u radijator, a na izlazu ventila je vanjski navoj od ¾ cola postavljen pod uglom od 90 stupnjeva. Na tom navoju je zavrnuto koljeno koje sa jedne strane ima unutrašnji navoj od ¾ cola, a sa druge strane kompresionu spojnicu za aluplast cijev.
Namjerno detaljišem i naglašavam ovu situaciju, jer u praksi postoje i ventili koji na izlazu imaju unutrašnji navoj od ½ cola, za koji je potrebno koljeno sa vanjskim navojem od ½ cola.
Drugim riječima, prvo morate potražiti radnje koje su dobro opskrbljene sa opremom za centralno grijanje, a onda po mogućnosti, ovakve stvari kupiti na jednom mjestu, kako bi na licu mjesta mogli iskombinovati ono šta vam je potrebno.
Termostatski ventili automatski regulišu protok tople vode kroz radijator zavisno od temperature prostorije, međutim za centralno grijanje na kruta goriva ne bih preporučio njihovu montažu na radijatore. Ako ipak postoji potreba za to, onda bih preporučio da se takvi ventili montiraju na najviše 2-3 radijatora. Ti radijatori mogu biti „za broj veći“ od onih koji su projektovani toplotnim proračunom (prostorije koje se često provjetravaju npr. zbog pušenja, prostorije kod kojih postoji potreba čestog korištenja vanjskih vrata i sl.). Kod grijanja na kruta goriva, u određenim situacijama termoventili mogu praviti probleme sa pregrijavanjem kotla!
Prilikom pakovanja panelnih radijatora, neki proizvođači u kompletu za montažu prilažu i odzračne ventile, tako da to treba prvo provjeriti, prije nego se krene u kupovinu tih ventila. Kod odabira radijatorskih i prigušnih ventila, preporučio bih da se odaberu neki malo kvalitetniji. Zamjena jeftinih ventila nije baš prijatna, posebno ako prokaplju usred zime.
Ovdje su slike dva razvoda, na kojima se vide jednostavni razdjelnici za radijatore. To su zapravo cijevi promjera 1 cola, koje na jednom kraju imaju vanjski, a na drugom unutrašnji navoj također 1 cola. Po sredini su izliveni izvodi sa navojima od ½ cola za priključak cijevi od radijatora. Razdjelnika ima raznih modela i veličina obzirom na broj priključaka za radijatore. Da bi se povećao broj priključaka, mogu se po potrebi i vezati u seriju. Optimalno bi bilo da su svi radijatori spojeni na jednu grupu razdjelnika, odnosno na jednom mjestu. Međutim, ako se radi o većem spratnom objektu, onda je nekada racionalnije razvoditi cijevi sa dvije ili više grupa razdjelnika.
Do sada je već poznato koliko je radijatora i ostalih grijačih tijela planirano u vašem sistemu grijanja, pa se tako može planirati i veličina razdjelnika. Dakle za svaki radijator treba po jedan priključak na dovodnom i jedan priključak na odvodnom razdjelniku.
- prilikom kupovine treba odmah razmotriti opciju, da se aluplast cijevi direktno spajaju na razdjelnike, pomoću tipskih „holender“ spojnica. Te spojnice se najčešće prodaju odvojeno, tako da bi njihovo pasovanje trebalo provjeriti na licu mjesta (ukoliko se ne radi o proizvodima iste firme).
- zamišljeni priključak od kotla do razdjelnika, bilo bi najbolje skicirati na papir sa svim krivinama, kako bi se na licu mjesta mogao odabrati adekvatan koljenasti fiting.
- svuda gdje god su još planirani spojevi sa aluplast cijevima (spajanje ekspanzione posude, cijevi za odvod i dovod sanitarne vode, možda neke opcione rezerve), treba nabaviti kompresione spojnice-prelaze sa aluplast cijevi od 16 ili 20 mm na navoj od ½ ili ¾ cola.
- od sitnog fitinga koji se nabavlja u specijalizovanim radnjama, preporučio bih još kuglasti ventil od ½ cola sa metalnim poklopcem, za usipanje i ispuštanje vode iz sistema (vidi se na desnoj slici dole lijevo).
- dva kuglasta ventila od 1 cola kod pumpe, kao i sav ostali željezni pocinčani fiting, mogu se nabaviti u svakoj malo bolje opskrbljenoj gvožđari.
Cirkulaciona pumpa i zaštitni elementi za instalaciju centralnog grijanja na drva
Uloga cirkulacione pumpe je da stvara cirkulaciju vode između kotla i svakog radijatora u sistemu grijanja. Za razliku od drugih sistema centralnog grijanja, grijanje sa kotlovima na čvrsto gorivo je u pogledu cirkulacije vode vrlo zahtjevno. Kada je kotao naložen, potrebno je izvjesno vrijeme dok drva/ugalj ne sagore do kraja. Ukoliko iz nekog razloga pumpa u tom momentu prekine sa radom, neminovno dolazi do pregrijavanja kotla i eventualne havarije sistema, ukoliko se ne ispoštuju određene mjere zaštite.
Danas se na tržištu mogu nabaviti razne jeftine pumpe sumnjivog kvaliteta, koje svakako ne bih preporučio za ugradnju. Ako želite jedan pouzdan sistem, onda ugradite pumpu od renomiranih proizvođača kao što su „Grundfos“ iz serije UP Basic 25-6, ili „Wilo“ iz serije STAR RSB 25-6 (za manje sisteme kod obje firme može i 25-4). To su modeli sa holenderskim priključkom, koje se jednostavno montiraju i priključuju.
U mojem sistemu je već desetu sezonu grijanja ugrađena pumpa „Grundfos“ UP Basic 25/6, koja i sada radi potpuno nečujno kao prvog dana kada je ugrađena.
Zato treba obezbijediti alternativno napajanje cirkulacione pumpe strujom, barem za vrijeme dok drva/ugalj potpuno ne sagore u kotlu. Za takav slučaj se koriste invertori (UPS), koji pretvaraju istosmjernu struju iz akumulatora u izmjeničnu struju 220 V za napajanje pumpe. Iako navedene pumpe rade u opsegu snage
40-90 W, preporučio bih invertor barem 200 W snage, kako ne bi radio baš na granici svojih mogućnosti.
Danas na tržištu postoji velika ponuda tih uređaja, međutim ipak bih preporučio da se raspitate o tome u radnji koja je specijalizovana za centralna grijanja. Oni uglavnom iz iskustva mogu preporučiti određeni uređaj, ili i sami već imaju u ponudi adekvatne pretvarače.
U mojem sistemu se od samog početka nalazi invertor prikazan na slici (srebrna kutija gore). Iako je nekakve kineske proizvodnje, do sada se nije nikada kvario, iako se u ovih desetak godina aktivirao sigurno par stotina puta. Invertor se prilikom nestanka struje automatski uključuje i prebacuje napajanje pumpe preko akumulatora. Kada dođe struja, ponovo automatski prebacuje napajanje na električnu mrežu, puni akumulator i kasnije održava na akumulatoru konstantan napon . Kod mene je struja punjenja preko invertora prilično mala, tako da sam nabavio i jedan jači punjač za auto-akumulatore, kako bih skratio vrijeme punjenja.
Inače invertor sam nabavio u istoj radnji gdje sam kupio kotao i većinu materijala za centralno grijanje.
Bez obzira na kvalitetnu pumpu i alternativno napajanje, ne treba ništa prepuštati slučaju. Zbog toga se moraju ispoštovati i ostale mjere za sigurnost sistema grijanja.
Ukoliko ugrađujete otvoreni sistem grijanja, već ste u startu pošteđeni strahova od teže havarije sistema. Kod takvog sistema nije potreban sigurnosni ventil, jer u najgorem slučaju voda iz sistema iscuri preko ekspanzione posude negdje preko vašeg krova. Do sada nisam nikada imao takav slučaj, tako da mogu samo pretpostaviti, da takva situacija ipak stvara neugodan osjećaj. Zbog toga bih ipak preporučio ugradnju jedne od obaveznih mjera kod zaštite zatvorenog sistema grijanja, a to je zaštitni termo-ventil.
Svi savremeni kotlovi za loženje na kruta goriva trebali bi da imaju ugrađen izmjenjivač topline unutar posude sa vodom. Ko je gledao kako se pravi rakija, zna da destilat rakije mora da se ohladi prolazeći kroz jednu spiralnu cijev, zaronjenu u bure napunjeno hladnom vodom. Slična cijev se nalazi i u kotlu za centralno grijanje, samo je proces koji se tu odvija obrnut. Ukoliko bi bila prekinuta cirkulacija vode kroz sistem, drva/ugalj bi nastavili zagrijavati vodu u kotlu (bez obzira što bi se preko mehaničkog termostata u kotlu zatvorio dovod zraka u ložište) i takva voda bi proključala. Međutim, ako se kroz spiralu ugrađenu u kotlu pusti da teče hladna voda iz vodovoda, od ključanja vode u kotlu nema ništa. Za to se brine zaštitni termo-ventil, koji se polako počinje otvarati na temperaturi vode 96-97 C i počne puštati vodu iz vodovoda kroz izmjenjivač topline u kotlu. Pri tome se temperatura vode u kotlu održava na samoj granici ključanja.
Zaštitni termo-ventil se može ugraditi na kotao ili direktno na dovod vode kao na slikama. Važno je da se sonda iz termo-ventila ubaci na za to predviđeno mjesto u kotlu i da se u instalaciji obezbijedi slobodan izlaz vode izvan objekta.
Ukoliko ugrađujete zatvoreni sistem grijanja, osim zaštitnog termo-ventila obavezan je i sigurnosni ventil, koji mora biti ugrađen na kotlu, onako kako je predviđeno uputstvom za montažu. Sigurnosni ventil se kod ključanja vode jednostavno otvori na određenom pritisku (za male sisteme 2,5 do 3 bara) i ispusti vodu iz sistema, spriječavajući da dođe do eksplozije kotla.
Od ostale opreme za centralno grijanje, možete ugraditi i mjerne instrumente kojima se prati temperatura i pritisak u sistemu (manometar i termometar). Ti instrumenti su većinom ugrađeni na kotlove, ali ih je poželjno postaviti barem na još jednu tačku sistema. Postavljaju se tako da su odmah uočljivi, uglavnom negdje na polaznom vodu iz kotla. Kod zatvorenog sistema grijanja poželjno je da se manometar postavi u visini priključka na ekspanzionoj posudi, zbog preciznijeg podešavanja pritiska sistema na hladno.
Zaista korisno, planiram da izvedem grejanje iz kaljeve peci i mnoge stvari su mi sad jasnije.
OdgovoriIzbrišiHvala najlepse :)
Goran
Nema na čemu Gorane, danas se još uvijek veliki broj ljudi grije na drva preko klasičnih šporeta, kamina i drugih vrsta peći na kruta goriva. Pri tome se u većini slučajeva još dodatno zagrijavaju neke sporedne prostorije sa električnim grijalicama ili drugim alternativnim grijanjem. To u kućnom budžetu stvara dodatne troškove za grijanje, a ponekad stvara i rizik od požara i pregorijevanja električnih instalacija.
IzbrišiCilj mi je bio da dam nekakve smjernice, kako da se napravi što jednostavnije i jeftinije centralno grijanje, koje bi funkcionisalo decenijama bez nekog velikog dodatnog ulaganja i bez zavisnosti od majstora. Nadam se da sam uspio u tome. Veliki pozdrav!
Mene zivo zanima a verujem i ostale koji su citali vas blog, koje bi to eventualne izmene kao sto ste naveli bile izvrsene sa danasnjim iskustvom na postojecem sistemu?
Izbrišip.s.
Tacno je za otvoreni i zatvoreni sistem te vecina majstora potencira na zatvorenom, ustavari trojica do sada, iako u potkrovlju koje je izradjeno a nije useljeno imam izolaciju na gornjoj tavanici kao i unutrasnje zidove, te bi boca mogla biti smestena na 2m visine tako da bi vodeni stub bio jos 20 ak cm vislji, pa se prostim sabiranjem moze izracunati, prizemlje 2,75-0.30m za "visinu" pumpe=2,45+0,25m ploca +2.0m potkrovlja-0.50=2,0 za postavljanje boce do plafona, dakle 2,45+0,25+2,0=4,8m a preciznom i pazljivom ugradnjom moze se izvuci i 5m sto je sasvim pristojna visina slobodnog pada.
Što se tiče principa rada mog grijanja, tu ne bih apsolutno ništa mijenjao. Te izmjene se uglavnom odnose na upotrebu nekih drugih komponenti grijanja, pošto danas imamo mnogo bolju ponudu istih na tržištu.
IzbrišiUzeo bih neki kotao sa odgovarajućim dimovodnim priključkom i odgovarajuće snage za naše potrebe. Umjesto bakrenih i pocinčanih cijevi koristio bih isključivo aluplast cijevi koje su mnogo jeftinije i lakše za obradu, pojednostavnio bih razvodni dio sistema i izbacio neke nepotrebne dijelove kao npr. „bajpas“ kod pumpe. Malo bih drugačije posložio cijevi iza kotla, što se tiče njihovog nagiba.
Inače od prvog do posljednjeg dana sezone grijanja, sistem se nalaže i opslužuje isto kao svaki obični šporet na drva, osim što se sagori nešto veća količina drva. Jedini problem nam predstavljaju učestali nestanci struje tokom zime, koji nekada znaju trajati duže, tako da ozbiljno razmišljam o kupovini jednog malog benzinskog elektroagregata za napajanje cirkulacione pumpe.
Još i danas se mogu u javnim ustanovama naći centralna grijanja sa otvorenim sistemima, koja su pravljena prije 50 – 60 godina i koja još uvijek besprijekorno fukcionišu. Međutim razvojem tehnologije gradnje i sve većim arhitektonskim prohtjevima, pojavila se potreba za sistemima grijanja, koji se mogu što jednostavnije i brže ugrađivati.
Zamislite samo, koliko postoji stambenih, poslovnih i sličnih prostora, koji zbog prisustva ljudi zahtijevaju konstantno grijanje tokom cijelog zimskog perioda? Ugradnja grijanja je zapravo jedna ogromna industrija, koja ostvaruje enormne godišnje profite. U svakom kapitalizmu vrijeme predstavlja novac, pa pretpostavljam da je izum zatvorene ekspanzione posude, za kapitaliste predstavljao revolucionarno riješenje na polju tehnike grijanja. Međutim osim brže i jednostavnije ugradnje, te posude nemaju nikakve druge prednosti naspram otvorenih posuda.
Da li se neko zapitao, zašto na tržištu skoro da nema otvorenih ekspanzionih posuda? U ponudi se mogu naći npr. „Centrometal“ posude, koje ta firma nije bila u stanju barem da pocinča, nego su premazane nekakvom temeljnom farbom i uz to se prodaju po bezobrazno visokim cijenama.
Ili kako se obilježavaju zatvorene ekspanzione posude u posljednjih desetak godina. Evo na primjer italijanska firma „Elbi“, koja je prije desetak godina na naljepnici sa tehničkim podacima imala prazno polje gdje se upisuje podešeni pritisak u posudi prilikom ugradnje. Nekoliko godina kasnije, na toj naljepnici je ostalo to polje, ali su izbrisali ono „precharge“. Danas su potpuno uklonili to polje, a onda se mladi „centralaši“ hvataju za glavu kada negdje pročitaju, kako se pritisak u posudi mora izjednačiti sa pritiskom u instalaciji i kako se pravilno šteluje pritisak u grijanju. I naravno pritisak u njihovim tako napravljenim instalacijama može da skače od 1 do 2 bara, ili sve do granice dok se ne aktivira sigurnosni ventil. Takvi sistemi će kratko trajati, „majstori“ će imati pune ruke posla, a oprema za grijanje će se prodavati bolje nego ikada.
Dakle više ne važe prirodni zakoni već zakoni korporacija, koji su pravljeni tako da se po svaku cijenu poveća profit ne birajući sredstva.
Imam jedno pitanje.u jednoj prostoriji imam malo veci kamin 11kw a htio bih ga donagradit da u samo loziste ugradim metalnu cijev promjera fi100,duzine oko 30cm neznam bas tacno .i da mi na jednom kraju bude ulaz a na drugom kraju izlaz.A sam ideja mi je ta da pomocu tog kamina zagrijavam jos jednu sobu sa dva radijatora i kupatilo sa jednim radijatorom.i jos samo da nabavim pumpu za cirkulaciju.Po Vasem misljenju koliko bi ovakav sistem bio efikasan,koji promjer cijevi bi trebao uzeti.duzina cijevi bi bila oko 15 metara od kamina do zadnjeg radijatora tj u kupatilu.prostorija u kojoj je kamin je oko 20 kvadrata ,kao i soba koju bi zagrijavao radijatorima plus kupatilo oko 8 kvadrata.koliko bi jaku pumpu trebao uzeti za taj sistem.
OdgovoriIzbrišiunapred se zahvaljujem
Ne bavim se proučavanjem konstrukcija i proračuna kotlova na čvrsta goriva, ali prema nekakvom laičkom mišljenju, smatram da je ta „kotlovska posuda“ premala za nekakvo centralno grijanje. Sa takvom posudom u koju stane manje od 2,5 litra vode i u najboljem slučaju se zagrijava na površini koja je manja od 1/10 metra kvadratnog, mislim da se teško može zagrijati i jedan manji radijator.
IzbrišiMeđutim ljudi rade kotlove u samogradnji, pa pokušajte preko nekakvog tehničkog foruma ili na neki drugi način, stupiti u kontakt sa nekim ko ima takvo iskustvo.
Dimenzije cijevi zavise od jačine radijatora, ali to i ostali detalji u vezi grijanja mogu se odrediti tek nakon uvida na licu mjesta.
Trebao bi smanjiti fi cijevi na 5cm. Za takvo nešto u kotlu bi trebao imati barem 4 litre vode u cijevima. To ćeš osigurati tako da cijevi poslozis u spirale. Ako je ložište širine veće od 40 cm uzmi 5 cijevi po fi5cm i od njih složi spiralu ako misliš napraviti ulaz izlaz na istoj strani možeš i šestu. Ako je ložište manje 30 cm trebas razmisliti da dodas još koju. Dakle na radijatore u sobama obavezno ugraditi termostatske ventile podesiti na 17,18 stupnjeva. Kupaonski treba biti uvijek otvoren. Sve ovisi i o uvjetima, izolaciji, prozorima u sobama. Fi glavne cijevi treba biti min 18 koji prelazi na fi 15 na zadnjem kupaonskom. Što se pumpe tiče neka najslabija podešena na najmanji protok. nije veliki sistem. Za usporedbu moj kamin ima 15 kw. Od toga 7.5 kW centralno i 7.5kw topli zrak. Centralno ima 9 litara kotao. U otvorenom sistemu ima 5 radijatora + lojtre. Temperatura toplog voda je oko 55 stupnjeva.
IzbrišiZadovoljan sam vašim jednostavni objašnjenjem uvezi grijanja na drva,jer nisu svi ljuditehnički educirani u tom smjeru ali zato mogu proćitati vaš tekst. Imam pitanje za vas. Prijatelj je kupio peć na drva za etažno grijanje SPC110 od ALUM-PROMET Gornje Jesenje i ima Shemu spajanja od Senko C35,razlika SPC110 ima 2cijeviod 1col polaz i povrat a C35 ijoš i priključak za termički sigurnosni ventil(zaštita od pregrijavanja kotla) postavlja se pitanje kako sada smjastiti termički sigurnosni ventil na takvom kotlu SPC110 dali je dobro smjestiti napovratnom vodu i dali bi to bilo tehnički u redu
OdgovoriIzbrišiKao što sam već opisao na kraju ove strane, da bi se montirao standardni zaštitni termo ventil, na kotlu je neophodan za to predviđen priključak sa ugrađenim izmjenjivačem topline. Ako tog priključka nema, onda ne možete ugraditi gore opisane termo ventile.
IzbrišiZa takve slučajeve postoji zaštitni termo ventil sa dvostrukim ventilom, koji se montira između ulaza i izlaza na kotlu. Kod pregrijavanja taj ventil se otvara i sa jedne strane iz vodovodne instalacije direktno pušta vodu u kotao, a istovremeno kroz drugi ventil ispušta vrelu vodu iz kotla. Meni se osobno taj način ne sviđa, jer nakon ulaska svježe vode u kotao dolazi u većini slučajeva i do posla oko odzračivanja instalacije, a kod zatvorenog sistema do poremećaja sa zadatim pritiskom sistema. Također je nezgodna kontrola takvih ventila i uopšte sam skeptičan prema takvoj izvedbi. Kod otvorenog sistema bih razmislio, da li bih uopšte ugrađivao takav ventil, dok bi kod zatvorenog sistema takav ventil trebao biti obavezan.
Potražite u internetu podatke i slike za ventil Caleffi 544400. Možda još neka firma pravi takve ventile, ali trenutno sam uspio naći samo ovo.
Nešto mi je palo na pamet, da ste možda mislili, da se prilikom pregrijavanja u kotao ubacuje voda iz vodovoda, dok bi sa druge strane izlazila preko ekspanzione posude, naravno samo ako se radi o otvorenom sistemu. Na prvi pogled to izgleda izvodljivo, ali bi ipak trebalo o tome razmisliti, posebno što u literaturi nisam naišao na takav slučaj.
poštovani kod ugradnje zaštitnog termo ventila koji je položaj ugradnje naime ona mala crvena kapica da li kod ugradnje dođe dolje ili je sa gornje strane hvala
OdgovoriIzbrišiU uputstvu za montažu zaštitnog termoventila (Caleffi) u skicama montaže ventil je postavljen sa crvenom kapicom okrenutom prema dole. Doduše u uputstvu nigdje nije naglašeno da je to obavezan položaj ventila, niti razlog zašto bi se morao montirati baš tako.
OdgovoriIzbrišiJedino što je naglašeno je da se pri montaži pazi na pravilan smjer protoka vode.
Pretpostavljam da je to zbog unutrašnje izvedbe ventila, kod koje bi u naopakom položaju moglo doći do nekih problema zbog evn. taloga u vodi.
Ja sam montirao zaštitne termoventile pod uglom od 90° sa smjerom proticanja vode prema gore zbog lakše montaže i mislim da u tom položaju evn. talog ne bi trebao predstavljati problem. Za sve ove godine ventili su prilikom proba radili bez problema i nije bilo nikakvog zaglavljivanja i nekontrolisanog curenja vode.
Ali ako birate između položaja sa kapicom okrenutom prema dole ili prema gore, onda bi svakako ventil montirao u prvom položaju.
hvala lijepo na odgovoru ali imam još jedno pitanje kako proveriti ispravnost ventila čuo sam da pritiskom na tu crvenu kapicu mora poteći voda na mjestu gdje je predviđeno ja pritiskam ptitiskam al nema ni kapi nekoliko puta voda u kitlu popela se na 115 stupnjeva ni jedan ventil mi nije reagirao pa sam malo zabtinut hvala lijepa i lijep pozdrav iz okolice zagreba
IzbrišiPrvo bi trebalo provjeriti da li uopšte dolazi voda iz vodovoda do tog ventila.
IzbrišiAko je to u redu, onda je vjerovatno mehanizam ventila zaglavljen. To se može desiti ako ventil duži period nije bio ručno aktiviran. Pri tome naravno ventil potpuno gubi svoju funkciju, odnosno neće odreagovati prilikom pregrijavanja kotla.
U mehanizmu ispod crvene kapice nalazi se malo jači feder, tako da je i kod ispravnog ventila potrebno malo jače pritisnuti kapicu, kako bi se ventil aktivirao. Kada sve to zapekne, onda je potrebna još veća sila da se to pokrene.
Možda bi mogli pokušati uz pomoć stolarske stege ili sličnog alata pritisnuti tu kapicu, ali pažljivo da se nešto ne polomi. Aktivni hod osovine na koju je kapica pričvršćena iznosi samo par milimetara, što je dovoljno da se ventil potpuno otvori.
Ukoliko vidite da ni sa alatom ne možete aktivirati ventil, onda preostaje jedino da se ventil skine, razmontira i očisti. Taj posao bi trebala odraditi neka stručna osoba, jer kasnije treba provjeriti aktiviranje ventila kod određene temperature.
Ili da se jednostavno kupi novi ventil i zamjeni stari.
poštovani gospodine Pesocki najljepše Vam zahvaljujem sve stručno i lijepo objašnjeno veliki pozdrav
Izbrišiventil bio zaglavljen očistio sam klipić proverio ručno radi proverio sa umetanjem osjetnika u vruču vodu otvara neposredno prije ključanja vode (to je valjda oko 96-98 stupnjeva) otvara svaka vam čast pozdrav
IzbrišiPoštovani Igore, čitam Vaš blog već neko vrijeme i dobio sam želju da sam napravim grijanje u kući. Sve pohvale na trudu i pokazanom znanju koje nesebično dijelite s drugima. Volio bih da bacite pogled na shemu sistema i date svoje mišljenje. Grijanje planiram izvesti bakrenim cijevima i na dva mjesta ostaviti mogućnost kasnijeg dodavanja radijatora. Moja dilema je da li povrat iz ekspanzione posude spojiti iz pumpe, bliže štednjaku, jer ovako će ekspanziona posuda biti u radijatorskom krugu.
OdgovoriIzbrišiShema: https://drive.google.com/file/d/1THCqYp8BPeEcny8L4gc1uY1GOb3rMvRz/view?usp=sharing
Hvala i pozdrav.
Ekspanziona posuda na slici je česti fabrički predložak za otvoreni sistem centralnog grijanja, jedino što na njoj još nedostaje u gornjoj zoni jedan otvor za odušak. Međutim iako je spojena s dvije cijevi, ona nije protočnog tipa, tako da cijev koja se nalazi na povratnom vodu može biti spojena kao na slici.
IzbrišiCijev posude spojena na polaznom vodu bi trebala biti što bliže kotlu, a ako to iz tehničkih razloga nije moguće tako izvesti, onda uvijek preporučujem ugradnju još jednog sigurnosnog ventila kao kod zatvorenog sistema grijanja.
Ako već planirate postavljanje dvije cijevi za ekspanzionu posudu, onda bih ipak preporučio da to napravite kao što sam opisao na strani „Zatvoreni i otvoreni sistem centralnog grijanja“ s protočnom posudom. Potrebno je napraviti samo neznatne izmjene na posudi, a na taj način izbjegavate probleme oko odzračivanja cijelog sistema grijanja.
U tom slučaju povratni vod posude mora biti spojen između kotla i pumpe.
U pravu ste. Slika ekspanzione posude je općenita (predložak). Ekspanziona posuda je Centrometalova od 30 litara za otvorene sustave i funkcionira kako ste opisali. Dilema je bila gdje spojiti povratni vod ekspanzione posude, dok polazni vod ne mogu staviti bliže štednjaku nego kako je na slici.
IzbrišiPopravio sam sliku: https://drive.google.com/file/d/1ftD-3AdN9DguEVTzTBu662JbWUH81Q2k/view?usp=sharing
Hvala i srdačan pozdrav!
Postoji li mogućnost da se ugrade dvi cirkulaciske pumpe u sistem, da se ne sudaraju bez hidraulicne skretnice i na koji način? Jedna bi podržavala radijatore i kombinovani bojler a druga podno grijanje. Pumpe su grundfos alpha 2 25/40.7 radijatora i 50m2 podno. Unaprijed hvala
OdgovoriIzbrišiPodno grijanje se po pravilu ugrađuje u dobro izolovane niskoenergetske objekte. Pri najnižim vanjskim temperaturama kod takvog grijanja temperatura podne obloge ne bi smjela da prelazi 30°C. Zbog toga bi temperatura vode na polazu trebala biti niža od one koja je uobičajena kod radijatora.
IzbrišiPodno grijanje je dosta inertnije od radijatorskog, što znači da se prostorije sporije zagrijavaju i sporije hlade, pa je za takav sistem potrebna i odgovarajuća temperaturna regulacija.
Teorijski bi moglo da se naprave dva paralelna cirkulaciona kruga bez hidraulične skretnice, s tim da se u krugu podnog grijanja na polaznom vodu ugradi nekakav termostatski troputni miš ventil, kako bi se u cijevi slala voda odgovarajuće temperature. Jedna pumpa bi trebala biti unutar tog kruga, odnosno između miš ventila i podnog grijanja. Obje pumpe bi trebale biti paralelno upravljane preko kotlovskog termostatskog prekidača ili nalijegajućeg termostata.
Ovo je po mom mišljenju nekakav minimum opreme za ovakvu kombinaciju, koji ne obećava baš nekakvu dobru toplotnu regulaciju, ali sve ovisi i o namjeni prostorija koje se griju, odnosno o vašim prohtjevima po tom pitanju.
Preporučio bih da se još posavjetujete sa nekim tko ima iskustva sa podnim grijanjem.
Hvala na odgovoru.ja bih ugradio gotov set sa mjesajucim ventilom, fiksnom regulacijom i termometrima, sa pumpom.to sam vidio da ima kupiti.jedna pumpa bi bila prije(u kotlovskom krugu) koja bi radila za 7 radijatora i jedan kombinovani bojler.zanima me kada rade dvije pumpe, da li jedna drugu opterećuje.da li to moze bez HS.hvala
OdgovoriIzbrišiNe vidim nikakav razlog zbog čega bi se pumpe zbog nedostatka HS međusobno opterećivale. Jednostavno svaka od te dvije pumpe unutar svog kruga tjera vodu kroz cijevi linijom najnižeg otpora, da bi se ti tokovi u istom smjeru zajedno sastavili u kotlovskoj posudi.
IzbrišiPošto se radi o pumpama koje „prepoznaju“ potrebe sistema za protokom vode (npr. nivo prigušenja radijatorskih termo ventila), one shodno tome automatski prilagođuju snagu odnosno broj obrtaja. Pretpostavljam da bi ti parametri ponašanja pumpi mogli biti nešto drugačiji bez ugrađene HS, međutim to se ne bi smjelo odražavati na ukupan rad sistema grijanja.
Iskreno, ne vidim svrhu ugrađivanja tih pumpi u jednostavne sisteme grijanja na kruta goriva, osim bespotrebnog izlaganja troškovima, pošto su one skoro tri puta skuplje od običnih kvalitetnih pumpi iste snage. Te pumpe su dobre kod regulacije sa radijatorskim termo ventilima, koje inače ne preporučujem kod jednostavnih sistema centralnog grijanja na kruta goriva, zbog opasnosti od pregrijavanja kotla u prelaznom periodu grijanja.
Svaka cast na izvedenom sistemu i vremenu koje ste odvojili da to podijelite sa nama!
OdgovoriIzbrišiPoštovani, u procesu sam izrade centralnog grijanja po Vašem bogu, zanima me koliko je loše staviti kotao od 28kw na ukupan zbroj radijatora od 16kw?
OdgovoriIzbrišiOptimalno bi bilo da kotao ima snagu za 10 - 15% veću od ukupne snage svih grijaćih tijela. Vaš kotao je dosta predimenzionisan i ako ga ugradite samo tako, imati ćete veliku kondenzaciju u ložištu i dimovodnim kanalima.
IzbrišiPreporučio bih, ako je moguće, da djelomično obložite ložište kotla šamotnim pločama. Snaga kotla bi mogla da se smanji, a šamotne ploče bi efikasno sagorijevale produkte kondenzacije. Pogledajte stranu "Izrada kotlovske posude 2. dio".
Druga mogućnost je da ugradite u sistem toplotni spremnik, koji bi preuzimao višak toplotne energije iz kotla. To je već složeniji sistem grijanja koji nisam obrađivao u blogu, tako da bi ste savjete za takvu samogradnju trebali potražiti u nekim od foruma ili linkovima koji se bave tom tematikom.
Zahvaljujem na odgovoru!
IzbrišiPoštovani, koje je Vaše mišljenje o upotrebi PPR cijevi Aquatherm climatherm za centralno na drva? Prema specifikacijama navedena cijev podnosi temperaturu do 90 °C.
OdgovoriIzbrišiKoliko se može pročitati u katalogu tih cijevi, one su po karakteristikama slične al-pex cijevima. Razlika je u načinu spajanja, odnosno Aquatherm cijevi se spajaju topljenjem uz pomoć specijalnog alata, a al-pex preko kompresionih spojnica.
IzbrišiAko se radi o projektu po sistemu "uradi sam", onda sam pristalica al-pex cijevi. Za spajanje kompresionog fitinga sa navojem potrebni su samo viljuškasti ključevi koji se mogu naći u svakoj kućnoj radionici. Osim toga, ako postoji potreba da se cijev iz nekog razloga treba odspojiti, to je jednostavan postupak uz eventualnu zamjenu gumenog semeringa na fitingu.